Arhiva za 11. Januara 2023.

RASPRODAJA BH SOCIJALDEMOKRATIJE

Posted: 11. Januara 2023. in Intervjui

Kuda ide SDP-a BiH?

U težnji da prošre svoj uticaj i lideri dobiju svoju stolicu u vlasti, da vladaju, i SDP-a BiH sa Nikšićem mijenja strategiju i skreće sa kolosjeka socijaldemokratije. Ni otvoreni neprijatelji države više nisu mrski. Radnička prava i socijalna pravda stavljeni su u drugi plan. Borba za slobodu i jednakost odavno su potisnuti iz partijske stategije. Šćućurena u vlastitoj jazbini, partija kao da ne vidi šta se u njoj i oko nje dešava. 

Sve lošiji rezultati SDP-e u izbornom procesi nisu slučajnost. Umjesto da se  pokrene, povede narod, izvede radnike i građane na ulice, stavi se na čelo i suprostavi zlu i nepravdi koje haraju Bosnom desetljećima, pravi trule kompromise sa državnim neprijateljima, otvorenim neprijateljima demokratije i baca im se u zagrljaj. Umjesto da se suprostavi svemu što razara i sama postaje rušitelj teško stečnih i branjenih vrijednosti demokratskog poretka i socijaldemokratije. 

Nije li i to razlog što je u zemlji sve manje radnika, što su građani sve dalje od njenih redova? Oguglali na svako zlo i nepravdu, postali inertni, nestali sa javne scene. Ranije su im država i partija uz koju su čvrsto stajali i koja je stajala uz njih pružali sigurnost i davali vjeru u život. Već dugo to nije tako. Sve je manje i države i partije.

Nacionalne stranke su uspjele paralisati demokratiju, od SDP-e napravili bolesnika. Sve je manje ideologije, a još manje progresa. Sve zamrlo što je nekad ranije uzavrelo.

Svi mi koji živimo u BiH ili joj po porijeklu i nasljeđu pripadamo, koji dijelimo vrijednosti socijaldemokratije i borimo za njih organizovano ili individualno, sve više smo zabrinuti za njene vrijednosti i puteve kojima danas hodi i nas vodi.

Sve do nedavno SDP-a je u BiH bila ključna stranka ljevice, koja je mogla sama više uticati na društvene prilike u zemlji i mijenjati ih. Sada to više nije. Obzirom na strukturu članstva, u kojem prevlađuju Bošnjaci, već duže je sumnjače i optužuju da se previše približila ili približava bošnjaštvu. U nastojanju da to demantuje, sve više klizi kroz multietničnost ka desnici. Time se opšte stanje dodatno usložnjava i produbljuje. SDP-a BiH mora vratiti poljuljanu vjeru u multietničnost, ali ne smije ostaviti bosanstvo i bošnjaštvo na cjedilu.

Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH)

Socijaldemokratska stranka BiH osnovana je 28.5.1909. dok je BiH bila pod austrougarskom upravom. Bila je udužena u Drugu internacionalu. Glavni cilj stranke bio je uvođenje socijalizma. Raspadom Austro-ugarske i formiranjem Kraljevine SHS 1919. ujedinila se u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije, a dio njenih članova priključio se novostvorenoj Komunističkoj partiji Jugoslavije.

Uspostavom Dejtonske BiH 27.12.1992.g ponovo je osnovana SDP BiH – Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine. Njen osnivač i prvi predsjednik bio je Nijaz Duraković, jedan od najcijenjenijih bh političara i državnika. 

SDP-a BiH je multietnička stranka radnika i građana koji njeguju i brane vrijednosti socijaldemokratije u cilju pojedinačnog i kolektivnog prosperiteta. Njena ideologija je socijaldemokratija, a slogan “Ujedinjeni”. Njen put obilježila je borba za radnička prava, socijalnu pravdu, slobodu i jednakost svih ljudi u BiH i jednakost države BiH sa svim drugim zemljama svijeta. Ima oko 43.000 članova, a čine je organizacije na cijelom području BiH. 

