Piše: Mr. Milan Jovičić, mostarski Sarajlija, Bosanac ?
Visoki sam intelektualac, magistar elektrotehnike, svjetski čovjek, poliglota, profesaor koji je obrazovao generacije stručnjaka elektro profila, graditelj šest kolosalnih proizvodnih fabrika u bivšoj Jugi. Danas penzioner Republike BiH, moje jedine voljene domovine, kao i Republike Srbije, gdje sam gradio i Smederevski kombinat, elektrolizu bakra i zlataru u Boru i bio Bosanskohercegovački delegat u Saveznoj Skupštini SFRJ u Vijeću Republika i pokrajina.
Teško se odlučih, da u ovome veoma sumornom trenutku, punom apsurda sa dimnim zavjesama, u okruženju naših domaćih neprijatelja, kako ustaško- četničkih nacionalističkih recidiva, srpskohrvatskih izroda, isto tako i „ ulizica „ u Bošnjaka, želim nešto napisati našoj široj javnosti i građanima.
Međutim, kako sam neosporno čovjek od istine i prezentiram samo istinu, u tome duhu i sadržaju želim i osvjetlili postojeću maglu, ubitačnu i štetnu, nadvijenu nad našom zajedničkom sudbinom.
Kao rođeni Sarajlija, odrastao sam i vaspitavao u domu voljene i drage moje tetke, koja nas je sa svojom djecom prihvatila i odgajala, radeći kao vešalica hotela Beograd u Sarajevu, te od nas sviju oformirala istinske ljudske i humane, pametne i razumne , visokoobrazovane ljude, dosotjne svakog dostojanstva, odnosa i ponašanja.
Ovi naši aveti, nacionalisti, izrodi i veliko srpsko hrvatski recidivi zaostalog nacionalizma, njihovih iskazanih mentora i agresora na našu domovinu i sve njene tekovine i vrijednosti, iaoko su bili Titovi đaci i studenti, okrenuše „ ćurak istine „ kao nasljednici svojih prethodnika, u sasvim pogrešnom i razaračkom putu.
Da, oni su ti, koji su upravo u sadašnjim trenutcima, ili punih 30 godina, krojili nam nakaradnu nacionalističku sudbinu, kako bi nam i ovih zajedničkih prazničnih dana prikazivali svoje zlobne igrokaze, iz prošlosti ili vremena 90-tih godina.
Sljedbenici su oni svojih ubitačnih nacionalističko fašističkih ideologija, od Mihajlovića Draže, Ante Pavelića, Franje Tuđmana, Slobodana Miloševića i brojnih novo komponovanih agresorskih zlotvora iz agresorskog perioda, kao i njihovih istomišljenika.
Umjesto, da su se kao visokoobrazovani kadrovi, besplatno školovani u Titovom vremenu i njegovim ideološkim shvatanjima sa partijom SKJ, čiji su i članovi biri, okrenu istini i pravdi, zajedničkom suživotu sa tolerancijom i poštovanjem drugoga i različitoga, svoje zatrovene „ ćurke „ su sasvim okrenuli u nastavku pogrešnog i ubitačnog puta, od Blajburga i Ravne gore, misleći9 da će dogurati i do Kremlja ili Budimpešte ili njihove p.m. koja ih je takve izrodila.
Kakve li ljudske ironije i gluposti, životinjskih apsurda i ovih svečarskih dana, kada se odaje sjećanje na žrtve Jasenovca, a negira nedavni genocid u Srebrenici ili zločinački poduhvati na ostalim dijelovima domovine, da se stočarsko- svinjarski životinjski veliko srpski guslar na javnoj govornici oglašava sa svojim pamfletima.
SKRNAVIO JE DAN SJEĆANJA NA JASENOVAC
„ Milorad Dodik je održao govor na Dan sjećanja na žrtve Jasenovca te je tom prilikom po ko zna koji put negirao genocid u Srebrenici. Uslijedila je odmah i reakcija iz Memorijalnog centra Srebrenice.
