Mi smo u ovaj posao ušli naopačke. Ne ni kao knjižari, odnosno trgovci, ne ni kao izdavači, već kao pisci, pa je zato prirodno bilo da od samog početka, a trajalo je to godinama, nismo shavatali u šta smo ušli, niti kako se od tog posla može osmisliti kakva takva egzistencija….. A na vaše pitanje, kako nam je to sve uspjelo, mogu odgovoriti da sam jedino siguran u to da mora postojati osnovni preduslov, da voliš posao koji radiš. Tada ne postoji radno vrijeme, cijeli je dan radni dan…..Već smo počeli najavom jubileja u Noći knjige, održanoj na rođendan Buybooka, 26.12.2015, kada smo vrata knjižare ostavili otvorenim do ponoći i kada je blizu hiljadu ljudi taj dan prošlo kroz knjižaru…..Ove godine objavljujemo nove romane pisaca kao što su Mario Vargas Llosa, Umberto Eco, Salman Rushdie, Orhan Pamuk, Elena Ferante, Abdolah Kader, Tony Vieringa…. U posljednje vrijeme najtraženiji su biografije i autobiografije, skandinavski pisci krimića, psihološki trileri, romani modernih klasika poput Pamuka, Murakamija, Houlebequa, Kundere, Franzena, Rotha, itd……
Poštovani gospodine Uzunoviću! Ušli smo u godinu u kojoj se navršava 20 godina od ustanovljenja vaše Kuće te Vam čestitam na tom jubileju. Skupa sa kolegom-književnikom Goranom Samardžićem ste bili jedan od osnivača iste. Ne treba puno pameti pa pretpostaviti da to nije bio hod samo po ružama, nego i (možda više) po trnju. Kako ste uspjeli preživjeti do danas?
UZUNOVIĆ: Mi smo u ovaj posao ušli naopačke. Ne ni kao knjižari, odnosno trgovci, ne ni kao izdavači, već kao pisci, pa je zato prirodno bilo da od samog početka, a trajalo je to godinama, nismo shavatali u šta smo ušli, niti kako se od tog posla može osmisliti kakva takva egzistencija. Mislili smo da će taj posao prodaje i objavljivanja kniga ići kao neki hobi uz naš osnovni poziv pisanja, na sreću prevarili smo se. U zemlji u kojoj su te djelatnosti (knjižarstvo i izdavaštvo) odmah propale sa samim početkom rata, potrebne su godine da se dođe bar u stanje kakvo je u Bosni i Hercegovini bilo prije rata, i mi tek sada, kako ste rekli – u dvadesetoj godini postojanja, izgleda hvatamo taj priključak sa svijetom. Malo je preduzeća, što javnih što privatnih koji se u Bosni i Hercegovini mogu danas pohvaliti da su navršili 20 godina postojanja. Ako ih ima, u pravilu su to ona preduzeća, one djelatnosti koje će i da prežive. Buybook je jedan od njih, i danas to više nisu samo Goran i Damir, tu je već ozbiljna redakcija sa dvije urednice, odjel prodaje, odjel narudžbi knjiga (domaćih i stranih), odjel za strane udžbenike, on line knjižara. Pored Sarajeva, radi još naša knjižara u Tuzli, a u Zagrebu preko firme Buybook Zagreb radimo veoma uspješnu distribuciju naših izdanja u cijeloj Hrvatskoj. Naša izdanja prisutna su i u Beogradu, ekskluzivno u knjižari Zepter. A na vaše pitanje, kako nam je to sve uspjelo, mogu odgovoriti da sam jedino siguran u to da mora postojati osnovni preduslov, da voliš posao koji radiš. Tada ne postoji radno vrijeme, cijeli je dan radni dan.
Hoćete li navesti barem neke manifestacije kojima ćete obilježiti svoj značajan jubilej?
UZUNOVIĆ: Već smo počeli najavom jubileja u Noći knjige, održanoj na rođendan Buybooka, 26.12.2015, kada smo vrata knjižare ostavili otvorenim do ponoći i kada je blizu hiljadu ljudi taj dan prošlo kroz knjižaru. Specijalni program je počeo oko 20h, kada smo čitalačkoj publici predstavili savremene bh književnike i književnice koje objavljujemo u našoj izdavačkoj kući: Faruk Šehić, Bekim Sejranović, Melina Kamerić, Zilhad Ključanin, Marko Tomaš, Snježana Mulić. Programe u jubilarnoj godini nastavili smo promocijom Bekima Sejranovića održanoj 25.01.2016., a slijedeći program će biti gostovanje hrvatskih pisaca Zorana Ferića i Drage Glamuzine u drugoj polovini marta, kada će u knjižari pored njih biti predstavljena i nova knjiga Gorana Samardžića, Zimski zagrljaj.
Da li ste u prilici da sada kažete nešto o Međunarodnom književnom festivalu koji predstoji?
UZUNOVIĆ: U ovom trenutku tragamo za najboljim datumom i kako stvari stoje prvi međunarodni festival književnosti biti će održan polovinom jula. Za sada potvrđujemo učešće veoma važnih imena svjetske književnosti koje smo također objavili u našoj izdavačkoj kući. Više detalja moći ćemo saopštiti krajem ovog mjeseca. Bitno je istaći da smo u ovoj organizaciji dobili potporu federalnog i kantonalnog ministarstva kulture, što nas je ugodno iznenadilo. Festival bi trebao trajati 5 dana, i održavao bi se na nekoliko gradskih lokacija. Bilo bi obezbijeđeno prevođenje i živi prijenos preko našeg web portala.
