Slaviša Krunić, vlasnik Žitoprodukta i preduzeća Sector Security iz Banja Luke: BOSNA I HERCEGOVINA JE NAŠA DOMOVINA I DUŽNI SMO JE NAPRAVITI BOLJIM MJESTOM ZA ŽIVOT

Jednostavno, nismo mogli dozvoliti da propadne samo tako, jer Žitoprodukt ima još toliko toga za dati. Svi mi, Banjalučani, rasli smo uz ovu fabriku. Zbog toga, ovo je i poslovna i moralna obaveza za nas – da tu fabriku podignemo ‘na noge’ i vratimo joj mjesto koje zaslužuje u poslovnom svijetu. I evo danas se to dokazuje…..Vidite, u Žitoproduktu radi nešto više od 70 profesionalaca svih narodnosti. Komšija iz lokalne sredine u kojoj poslujemo. Nismo gledali kako se zovu ni kad su se zapošljavali i nećemo nikad…..Ponosan sam na svoje timove koji su prava slika Bosne i Hercegovine i koji su prije svega ljudi. O „prebrojavanju krvnih zrnaca“ nema govora….. Puštanjem u rad industrijske pekare Žitoprodukt na prostoru od 3.500 m2, uz već ranije pokrenutu mlinsku industriju, zaokružen je kompletan proizvodni proces brašna i pekarskih proizvoda. Samo u prvom ciklusu planiramo zaposliti stotinjak radnika. Istovremeno je u toku realizacija širenja mreže maloprodajnih objekata Žitopeka, pri čemu će u narednih godinu i po biti otvoreno više od 400 radnih mjesta…..Mnogo radimo na grupi proizvoda zdrave hrane. Naš cilj je biti lider u BiH, zato u proizvodnju vraćamo žitarice koje su gotovo zaboravljene u svakodnevnoj ishrani, poput raži, heljde, ječma, zobi, spelte…..Sector Security i Žitoprodukt, a i ostale kompanije naše Grupacije su dokazale i evo dokazuju već 15-ak godina realnu sliku naše države. Ne može nijedna politička priča biti relevantnija od činjenice da Ramiz, Zoran i Zlatko rade zajedno – sve trojica nosioci najviših ratnih priznanja, i to različitih na različitim stranama…..

Gospodine Kruniću! Žitoprodukt je decenijama bio jedan od simbola banjalučke privrede, ali mu se desilo, kao i mnogim firmama u Banja Luci i BiH, posrtanje, pa i stečajni postupak. Kada se Žitoprodukt započeo ponovo uspravljati i šta je bilo presudno za taj pozitivni smjer kompanije? Šta su, zapravo, bili Vaš motiv i izazov da uđete u tu novu Žitoproduktovu priču?

KRUNIĆ: Kako ste i sami rekli – Žitoprodukt je bio 70 godina privredni gigant i mjerna jedinica za kvalitet. Naša Grupacija se odlučila samostalno investirati u ovu firmu i konačno smo dobili priliku za realizaciju u junu 2014. godine.  Jednostavno, nismo mogli dozvoliti da propadne samo tako, jer Žitoprodukt ima još toliko toga za dati. Svi mi, Banjalučani, rasli smo uz ovu fabriku. Zbog toga, ovo je i poslovna i moralna obaveza za nas – da tu fabriku podignemo ‘na noge’ i vratimo joj mjesto koje zaslužuje u poslovnom svijetu. I evo danas se to dokazuje. U nešto više od godinu dana, investirali smo u sanaciju i opremanje pogona, laboratorije, transportnog sistema, uspostavu sistema nabavke najkvalitetnijih sirovina, proširenje asortimana proizvoda, rebrending i modernizaciju pakovanja. Raspolažemo savršenom organizacijom transporta uključujući i željeznički saobraćaj. To je bio naš jednogodišnji plan kad smo firmu preuzeli. Sve smo realizovali. Istina, uz mnogo prepreka i problema, ali rezultat nije izostao. Sada idemo dalje.

Da li ste imali financijsku podršku od tamošnjih banaka, posebno Investiciono-razvojne banke Banja Luka (IRB) za ulaganja u Žitoprodukt, odnosno u njegovu sanaciju?

KRUNIĆ: Naša investicija je finansirana isključivo kreditima komercijalnih banaka.

Koliko je ljudi trenutno zaposleno u Žitoproduktu i ima li medju njima onih koji novoprimljenih, a radili su prije 1992. u njemu, naprimjer? Zaista sam od onih koji ne vole prebrojavati ičija krvna zrnca, ali svjedoci smo da to rade mnogi i to pogotovo oni koji, uvjetno rečeno, odlučuju o našim sudbinama. Zato, a s obzirom na aktuelnu strukturu stanovništva konkretno u Banja Luci, Vas pitam: koliko Bošnjaka i Hrvata radi u Žitoproduktu, brojčano ili procentualno, svejedno?

KRUNIĆ: Vidite, u Žitoproduktu radi nešto više od 70 profesionalaca svih narodnosti. Komšija iz lokalne sredine u kojoj poslujemo. Nismo gledali kako se zovu ni kad su se zapošljavali i nećemo nikad. Nakon otvaranja Industrijske pekare, javilo nam se 10 povratnika iz naselja Debeljaci koji su radili kod nas prije rata i naravno da ćemo im otvoriti vrata, jer oni već poznaju Žitoprodukt bolje nego iko. Istina je i da imamo nekoliko slučajeva da dvije generacije jedne porodice rade u Žitoproduktu. Ponosan sam na svoje timove koji su prava slika Bosne i Hercegovine i koji su prije svega ljudi. O „prebrojavanju krvnih zrnaca“ nema govora.

