ŠIRENJE EVROPSKE UNIJE

Posted: 15. Decembra 2022. in Intervjui

Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za pristup Evropskoj uniji, uz uslov da primarno ispuni 8 od 14 prioriteta koje nije ispunila, a  postavljeni su joj prije više od deset godina

Mnogo ozbiljnije i sa više odgovornosti nego do sada danas se u Briselu na Samitu EU odlučivalo o proširenju EU na Zapadni Balkan i kandidatskom statusu BiH, mada su ključna pitanja bila Ukrajina, Rusija i Zapadni Balkan. Dugogodišnje očekivanje ispunjeno je danas 15. 12.2022.g. Bosna i Hercegovina konačno je dobila dugo očekivani kandidatski status, koji je Evropska unija trebala Bosni i Hercegovini bezuslovno dati prije 20 godina, jer znaju u kakvim je porođajnim mukama obnovljena njena državnost. Dati status je uslovljen ispunjenjem ključnijh 8 od postavljenih 14 prioriteta, koji su postavljeni još 2010.g. Ne bi se ni sada to dogodilo da nije Slovenija i njen predsjednik uz podršku Njemačke pokušao urazumiti krute birokrate EU i ukazati im na opasnosti koje prijete EU, ako ostavi po strani zemlje Zapadnog Balkana i BiH pusti niz vodu, u naručlje Rusije. Iako je kadidadski status Bosni i Hercegovini zakašnjeli znak posvećenosti EU Zapadnom Balkanu, ima poseban značaj za mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini i regionu Zapadnog Balkana, u kojem se sve jače zvecka oružjem. Evropska unija je desetljećima gledala kao Bosna i Hercegovina krvari. Trebalo joj je mnogo vremena da shvati da je njena dužnost da priđe bliže i pomogne ozdravljenje ranjenjenih i ranjivih, bez uslovljavanja. Možda se to ne bi ni dogodilo ni na ovakav način, da nije došlo do agresije Rusije na Ukrajinu.

Uvjeti BiH za članstvo u EU

Uvjeti za članstvo u EU su politički, ekonomski i zakonodavni u oblasti demokratije, vladavine prava, temeljnih ljudskih prava i javne uprave. Ključnih 8 od 14 uvjeta koji se postavljaju pred BiH su: Osigurati funkcionalnost institucija, Unaprediti izborni proces, Osnažiti borbu protiv kriminala i korupcije, Reformirati java upravu i u tom cilju donijeti Zakon o javnim nabavkama, Zakon o VSTV, Zakon o sudovima, Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama i osigurati efikasno upravljanje granicama.

I ptice na svakoj grani svakog stabla EU znaju zašto BiH nije mogla do sada ispuniti uslove koji se pred nju postavljaju. Vide i znaju da zemlja pred njenim kapijama krvari desetljećima, znaju da s njom vladaju oni koji  su je razorili, etnički očistili i počinili genocid nad Bošnjacima, vide i znaju da po njoj rovare susjedi agresori i rade na njenoj razgradnji, ali znaju i za svoju suodgovornost u svemu tome. Znaju da su na takav prostor uselili i sve su prisutniji ujedinjeni desničari, povezani sa Rusijom. I sve to EU vidi, zna i pušta, zanemarujući posljedice. Krajnje vrijeme je da se shvati da je BiH ključ rješenja za mnoge probleme EU. Bio je to razlog da se mnogi često zapitaju da li će EU prije sazreti ili se raspasti? Samo topao prijateljski zagrljaj i  bezuslovan prijem u EU je izlaz iz ovog mrtvog kruga. Bosna i Hercegovina ga još uvijek priželjkuje.   

Historija Evropske unije

Evropska unija (EU) je formirana 1992. godine radi proširenja političke, ekonomske i socijalne saradnje evropskih država. Prethodnica Evropske unije bila je Evropska zajednica za ugalj i čelik, nastala 1951.g, iz koje je 1957. rođena Evropska ekonomska zajednica, sastavljena od šest država: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija i Zapadna Njemačka. Nakon toga usljedilo je pridružilo drugih europskih država.