Aktuelni Predsjednik je Nermin Nikšić, a potpredsjednici Denis Bećirović, Zukan Helez, Benjamina Karić, Vojin Mijatović, Lana Prlić i Ivan Boban, a predsjednik Glavnog odbora Saša Magazinović.

SDP-a je parlamentarna partija i ima svoje zastupnike u zakonodavnim organima, na svim nivoima vlasti. SDP-a još uvijek ima kapacitet za dominantan uticaj na političkoj sceni, ali ga ne uspijeva ostvariti zbog jakog uticaja nacionalnih stranaka i zbog svojih unutarnjih previranja.

Nakon Općih izbora 2010-te na kojima je SDP-a imala najbolji izborni rezultat kao pojedinačna stanka i osvojila 266.000 glasova, 2011-te je uspostavljena koalicija sa SDA nazvana “crveno- zelena koalicija”, što je imalo negativan politički rejting i izazvalo nepovjerenje dijela članova, a najjasnije se pokazalo 2014.g. kroz izborni rezultat. Tada je SDP-a izgubila dvije trećine glasova u odnosu na izbore 2010-te. I umjesto da iz toga izvuče pouku, Nikšić je sada bratimi sa otvorenim neprijateljima države SNSD-a HDZ BiH…neuporedivo nižeg rejtinga na planu afirmacije demokratije, Bosne i Bosanskog…

Cijepanje i osipanje SDP-e traje već duže, od 2000-te, a naročito kada je partiju zbog neslaganja sa predsjednikom Zlatkom Lagumdžijom napustio Željko Komšić i poslije izbornog kraha 2014-te, kada su ostavku na partijske funkcije dali potpredsjednik Damir Hadžić, član Predsjedništva Hamdija Lipovača i Nermin Nikšić, koji je tada bio generalni sekretar partije.

Ranije je rukovodstvo stranke znalo koji su ciljevi, kojim pravcem treba da idu, s kim mogu a s kim ne mogu razumno razgovarati i pregovarati. Toga više nema. Pohlepa za ličnim stolicama je podredila težnje partije interesima njenih lidera, kojima sada odgovaraju i otvoreni neprijatelji države i demokratije, samo da oni sjednu na fotelje. I ne samo njima. Ni Ćamilu Durakoviću nije bilo mrsko krenuti u pohode Miloradu Dodiku pružene ruke i otvorena srca, a Biosna nek grca.

SDP-a je prošle godine obilježila 113 godina postojanja. Ostaje pitanje da li je treba zabilježiti kao prekretnicu ili kao 113-tu crnu godišnjicu?

Za mnoge u BiH SDP-a je bila kao porodica. Simpatije za SDP-u imaju i mnogi članovi drugih partija, kao i članovi SDA, jer se u mnogo čemu rukovode i žive po načelima socijaldemokratije. Ipak, bliže su SDA samo zbog  nacioanlne pripadnosti i vjerskog opredjelenja.

Nije za osudu to da SDP-a neće sa SDA, ali je za osudu što odstupa od svojih načela i bez uslovljavanja ide sa SNSD-a i HDZ BiH, koje su se udružile protiv države i neuporedivo nacionalno ekstremnije od SDA. A ko će veću cijenu platiti kroz tu pogodbu, nije teško pretpostaviti?!

Kada se SDP-a opredijelila za koaliciju sa SNS-a i HDZ-e BiH, Dodikom i Čovićem, morala je koalicionim partnerima ultimativno postaviti zahtjeve sa kojima se štite suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo države BiH, sa kojim će se obezbijediti put u EU i NATO, štititi imovina i neprikosnovena prava države i građana. Prihvatanje neprihvatljivih zahtjeva koalicionih partnera, a ostavljanje po strani prioritetnih problema države BiH, je neprihvatljivo. 