Šta čini asortiman vaših proizvoda?

KRUNIĆ: Trenutno se u našem asortimanu nalazi 12 vrsta brašna u različitim pakovanjima, a ukupan broj proizvoda prelazi 30. Za kratak period asortiman Žitoprodukta je postao izuzetno bogat i kvalitetan, a naši timovi svakodnevno rade na analizama i planovima u vezi s uvođenjem novih proizvoda. Ponosno izdvajamo integralna brašna kao posebnu grupu proizvoda. Heljda, raž i pšenično integralno čine grupu proizvoda koji se melju na principu vodenice, tradicionalno uz pomoć kamena. Mnogo radimo na grupi proizvoda zdrave hrane. Naš cilj je biti lider u BiH, zato u proizvodnju vraćamo žitarice koje su gotovo zaboravljene u svakodnevnoj ishrani, poput raži, heljde, ječma, zobi, spelte.

Hoćete li nešto reći o politici kvaliteta kao stastavnog dijela ukupne poslovne politike Vaše firme?

KRUNIĆ: Žitoprodukt posluje u skladu sa zahtjevima i obavezama standarda HACCP i ISO 9001. Uz to, u savremenoj laboratoriji radimo svakodnevne analize sirovina, a sve nabavljene sirovine pripadaju isključivo A kategoriji. Tehnološki procesi koji se primjenuju trenutno u Žitoproduktu zadovoljavaju najviše standarde kvalitete.

Krajem prošlog mjeseca otvorena je nova industrijska pekara Žitoprodukt. Da li to znači i više (i koliko) radnih mjesta i više maloprodajnih objekata “Žitopeka”? Kakvi su kriteriji za zapošljavanje i jesu li dobro došli i potencijalni povratnici u Banja Luku i njenu regiju?

KRUNIĆ: Puštanjem u rad industrijske pekare Žitoprodukt na prostoru od 3.500 m2, uz već ranije pokrenutu mlinsku industriju, zaokružen je kompletan proizvodni proces brašna i pekarskih proizvoda. Samo u prvom ciklusu planiramo zaposliti stotinjak radnika. Istovremeno je u toku realizacija širenja mreže maloprodajnih objekata Žitopeka, pri čemu će u narednih godinu i po biti otvoreno više od 400 radnih mjesta. Što se tiče kriterija za zapošljavanje – osnovni je profesionalizam u obavljanju posla koji trebamo raditi. U našu firmu je dobrodošao svaki takav radnik. Žitoprodukt su u prošlom vijeku gradili i vodili pošteni radnici ovog kraja. Zato smo otvorili vrata za sve one čiji su roditelji ugradili svoj radni vijek u stvaranje Žitoprodukta u vrijeme kada je bio apsolutni lider na tržištu. Ta su vrata danas otvorena za one koji su se vratili svojim kućama i onima koji žele da se vrate.

Iako se ovo pitanje ne odnosi samo na Žitoprodukt (jer razgovaram s Vama kao s njegovim vlasnikom), ipak ću ga postaviti jer ga smatram bitnim: da li Vam je i zašto, eventualno, Milorad Dodik stajao ili još stoji na putu i kada je u pitanju Žitoprodukt i zaštitarska firma Sector Security? Gdje se Vi i predsjednik SNSD-a i RS-a, zapravo, razilazite?

KRUNIĆ: Nemamo dodirnih tačaka uopšte.

Volio bih da mogu izbjeći političke teme, ali politika je naša sudbina, makar ne bila i nas izbor. Dakle, s jedne strane imamo firmu poput Vaše i zaposlene u njoj koji praktično dokazuju da mogu skupa raditi kako bi bilo bolje njima i njihovim porodicama, ali i društvu…, dok s druge strane imamo političke lidere koji pričaju neke druge priče. Je li na terenu drugačije stanje nego kakvo nam pokušavaju prikazati oni koji se bave politikom, bilo da obnašaju vlast ili su u opoziciji?

KRUNIĆ: Sector Security i Žitoprodukt, a i ostale kompanije naše Grupacije su dokazale i evo dokazuju već 15-ak godina realnu sliku naše države. Ne može nijedna politička priča biti relevantnija od činjenice da Ramiz, Zoran i Zlatko rade zajedno – sve trojica nosioci najviših ratnih priznanja, i to različitih na različitim stranama. I oni su samo jedan primjer među brojnima. Stoga, besmisleno je pričati priče da ljudi u BiH ne mogu skupa živjeti i raditi, jer zajedno se živjelo prije nas i živjet će se i poslije nas. To je jedino realno i normalno.

Da li je moguć opstanak Bosne i Hercegovine i šta je, po Vama, uvjet/uvjeti za to?

KRUNIĆ: Naravno! Bosna i Hercegovina je predivna zemlja i u njoj život mora postati bolji. To što nemamo sreće da nas u proteklih dvadeset i nešto godina vode sposobniji, odgovorniji i ljudi ispravnijih namjera, ne znači da trebamo odustati. Bosna i Hercegovina je naša domovina i dužni smo je napraviti boljim mjestom za život. Svi mi. Ja u to vjerujem, jer u suprotnom ne bih sigurno ovdje ostao s porodicom i razvijao biznis.

Želim Vam još puno poslovnog uspjeha na dobrobit svih ljudi Banja Luke i BiH, te hvala velika za ovaj razgovor.

KRUNIĆ: Hvala i Vama.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (742)