Koliko naslova izdajete godišnje, u prosjeku?
UZUNOVIĆ: Taj broj je već između 50 i 60 naslova u desetak aktualnih biblioteka (edicija), od kojih smo najviše ponosni na biblioteke Izlog, zatim Memoriju, Orijentalist, Nobelij, Farah, Savremenu bh književnost… Ove godine objavljujemo nove romane pisaca kao što su Mario Vargas Llosa, Umberto Eco, Salman Rushdie, Orhan Pamuk, Elena Ferante, Abdolah Kader, Tony Vieringa…
Koji su žanrovi najtraženiji kod čitalačke publike, da ne kažem kod kupaca?
UZUNOVIĆ: Čitalačka publika tu prati svjetske trendove, pa nikako ne možete pogriješiti kada objavite neku svjetski poznatu knjigu, ali posebno smo ponosni kada našim preporukama iz godine u godinu skrećemo pažnju čitaocima na odlične ali manje poznate autore koje biramo upravo za njih. U posljednje vrijeme najtraženiji su biografije i autobiografije, skandinavski pisci krimića, psihološki trileri, romani modernih klasika poput Pamuka, Murakamija, Houlebequa, Kundere, Franzena, Rotha, itd.
Kada će se u vašem izdanju pojaviti knjigaa Džuliena Bordžera (Julian Borger) “Krvnikov trag” i kakvu potražnju očekujete za istu s obzirom na neke njene “glavne junake”, veoma aktuelne na našim prostorima?
UZUNOVIĆ: Knjiga se otkako je imala svjetsku promociju 19.01.2016. neprestano traži. Mi smo već poslali odlomke nekih portalima i novinama, što je izazvalo veliku pažnju. Knjiga je pri kraju sa pripremom za štampu, radimo naslovnicu i bh izdanje, kao prvo prevedeno izdanje u svijetu, pojavit će se krajem ovog mjeseca. I već imamo jednu eksluzivu za vas, naime autor Julian Borger pristao je da dodje u Sarajevo na promociju svoje knjige, u vrijeme održavanja sajma knjiga (april 22/23).
Nedavno je Hitlerov “Mein Kampf” u Njemačkoj prvi put objavljen nakon Drugog svjetskog rata i prodaje se već u tamošnjim knjižarama. Postoje li zakonske, političke pa i ideološke prepreke da se ta knjiga izda i prodaje i u Bosni i Hercegovini? Da li biste Vi izdali istu kada ne bi bilo nekih od navedenih, eventualnih prepreka?
UZUNOVIĆ: Postoje prepreke kakve su bile i prije, a one su isključivo moralne prirode. Ne bismo je objavili ni tad, niti sada jer smatramo da je nemoralno prodavati knjigu koja je program za ubijanje miliona Jevreja u koncentracionim logorima. Mislim da se podiže bespotrebna prašina, jer manje više svima je jasno, jer na razne načine bilo je dostupno, ono što tamo piše.
Nedavno je otišao Dejvid Bovi (David Bowie). Da li pripremate knjigu o njemu i kada bi ona mogla eventualno biti dostupna čitateljima?
UZUNOVIĆ: Imali smo neke ponude, ali uvidom u poslati materijal jasno nam je da će se morati još pričekati da na tržište izađe izdanje koje će ga pošteno predstaviti. Za sada je to još uvijek lov u mutnom, ili prilika za brzu zaradu nekih nepoznatih izdavača.
Vi ste, uz obnašanje funkcije kojom sam Vas predstavio u nadnaslovu, i književnik. Kako u Vama funkcioniraju te dvije činjenice? Mogu li skupa u istoj osobi, pa i vremenu i prostoru u kojima ta osoba egzistira?
UZUNOVIĆ: Godinama pokušavam naći tu mjeru ali ne uspijevam. Prodavanje i objavljivanje knjiga je po egzistenciju mnogo sigurniji posao, pisanje je nesiguran posao. Moje pisanje je sporadično i postoji u jednom trajno nezavršenom stanju. Ipak mislim da sam priveo kraju tri knjige koje sam pisao istovremeno i za koje se ispostavilo da mogu biti dijelovi trilogije koja će ih sve objediniti u jednu knjigu, pod naslovom Tri očeve smrti. Vjerujem da ću je objaviti do jeseni ove godine.
Koji su najzastupljeniji domaći, odnosno regionalni autori u vašoj izdavačkoj praksi?
UZUNOVIĆ: Domaći autori koji se najbolje prodaju kod nas su Aleksandar Hemon, Faruk Šehić, Bekim Sejranović, Dževad Karahasan, Abdulah Sidran, Saša Stanišić, Ismet Prcić, Nihad Hasanović, a od onih koje nismo objavili svakako Miljenko Jergović i Semezdin Mehmedinović. Od regionalnih autora čitaju se Zoran Ferić, Anto Tomić, Olja Savičević, Filip David, Igor Marojević, Milorad Popović, Andrej Nikolaidis…
I, za sami kraj, za one koji su fizički daleko od Bosne i Hercegovine, hoćete li reći kako nabaviti vaša izdanja sa razdaljine, odnosno, kako se to političkim rječnikom i neprincipjelno kaže – iz dijaspore?
UZUNOVIĆ: Dijasporu ćemo svakako obradovati informacijom da je na našem web siteu počela da radi on line knjižara, pa bi to bio možda i najbolji put da knjige stignu iz domovine.
Hvala Vam velika.
UZUNOVIĆ: Također i vama, i vašim čitaocima na izdvojenoj pažnji za stanje knjige ili stanje duhova u domovini.
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (758)
bedrudingusic 