Evropska uniju sada čini 27 ravnopravnih članica: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka,  Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka,  Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska. 

Proširenje EU

Proširenje EU uslovljeno je suglasnošću svih 27 postojećih članica. Da postane članica EU zemlja treba prihvatiti zakone i vrijednosti EU i osigurati da se ti zakoni i vrijednosti poštuju, što znači da mora ispuniti ekonomske i političke zahtjeve od kojih su neki: da ima stabilne institucije koje garantuju vladavinu prava i zaštitu manjina, da ima slobodno  funkcionalno tržište i sposobnost da preuzme političke, ekonomske, monetarne obaveze koje proizilaze iz članstva, sa obavezom da svoje zakonodavstvo usaglasi sa propisima EU. 

Proširenje EU ima za cilj ujediniti sve države Evrope. U Evropi je 45 država. 

Prvo proširenje EU dogodilo se 1. januara 1973.godine, kada u zajednicu pristupaju Velika Britanija, Danska i Irska. 

Drugo proširenje 1.1.1981.g. kada pristupa Grčka, a 23.2. istupa Grenland vezan preko Danske.

Treće proširenje 1.1.1986, kada ulaze Španjolska i Portugal.

Sa četvrtim proširenjem ulaze Austrija, Švedska i Finska.

Peto proširenje dogodilo se 1.5. 2004. kada u Uniju ulazi 10 država: Kipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Malta, nastavljeno 1.1.2007. sa ulaskom Rumunije i Bugarske.

U šestom proširenju 1.jula 2013. članica EU postaje Hrvatska.

Ove godine, 23. juna, u jeku ruske agresije na Ukrajinu, kandidatski status dobile su Ukrajina i  Moldavija, a perspektiva priznata Gruziji.

Područje Zapadnog Balkana još uvijek je van Evropske unije, a kandidati su: Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska, a sada i  Bosna i Hercegovina, te potencijalni kandidat Kosovo, koje je jučer podnijelo zahtjev za kandidatski status. Turska je kandidat od oktobra 2005.g.

Sve zemlje EU sarađuju u težni da osiguraju mir u Evropi i svijetu, da život ljudima bude bolji, da se poštuju ljudska prava, da se prema svima postupa pravedno i jednako, da se poštuju svi jezici i kulture, da europsko gospodarstvo napreduje i da zemlje koriste istu valutu za međusobno poslovanje.

Institucije EU

Institucije EU su: Europski parlament, Europsko vijeće, Vijeće EU, Europska komisija, Sud EU, Europska središnja banka (ESB), Europski revizorski sud (ERS), Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD), Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), Europski odbor regija (OR), Europska investiciona banka (EIB), Europski ombudsman, Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS), Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB), Europski odbor za odabir osoblja, Ured za publikacije EU i različite Agencije. 

Posebnu važnost imaju Evropska komisija, koja predlaže zakone, Europski parlament i Vijeće EU, koji raspravljaju i odlučuje o tim zakonima, Sud EU koji brine da se ti zakoni poštuju i Revizorski sud, koji prati namnjensko trošenje novca.

Temeljne osnove EU

Temeljni osnov EU su carinska, ekonomska i monetarna politika, koje imaju ključnu ulogu u stvaranju integralnog tržišta i za harmoniziranje ekonomskih i monetarnih tokova. Od značaja su zajednička vanjska i siguronosna politika, zajednička  poljoprivredna politika, zajednička poreska politika. Ne manje značajne su i ostale politike i aktivnosti EU: ljudska prava, zdravstvo, obrazovanje, znanost i istraživanje, preduzetništvo, kultura, vanjska trgovina, zaštita okoliša i ekologija, energija, zapošljavanje, zaštita potrošača, socijalna politika…

Jedan od važnih temelja EU je carinska politika, preko koje se ostvaruje integralno unutarnje tržište i gospodarska politika. A to je prostor na kojem nema prepreka za kretanje roba. 

Mada postoji disparitet u veličini, bogatsvu i političkom sistemu država članica, sve ima ju jednaka prava. Ni jedna članica nije napustila EU, osim Ujedinjeno kraljevstvo 31.1.2020.g.