Krupna životna pitanja se ne mogu gurati pod tepih i ostavljati za kasnije. Neka od njih su prioritet svih prioriteta. Dok se ona ne riješe, ne može se ništa ni riješiti ni dogovoriti. O čemu čelnici SDP-e misle da se kasnije može razgovarati sa HDZ BiH i SNSD-a kad nam uzmu sve i zaustave put ka EU i NATO, kad nam Dodik uzme imovinu (koju već vodi u katastru Rs), a Čović ozvaniči granice trećeg entiteta, kad se sporni projekti dadnu u tuđe ruke?…

Sve što je SDP-a uskraćivala i zamjerala SDA-e sad je to široke ruke dala Čoviću i Dodiku. Pri tome su građani ostali zanemareni i potpuno zaboravljeni. Njihov interes nije predmet pogodbe. U glavi je samo misao kako raspodjeliti nedovoljan broj pozicija na velik broj onih koji ih očekuju?

Kome to u BiH još nije jasno šta su strateški ciljevi SNSD-a sa Dodikom, HDZ BiH sa Čovićem, bolje reći Srbije sa Vučićem i Hrvatske sa Milanovićem i onim prije njega? Jasno je to svakom građaninu BiH. Nije jasno samo Osmorki, sad Šestorki ili Trojki. Požurili su da sjednu na fotelje, jer Nikšiću trebaju još 4 plodne godine da privede karijeru, a Konakoviću 4 da osigura svoj dalji uspon. A za sve druge oko njih koji i sami čekaju i nadaju se, ako im šta ostane. 

Stav SDP-e BiH je da država mora biti odbranjena od antiustavnog djelovanja i struktuirana kroz izborni zakon po evropskim normama. Zato je odluka o daljem putu Bosne i Hercegovine velikim dijelom u rukama SDP-e. Ili će je voditi u euroatlanske integracije ili pustiti agresorima da je krčme i pustoše, na čemu već duže intenzivno rade i uspjevaju.

Liderstvo Nermina Nikšića

Nermin Nikšić je dip.pravnik, član je SDP-e od 1993.g., a generalni sekretar od 2007 do 2014, od kada je predsjednik SDP-e. Od 2000 do 2010-te je zastupnik u Predstavničkom domu FBiH (biran 4 puta zaredom). U tom periodu od 2002 do 2006. bio je dopredsjednik, a po tom predsjednik Kluba poslanika SDP-e. Na izborima 2010. ponovo je izabran za zastupnika u federalni parlament, ali je odstupio da preuzme mandat premijera vlade FBiH. Od marta 2011 do marta 2015-te bio je Predsjednik vlade, a na izborima 2014. po peti put je ušao u Predstavnički dom Parlamenta FBiH i bio do 2018-te. 

Na septembarskom izborima 2015.g. Nikšić je sa 70% osvojenih glasova ubjedljivo pobjedio i postao novi predsjednik SDP-e. Bio je to nagovještaj boljih vremena, nakon poraznih rezultata 2010-te i raskola sa Komšićem, a  kasnije i drugima, koji su uslijedili zbog loše kadrovske politike.

Na svom prvom obraćanju nakon reizbora u maju 2019.g., kada je dobio 57% glasova, Nikšić se pohvalio da je SDP-a bila u pravu kada je rekla “Ne” koaliciji sa SDA, HDZ BiH i SNSD-om. Narednih mjeseci iz SDP-e je istupilo nekoliko glavnih nosilaca socijaldemokratske ideje i strategije: Miro Lazović, Zlatko Lagumdžija, Ivo Komšić, Emir Zlatar, Hakija Meholjić…, te Zoran Mikulić i Rusmir Mesihović. Time je SDP-a kadrovski znatno oslabljena i sve do danas se nije oporavila. Pri tom ne treba zaboraviti da su SDP-u znatno potresle afere “Reket” i “Energoinvest”, u koje su bili umiješani neki  partijski čelnici. Tad se došlo do spoznaje da je davno prošlo vrijeme Nijaza Durakovića, Avdića, Lazovića, Komšića…

Nakon oktobarskih izbora 2022.g. Nikšić je povukao cijelu partiju u zagrljaj otvorenim dokazanim neprijateljima države, koji neumorno već 15 godina orgijaju državom. 

