Mr. sci. Milan Jovičić: Genijalac i vizionar, naš Osman Pirija

Posted: 2. Novembra 2021. in Intervjui

Mi stariji veoma dobro znamo I pamtimo kako su naši poznati borci, generali I heroji iz proteklog drugog svjetskog rata, izlazili na vidjelo I jednim “ kažiprstom “ pokazivali I odlučivali gdje će se šta graditi.

Koje to fabrike I razna industrijska postrojenja, na lokacijama I mjestima, bez ikakvih studija ili sagledavanja svih nepotrebnih uslova.

Malo se ili nikako koristila pamet I stručnost već dokazanih stručnjaka iz raznih oblasti našeg privrednog, ekonomskog ili ekološkog područja.

Tako je primjera radi drug Bakarić pokazao na Rijeku da se gradi velika koksara, Đuro Pucar- Stari na luku Ploče da se gradi velika luka, naš heroj Vlado Šegrt je uticao u Gacku na izgradnju Rudnika I Termoelektrane, a naš uticajni drug Džemal Bijedić na lokaciju polja Baćevića, neposredno u Mostaru da se gradi veliki Aluminij, firma koja svakako kao I ostale ispušta otroven gasove I drugi otpadni material, koji zagađuju okolinu I atmosferu I sasvim uništava poljoprivredne usjeve, voće I cvijeće I ostalo.

Tako se nije mogla ni uslišiti molba I intervencija velikog stručnjaka I poljoprivrednika, našeg čuvenog Prof. Dr. Osmana Pirije, već dokazanog direktora firme “ Hepok “ u Mostaru.

Sl. Osman Pirija sa svojim obožavaocima i saradnicima

Glas i  “kažiprst “ druga Džemala Bijedića bio je mnogo jači i presudan u izboru lokacije izgradnje ove aluminijske industrije na poljopriverdnom lokalitetu, Bogom datim, suncem obasjanim i vodom snabdjevenim za poljoprivredne namjene u proizvodnji voća i povrća, kao i cvijeća svih vrsta.

Veliki stručnjak i zaljubljenik u ovo naše područje u tzv. “ Ljutu hercegovačku zemlju “ sa siromašnim stanovništvom, imao je želju i namjeru pretvoriti u obećanu zemlju svojih Hercegovaca.

Kako to piše o Piriji  naš književnik i zemljak professor Univerziteta u Mostaru , gospodin Ibrahim Kajan u “ Historiji grijeha i nasilja “ :

 “Sada bi imao 90.godina. Rođen u Stocu ,na „međi graničnih kultura i naroda“, 2.januara 1926. Kao znatiželjno dijete budućnosti, stigao je biti partizanom i studentom i profesorom mladog sarajevskog Poljoprivrednog fakulteta,a i obavljenom specijalizacijom-riplijevski rijetkom u doba nimalo nježnog socijalizma-u samom srcu „truhle Engleske“!.Taj burni praktični i znanstveni uzlet jedne velike volje,otvarao je raskošnu viziju nad začaranim, pustinjskim kamenjarem kradljivaca vode koje sreća nikad nije vidjela-vidjela je budućnost očima Osmana Pirije:njegov koncept samoodrživosti privrednog rasta Hercegovine zasnivao je na poljoprivredi.Mijenjao je konfiguraciju zemlje,sociološku i kulturnu sliku prirode i ljudi u njoj.

Kao budućnosni sistem navodnjavanja, kap po kap, tako je rasla oaza zelenja u pustom krajoliku, od prvog maslinjaka kod Carskih vinograda do beskrajnog lanca „Hepoka“ koji je premrežio cijelu Hercegovu zemlju socijalističkog sistema. I tu su se na toj graničnoj crti, zbiljnog života i tvrde političke ideje „režiranog“a ne humanog, na ekologiji zasnovanog razvoja, sudarili Pirijin koncept i koncept Partije koja je imala drugi plan:da usred rajskog vrta useli „Aluminij“!Do dubokog sraza je posebno došlo između bivših prijatelja,Osmana i moćnog Džemala Bijedića.” / završen citat / .

Naš čuveni director velikog poljoprivrednog giganta “ Hepoka “ i stručnjak svoga poziva, naš Osman Pirija u to vrijeme, kako to i lično ističe, uputio je veliko pismo našim vlastima sa obrazloženjem. Koliko će ta prljava industrija  aluminija sa štetnim posljedicama na okolinu, čija se izgradnja zagovarala na ovim prostorima, ustao je  u „zaštitu krava,breskvi,vinove loze, stakla i ljudi Mostara i Hercegovine“.Kaže „Ustao sam u zaštitu onih kojima je počelo otpadati kosa i lomiti se kosti“ same od sebe!Udaljenost farme krava Hepoka od Aluminijskog kombinata je 800 metara. Moja primjedba je bila na lokaciju tako prljave i štetne tehnologije i štetne industrije koja je trebala uništiti našu Obećanu zemlju“./ iz intervjua novinaru / .

Kako je to u svoje vrijeme i pričao novinaru Osman Pirija, kada se na sjednici Skupštine opštine grada Mostara i raspravljalo o kamenu temeljcu za novi aluminijski kombinat, u prolazu je čuo od heroja Vladu Šegrta gradonačelniku Mostara : “:“Zašto ne sklonite tog Piriju.“Hepok je trebalo zaustaviti“.

“ Iz sudara nauke i politike, zna se ko stradava. Pirija je napustio Mostar i posvetio se profesuri na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu.

Pozivan,u svojstvu eksperta Svjetske organizacije za hranu-FAO-a,višekratno je boravio u Etiopiji i Libiji,“i tamo stvarao ono što mu je u domovini bilo onemogućeno“./ priredio Kemal Mahić / .

Veoma je važno napomenuti da je ovaj lokalitet i okolina samoga Mostara, prema svojim prirodnim uslovima i blagodetima, zemlje, vode i sunca, upravo i predodređen za razvoj poljoprivrede i turizma, zašta naša vlast nije nikada o tome savjestno i stručno razmišljala, nažalost .

Dakle, poznate činjenice ukazuju da je ovaj veliki projekat razvoja aluminijske industrije u Bosni i Hercegovini osmislio i predložio, isto tako genijalac, veliki Emerik Blum generalni director velikog “ Energoinvest”-a iz Sarajeva.

Mogu vjerovati da on nije i svojim “ kažiprstom “ pokazao i ovu lokaciju, već je vlast trebala poslušati i druge stručnjake po ovome pitanju, poput Osmana Pirije i druge .

Istina je da je aluminijski gigant izgrađen na ovoj lokaciji i u vrijeme najvećeg kriminalca i diskriminatora, hrvatskog nacionaliste Mije Brajkovića dogurao do lažnog “ hercegovačkog diva “, upravo zahvaljujući Gebelsovoj lažnoj informativnoj doktrini, koja ga je glorificirala i skrivala sve lopovske rabote i negativne posljedice.

Kao takav, dogurao je do svoga posrnuća i najvećeg gubitaša u Bosni i Hercegovini, sa gubicima od pola milijarde KM .

Svakako su mu kumovali svi ovi iz kriminalnog “ aluminijskog lanca “ sa slika, kao i današnji premijer vlade Federacije Fadil Novalić i minister Nermin Džindić.

Neka je vječna slava i hvala našem genijalcu i velikom stručnjaku Osmanu Piriji, koji je i stručno i ljudski mislio na svoj hercegovački rod i njegove egzistecijalne potrebe.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google photo

You are commenting using your Google account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s