Umjesto da istinski ovaj dan bude prilika za sjećanje na nevine žrtve Jasenovca, Milorad Dodik je mikrofon iskoristio da gazi po žrtvama Srebrenice i negira genocid, to najviše govori o njegovom odnosu prema sjećanju na Jasenovac .
Majke Srebrenice i prestavnici Memorijalnog centra su ove godine bili u Jasenovcu, gdje su se poklonili žrtvama ovog zloglasnog logora.
⦁ Bošnjaci su učinili sve da multietnički dijalog o prošlosti zaživi fokusiran na činjneice i žrtve „ /Emir Suljagić /
Normalno se moram priupitati, koji je ovo Srbin, odakle je i koja ga je majka okopilila, jer dok sam lično kao Bosanski Srbin i student Beogradskog univerziteta, četiri godine u brigadi „ Nikola Tesla „ redovno gradio autoput od Ljubljane do Đevđelije, on je švercovao cigarete „ ronhill „ po Beogradskim ulicama.
Dok sam gradio Termoelektranu Gacku i proizvodio struju za našu zajednicu, on je u agresorskim trenutcima sa svojim razbojnicima isto okupirao, uništio ugovor sa ČEZ- om za drugu fazu izgradnje, ali mu je na kriminalan način ostala vila na Dedinju.
Dok sam gradio brojne fabrike po Srbiji kao stručnjak svoga poziva, on se bogatio u svojim Laktašima, podrumima, torovima, svinjarnicima i sl.
Dok sam u Saveznoj Skupštini prestavljaju našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, on se poput „ krtice sa crvenom knjižicom SKJ „ skrivao i rovario u redovima velikosrpskih agresorskih elemenata, u dosluhu sa svojim psihijatrom Radovanom i razbojničkim „ đeneralom „ Ratkom.
Nažalost, što mu iz cijele ergele Srbijanskih konja, „ lipicaner „ Aleksandar Vučić sa sltkoriječivim osmjehom i tapšanjem po ramenima stalno govori ; „ Hajde sokole naš, Crkva naša i ja lično smo uz tebe“ do nekoga novoga „ Kosovskoga boja „ ?
Pitam se, gdje im je pamet i razum, gdje im je njihovo ljudstvo i čovjekoljubivost, kakvi li su to oni Srbi, ili sam možda ja „ ciganin „ ( ja im se izvinjavam ) što ne razumijem njihov jezik.
Prisjetimo se, da je, ma koliko osporavana književnik Dobrica Ćosić, upravo istinu isipisao.
Dobrica Ćosić: “LAŽ JE U SAMOM BIĆU SRBINA”
Dobrica Ćosić, ‘Otac srpske nacije’, ideolog srpske laži i uzrok srpskih genocida i etničkih čišćenja na kraju 20. stoljeća
Mi lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugoga; lažemo iz samilosti, lažemo iz stida, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju bedu, lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog slobode. Laž je vid srpskog patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno rekao je Dobrica Ćosić opisujući povijest, sadašnjost, a kako se čini i budućnost srpske politike.
Napisao je to Ćosić davne 1961. godine u ‘Deobama’. Partizanski borac i politički komesar, književnik koji se politici Josipa Broza Tita i Komunističke partije Jugoslavije suprostavio prvo tajno zbog smjene njegovog prijatelja i suborca Aleksandra Rankovića, a zatim i javno kad je krajem svibnja 1968. godine,na sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije izjavio da se nad Srbima na Kosovu vrši teror i nasilje, a da to čine Albanci koji sudjeluju u kosovskoj vlasti. Centralni komitet SK Srbije odbio je takve tvrdnje. Ćosić napušta Partiju i postaje disident.