SDP-a iznjedrila Denisa Bećirovića

Značajan iskorak SDP-a je napravila sa kandidaturom Denisa Bećirovića, potpredsjednika stranke, za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. U izbornu utrku Bećirović je stupio kao kandidat ujedinjene opozicije i sa 115.826 glasova više pobijedio Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA. Kao svoj cilj istakao je brzo formiranje vlasti i ubrzani proces integracije BiH u EU. U tom cilju želi rekonstruisati poluge vlasti na svim nivoima. On smatra da interesi države i građana ne smiju biti predmet političkog prepucavanja i blokada. Ne sumnjamo u njegovu opredjelenost, ali bi od njega željeli izravno djelovanje umjesto deklarativnog  izjašnjavanja. Od njega se očekuje mnogo, ali sa potezima koje je povukao po stupanju u Predsjedništvo BiH nije se proslavio.   

Socijaldemokratija u Evropi i svijetu

Socijaldemokratija je umjerena struja socijalističkog pokreta. Principi socijaldemokratskih i demokratskih parija su sloboda, jednakost i solidarnost. Simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta je crvena zastava. Socijaldemokratske i demokratske ljevičarske stranke svijeta udružene su u svjetsku organizaciju – Socijalističku internacionalu. 

Težnja socijaldemokratije ovog vremena je reformisati kapitalizam i demokratskim putem uvesti programske sistemske promjene u zakonodavstvu i organizaciji života. Nažalost, to se ne dešava. Prema podacima “Regimes of the World ”71% svjetske populacije (5,5 milijardi ljudi) živi u nekom obliku autokratskog režimima, a svega  29% u nekoj formi demokratije (liberalnoj, izbornoj, zatvorenoj). 

Autokratija povećava polarizaciju društva širom svijeta, a demokratija je u zastoju, bazirana na egoizmu i rivalitetu.  

Borba protiv nepravdi je oslabila. 

Glavni problemi socijaldemokratije u svijetu su približavanje centru i ideološko nazadovanje praćeno odustajanjem od društveno progresivne uloge. 

Razlike između stranaka se sve više smanjuju. Sve je manje čistih stranaka. Sve je manja razlika između socijademokratije i desnih ideologija. Socijaldemokrati više nemaju jedinstvenu ideju kako se oduprijeti neokapitalizmu. Narušeno je povjerenje na svim razinama upravljanja. Više nego ikad potrebno je snažno civilno društvo.

Bogati vladaju svijetom. Iako je radnika sve manje, bogati sve manje plaćaju radnu snagu, što im omogućuje sve veću akumulaciju kapitala. Narod se previše lako i bez otpora prilagođava stalnim ograničenjima. Građani su se dosta udaljili od socijaldemokratije, a neki joj zbog poljuljane vjere potpuno okrenuli leđa. Poruke socijaldemokrata moraju biti glasnije i konkretnije, a strategija odlučnija i agresivnija. Demokratiju treba osnažitii, podići i proširiti, redefinirati odnos s državom. Socijalni mir se ne može više kupovati kao do sada. 

Počekom ovog stoljeća u većini zemalja Evropske unije vladali su socijaldemokrati, a danas u mnogima samo participiraju u vlasti. Socijaldemokratija danas prolazi kroz težak period. Uticaj socijaldemokrata slabi u Njemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Austriji, Mađarskoj, V. Britaniji…a raste u Švedskoj,  Danskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Španiji, Portugalu…

Kao znamenitije socijaldemokrate pamtimo: Nelsona Mandelu, Martti Ahtisaaria, Mcdonalda, Willy Brandta,  Andreas Papandreoua, Ivicu Račana, Gerharda Schroedera, Jensa Stoltenberga, Jose Luisa Rodrigueza.. Danas su to Mette Frederiksen u Danskoj, Fransoa Orland u Francuskoj, Frans Timmermans u Holandiji, Džeremi Korbin u V.Britaniji, Pedro Sančez u Španiji, Antonio Kosta u Portugalu…

SDP želi promijeniti stanje, ali neće moći odabranim putem

Nema sumnje da SDP-a BiH želi promijeniti stanje u zemlji, prevazići blokade, izići iz rovova, uspostaviti vertikalu, zbližiti se sa progresivnim partijama, pokrenuti zemlju iz zastoja naprijed, ali to se ne može postići ovako odabranim putem. 

