Arhiva za 13. Aprila 2021.

Zahtjev delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića  da se u Krivični zakon BiH uvrsti član kojim bi se zabranilo i kažnjavalo negiranja genocida nije prošao zahvaljujući prije svega glasu zamjeniku predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i delegata iz redova HDZ-a.

Tako su još jednom „štovaoci europskih vrijednosti“  pokazali da im je Europa daleko i od očiju i od srca  i da više vole njenu periferiju  a loptica je dalje prebačena na Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valetina Incka,  koji Bonskim ovlastima,  ima pravo nametnuti usvajanje Zakona. Donošenje ovog Zakona  je preduslov relaksacije političkog ambijenta u BiH kojim bi se  ojačala sigurnost , povjerenje, pravednost i solidarnost za žrtvama u BiH i to dobro znaju oni koji opstruiraju njegovo donošenje i  još uvijek sanjaju o podjeli BiH.  Historijski revizionizam i negiranje genocida su  u suprotnosti  sa najosnovnijim evropskim vrijednostima.

Negiranje holokausta, genocida i ratnih zločina u mnogim evropskim državama  se tretira kao  kriminalni akt. Osim Njemačke i Austrije su Belgija, Francuska , Izrael, Liechtenstein, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Rusija, Švajcarska, Slovačka, Česka i Mađarska  kriminalizovale negiranje holokausta i ratnih zločina.

Bosna i Hercegovina nije jedina država bez ovog zakona. U ovu skupinu spadaju  države poput  Švedske, Danske, Velike Britanije, Italije i Španije. Uprkos činjenici da se u lekcijama historije u javnim školama uči o holokaustu , potpuno je dakle legalno javno tvrditi da se on nikad nije desio. Zašto? I države koje su kriminalizovale  kao i one koje dozvoljavaju negiranje holokausta svoj temeljni argument nalaze u osnovnim principima prava na izražavanje. Države koje dozvoljavaju negiranje holokausta  vjeruju da „svaki čovjek ima pravo na vlastito mišljenje i izražavanje  o historiji i njenim događajima u prošlosti“.  U svom zakonodavstvu ove države najčešće pribjegavaju  kažnjavanju u slučaju ako se djelo klasifikuje kao podstrakivanje na mržnju prema jednoj grupi ljudi na osnovu  njihovog rasnog, nacionalnog i  etničkog porijekla, religiozne  pripadnosti, seksualne orijentacije  ili boje kože. Zabranom negiranja holokausta bi se od zagovornika historijskog revizionizma proizveli mučenici a njihova mišljenja bi ostala „skrivena“ bez kritičkog osvrta društva i javnosti.

Za razliku od njih, države koje su kriminalizovale  negiranje holokasta polaze od toga da mora postojati granica u pravu na izražavanje; negatori holokasta  su u stvari rasisti i mrzitelji Jevreja. Kroz historijski revizionizam oni svjesno lažu o prošlosti kako bi ojačali antisemitizam i legitimirali indirektne napade na Jevreje.  U određenim kontekstima je dozvoljeno ograničiti pravo na izražavanje  kao što je to u ovom slučaju  a što je takođe odobreno od strane Evropskog suda o ljudskim pravima.

Zakon protiv negiranja holokausta se primjenjivao i primjenjuje  u najvećem broju država koje su ga uvele.Tako je naprimjer Jean-Marie Le Pen platila Njemačkoj kazne od 183 000 Eura 1987 godine, 6 000 Eura 1999 i 30 000 hiljada Eura 2016 godine. Roger Garaudy je u Francuskoj osuđen na 6 meseci zatvora, Gerhard Forster u Švajcarskoj na 12 mjeseci, Wolfgang Frohlich u Austriji na 6 godina dok  je Horst Mahler kažnjen u Njemačkoj na 5 godina zatvora 2009 godine. 

U cijelom svijetu jačaju  procesi koji ponekad dovodi do  nasilnog ekstremizma i terorizma. Debate o tome što je tačno a što je laž  te  socijalni mediji  radikaliziraju  mišljenja, dovode u sumnju  historijske fakte , holokaust i presude Međunarodnog suda u Hagu. Negiranje holokausta, genocida i ratnih zločina  ohrabruje neofašiste, populiste i antidemokratske snage u cijelom svijetu. Oni koji su odgovorni za holokaust i genocide se slave kao heroji i postaju njihovim uzorima.

Ljudi dobre volje  moraju ostati odlučni u odbrani  historijskih činjenica. Dati nedemokratskim snagama „pravo“ da u ime demokratije  dovode upitnost zločina poput holokaust, počinjenih genocida i ratnih zločina je novi  zločin uperen protiv osnovnih ljudskih prava kao i ponovno ponižavanje žrtve rata.

Zato zahtjevamo od Visokog predstavnika da bez odlaganja nametne Zakon o zabrani negiranja genocida  i ratnih zločina u BiH.

Mr. sci. Edin Osmančević