Sljedeći veliki apsurd je, period i odnosi, ceremonije pohoda i sjećanja na velike žrtve Jasenovca i istovremena velika vojna parada veliko srpske vojne sile u Beogradu, gdje prisustvuju i naši prestavnici u vlasti, bez ikakve saglasnosti ili dogovora.
Vojna parada Republike Srbije u Beogradu,sa prisustvovanjem i političkog i vrha manjeg bh. entiteta RS.
Pored, veliko srpskih silnih apsurda i gluposti životinjskoga sindroma, mora se napomenutu i dobra vijest i činjenica da je cijeli vrh Republike Hrvatske, dostojanstveno prisustvovao i odao dodtojanstveno sjećanje na nevine žrtve ustaško fašističkog režima u Jasenovcu. Bravo!
Državni vrh i predstavnici manjina odali počast stradalima u Jasenovcu
Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet kod kojeg su položili ruže, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti, preživjela zatočenica Nevenka Končar i članovi porodica stradalih odali su počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac, prenosi Hina.
Prethodnih godina predstavnici jevrejske nacionalne manjine komemorirali su zasebno, prošle godine to je učinio i predsjednik Republike Zoran Milanović, a ove je godine na komemoraciji u povodu 78. godišnjice proboja posljednjih zatvorenika iz ustaškog logora bio cijeli državni vrh, zajedno s predstavnicima svih manjina te predstavnicima antifašista.
Posebno je zapaženo i pohvalno, bez obzira na razno razne diskusije i kontradiktornosti, da se ovih dana žustro raspravljalo o kažnjavanju i uklanjanju ustaškog pozdrava „ ZA DOM SPREMNI „ kao i drugih neprihvatljivih ustaških ideoloških poruka iz zločestoga doba. Hvala im.
U svemu ovome, nikako se ne smije amnestirati i neka negativna uloga Bošnjaka, kao koalicionoh partnera u vlasti sa HDZ-om i SNSD-om.
Siguran sam da je u tome Mostar i Hercegovina najbolji primjer tih odnosa i podaničko „ ulizničkog „ karaktera kadrova i politike SDA i Bakira Izetbegovića, a slučajevi su brojni, iziskivali bi i vremena i silnog prostora.
Prije svega, činjenice sa lica mjesta govore, što je istina, da je Mostar postao „ poluustaški grad „ sa brojnim njihovim ulicama, koje su navodno tek nedavno, formalno i uklonjene, a da se ne govori o pohodima isvečanostima zločinačke Herceg Bosne.
Zašto su nestali brojni veliki giganti u Mostaru i Hercegovini, od Aluminija, Sokola, Hepoka i inih objekata i subjekata.
Ko koga diskriminira u ovome gradu i hercegovačkoj regiji, gdje su kadrovi HDZ-a dominantni.
Zašto Gradonačelnik grada Mostara mora stalno biti iz redova HDZ-a, ili čemu vode toliki napori i neistine o ugroženi hrvatskoga naroda u ovim dijelovima BiH, ako je istinski proces majorizacije i diskriminacije očit na djelu u brojnim primjerima.
Kako to da komesar policije mora biti iz HDZ-a a ustaško- fašistička divljanja po spomenicima iz naše slavne oslobodilačke prošlosti u borbi protiv fašizma, žele da da se do temelja sravne.
Nedavni prijedlozi u Gradskome vijeću da se ukine i ulica druga Tita, graniči sa ideotizmom i vulgarnim nacionalističkim htijenjima, njegovih sunarodnjaka.
Po njima istorija nije nikakva nauka, jer je oni ispisuju i od njih potiče, a imao sam priliku da na seminaru međunarodnom u Švicarskoj, prisustvujem sa divnim i poštenim Hrvatima Franjom Komaricom, fra Petrom Anđelovićem i brojnim drugim i da poslušam njihova divna ljudska i neprevaziđana Božija shvatanja i poruke.