Umjesto borbe za radnička prava, jednakost i slobodu SDP-a vođena Nikšićom usmjerila se na borbu za fotelje. Samo nekoliko mjeseci nakon što je najavio da će se u SDP-i odlučivati dalji put BiH, prvi čovjek partije je u društvu Konakovića i Forte požurio sluganski glancati cipele gospodinu Čoviću.

Putem kojim Nikšić sada vodi SDP-u ne mogu biti zadovoljni mnogi članovi partije, mada najveći broj njih neće nikad napustiti SDP-u i otići u sebi najbližu nacionalnu partiju, ali će se pasivizirati i povući u sebe, pa tako neće biti korisni ni sebi i svom pokretu. 

Mnogi građani u BiH postavljaju pitanje ko i kako može formirati vlast u državi sa onim ko tu državu ne priznaje?! Kako da poštujemo tu vlast i one koji je podržavaju i njoj sadejstvuju? Nije li to suština svih pitanja i odgovora o formiranju vlasti u BiH, koje je prije svih trebala sebi postaviti SDP-a BiH? Stupanjem u vlast sa SNSD-a i HDZ BiH SDP-a BiH je Dodiku i Čoviću dala legitimitet i amnestirala ih za sve zlo što su počinili i čine protiv države BiH. Nije li to izdaja ideala, rušenje demoktratije i rasprodaja socijaldemokratije?

Tektonski poremećaji u BiH i na Zap. Balkanu

Protuustavna, nezakonita, izazovna  i provokativna proslava 9. Januara- Dana Rs, koja se u inat svima u svijetu ovaj put dogodila u Istočnom Sarajevu, na kojoj se sa Ordenom Rs okitio Vladimir Putin i pridružio plejadi nagrađenih zločinaca u BiH predvođenih Karadžićem i Mladićem, uznemirila je sviju u EU i svijetu, ali se još čeka adekvatan odgovor, prije svega od MZ-e i pravosudnih organa BiH. Sve je već viđeno i ne trebaju dodatni dokazi. Bio je to tektonski poremećaj u BiH, koji se dobro osjetio ne samo na Zapadnom Balkanu, već Europi i svijetu, na koji niko ne može ostati imun.   

Ono što nam posebno teško pada i boli partner u vlasti sa  slavljenikom u toj proslavi bila je SDP-a sa Nikšićem na čelu. Znali su da se obilježavanje priprema i da će se održati, a nisu ništa preduzeli da se to zaustavi, već traže krivca u drugima, a sebe amnestiraju krivice. Pravi odgovor SDP-a nakon ovog opasnog antidržavnog čina trebao bi biti raskid saradnje sa neprijateljima države, SNSD-a i HDZ BiH. Sa neprijateljima države se ne može voditi država. Da li je važnija stolica u vlasti ili država?! Ne može se i neće zaboraviti da je u vrijeme proslave 9. januara partner u vlasti sa slavljenikom SNSD-a i Dodikom bila Šestorka sa SDP-e i Nerminom Nikšićem? Iako na proslavi nije bio Vučić, odlikovanje Putinu bilo je po njegovoj zamisli, a Dodik ga je samo prosljedio.

Socijaldemokratija je još uvijek na cijeni. Još uvijek je pravo vrijeme da se SDP-a vrati u svoju košulju, jer sve drugo je bolje od onog što slijedi, ako se dopusti da državu vode i njome upravljaju njeni najveći neprijatelji, a vi im u tome pomažete.

A posljedni su dani i sati da i BiH pravosuđe zamijeni staro prljavo suđe!

Burlington, 11.1.2023.                     

Zijad Bećirević

?