U EU je sada udruženo preko pola milijarde stanovnika. Glavni grad i administrativno sjedište EU je Brisel. Dan EU je 9. Maj. U službenoj upotrebi EU su 24 jezika, a tri su glavna: engleski, njemački i francuski. EU ima svoju zastavu i himnu. 

EU je za održavanje mira  2012.g. dobila “Nobelovu nagradu za za mir”.

Schengenski prostor EU

Schengensko područje EU je područje bez unutarnjih granica, a stvoreno je 1985.godine. Na tom području se može slobodno putovati iz jedne u drugu zemlju bez provjere i kontrole. Trenutno su 22 zemlje članice Schengenskog prostora: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska. Članice Schengena su i 4 zemlje koje nisu članice EU: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

Evropska unija je jedinstveno tržište sa jedinstvenom novčanom valutom “Euro”, kojim upravlja Evropska centralna banka. Euro je trenutno službena valuta u 19 od 27 članica unije, koje zajedno čine Eurozonu. Na zajedničkoj valuti “Euro” zasnivaju se i harmoniziraju ekonomska, monetarna politika i formira finansiski proračun, kao okvir djelovanja unije. Euro svakodnevno koristi 341 milon ljudi. Posljednja od članica EU koja je prihvatila euro bila je Slovenija, a od 1. januara 2023.g. biće Hrvatska. Zahtjev za pristup Rumunije i Bugarske je odbijen, jer nisu ispunile uslove.

Tržište EU se sve brže i sve više širi i obuhvata sve veći dio zemljine površine.

GDP EU u 2021.g.

 GDP EU za 2021.g.  iznosio je 17,088.620. Najviši u Njemačkoj 4,223.116, Francuskoj 2,937.472 i Italiji 2,099.880, a najniži u Malti 17,189, Latviji 38,872, Kipru 27,719 miliona.  

Godišnji bruto proizvod (GDP)  po glavi stanovnika EU u 2021.g. Iznosio je 32.755,38 američkih dolara, a u pojedinim zemljama Evropske unije iznosio je: Luksemburg 118.680,  Irska 102.154, Švajcarska 70.793, Nizozemska 56.761, Austrija 53.945, Švedska 53.050, Njemačka 52.931, Francuska 45.187, Italija 41.937, Slovenija 39.970, Hrvatska 31.047, Bugarska 23.432.. Zemlje kandidati – Turska 31.252, Crna Gora 20.567, Srbija 19.762, Makedonija 16.464, BiH 15.635, Albanija 14.520, Kosovo 11.579.

Kandidatski status korak dalje za BIH

Kandidadski status za Bosnu i Hercegovinu je više simbolično nego  stvarno ohrabrenje i potsticaj da se hrabrije i odlučnije uz podršku EU krene naprijed.  Građani BiH su dobro umorni od vlastitog nemara i  od čekanja. Pred duboko podijeljenim vlastima BiH, po dobijanju kandidadskog statusa, pravi posao tek predstoji. To je i poruka i političkim liderima da okrenu novu stranicu. 

Kandidatski status je za građane BiH tračak nade i zračak svjetlosti u mraku, koji BiH sve duže i sve više pritišće. Za neke je to još više magle u mutnom bosanskom nebu. 

Očekivanja su da će proširena saradnja i lakši pristup fondovima EU omogućiti reformske procese koji se traže i priželjkuju. Ali sve to biće usporeno i ograničenog dometa ako ne dođe do brzih ustavnih promjena, sa kojima će se ispraviri do sada prepoznata loša Dejtonska rješenja, koja su veća prava dala neprijateljima države, onima koji je dijele i razgrađuju, nego onima koji u njoj vide svoju jedinu domovinu. Sa kandidatskim statusom kreće i nova vlast, koja se ubrzano uspostavlja na svim nivoima. Prave je dokazani neprijatelji države sa “Osmorkom”, željnom vlasti. Šta se u tom kontestu može očekivati od promjena na državnom, entitetskom i kantonalnim nivoima vlasti vidjeće se već na početku godine koja nam dolazi. U svakom slučaju kandidatski status je značajan korak dalje.

Burlington, 15.12.2022           

Zijad Bećirević

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s