Upravo, ovih prazničnih dana, imali smo nprilike slušati brojne vjerske vjerodostojnike, od uvaženog Pape Franje, reisa Kavazovića, patrijahra Portfirija i druge, koji su nam upravo i prenosile poruke iz svetih knjiga, da li Kurana, Jevanđelja ili drugih, gdje je svaka poruka Bogom ili Allahom data, za svako poštovanje i primjenu.
Moram priznati, da se u ovim krajevima u periodu agresije hrvatskih snaga, upravo neizmjerno osjetila vjera i poštovanje istinskih i pravih vjernika, ,koji nisu niti pomišljali, niti činili zla nad zaostalim Srbima, brojnim Bošnjacima i ostalim.
Pitam se, čemu laži i bolesne ambicije i Dragana Čovića, da tako sistematski i intezivno upućuje kritike i govori o nekoj ugroženosti Hrvata u BiH, posebno ako je ovaj hercegovački teritorij u pitanju.
Sakrio je Dragan Čović svoju „ crvenu knjižicu „ sa jaranom Mijom Brajkovićem i inim svojim pajdašima, a da je bio iole bolji đak iz istorije čitao bi Titove poruke;/ prenos sa portala /.
Položaj Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice potvrđen je 25. novembra 1943. godine na osnivačkom zasjedanju ZAVNOBIH-a u kafani porodice Gašić u Mrkonjić Gradu, neposredno pred drugo zasjedanje AVNOJ-a. Zasjedanje je počelo u 19 sati, a završeno je slijedećeg dana 26. novembra u 4 sata ujutro. Na zasjedanju je učestvovalo 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, a njih 173 je imalo pravo glasa. Od 173 delegata koji su imali pravo odlučivanja njih 46 su bili Bošnjaci različite socijalno-ekonomske strukture od liječnika, veterinara, teologa, vjeroučitelja do pravnika, profesora, težaka i zemljoradnika.
Na zasjedanju je donesena Rezolucija u čijoj se petoj tački kaže: „Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavničko tijelo ZAVNOBIH hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovat će ravnopravno s ostalim našim narodima u izgradnji Jugoslavije.“
Istaknti bošnjački pjesnik Skender Kulenović je prisustvovao Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a i tom događaju posvetio je novinsku reportažu objavljenu u „Oslobođenju“ decembra 1943. godine u kojoj između ostalog kaže: „Večeras, 25. na 26. novembra, u jeku krvavih bitaka od Soče do Đevđelije, Bosna i Hercegovina, u Mrkonjiću, nekoliko desetina kilometara od švapskog garnizona u Banjoj Luci, ostvaruje san svojih najboljih sinova: ona izabire svoje zemaljsko vijeće. Herceg Bosna progovorila je iz svoje mučne i tegobne prošlosti, iz svoje krvave jučerašnjice i današnjice, progovorila je o svojoj budućnosti iskreno, jasno i odlučno, kako se nikad dosada nije moglo ni zamisliti… Mi smo klicali i izlazili u novembarsku noć. Mrak i magla ležali su na zemlji. Bilo je pred svitanje. Zaista, okrvavljena i izmučena Herceg-Bosno, to je bilo pred tvoje svitanje.“
Zato, zapitajte se vas dvojica “ nebeskih svetaca “ koji ste u visinama, a kako in a koji način ste se tamo našli to vi samo znate, šta vam je raditi i kako misliti da ovome napaćenom našem građanbskom društvu bude sve bolje i dostojanstveno zajedničko življenje.
U suprotnom, veoma brzo će te shvatiti, biće kasno, da će i vasa djeca i buduća pokoljenja čitati istinitu istoriju, a vi će te biti smješteni u redovima najvećih svjetskih i domaćih zlikovaca.
Nećete morati ni dokazivati vase diplome, poput naše Sebije ili inih profitera koji sui h obezbjedili u periodu agresije, a Bogami vam neće pomoći ni rukoljubi uvaženog Pape Franje niti patrijahra Portfirija.
bedrudingusic 