Arhiva za 6. Avgusta 2020.

Hirošima i Nagasaki nas opominju!

Posted: 6. Avgusta 2020. in Intervjui

Prije tačno 75 godina, 6. augusta 1945. bačena je prva atomska bomba na Hirošimu,  u završnici Drugog svjetskog rata. Samo tri dana kasnije nastradao je Nagasaki. Preko 200  000 ljudi poginulo je nesposredno od udarnog i toplotnog talasa,  požara te radioaktivnog  zračenja.

Hirošima i Nagasaki nas opominju. 75 godina nakon Hirošime prijetnja atomskim oružjem  ponovo raste. Sa današnjim ubrzanim razvojem tehnologije u proizvodnji nukleranog oružja, posljedice upotrebe dovele bi u pitanje naš biološki opstanak na zemlji.

Destruktivna snaga tih bombi je ipak bila ograničena . Današnji oružani arsenal može uništiti  ljudsku civilizaciju više puta.  Računa se da  oko 15 000 nukleranog oružja egzistera danas u svijet, najviše u USA i Rusiji, te Velikoj Britaniji , Francuskoj i Kini, dakle u zemljama koji su potpisale NPT ugovor o neširenju  nukleranog oružja iz 1970 godine. Nove nuklerane sile su Izrael, Indija i Pakistan koje nisu potpisale ovaj  ugovor kao i Sjeverna Koreja koja je napustila  ugovor. Smatra  se da oko 3 000 nuklearnih projektila u svakom trenutku je usmjereno i  spremno za ispaljivanje na cilj.

Svake pete godine  Ujedninjene nacije (UN) organizuju konferenciju na kojoj se vrši procjena poštivanja ovog ugovora.  Ovogodišnja konferencija je otkazana zbog corona-pandemije. Alarmirajući je razvoj  stepena razvoja  postojećeg arsenala  jer sve nuklearne sile modeniziraju  svoja nuklerna naoružanja u cilju kako bi ih mogla upotrebiti i posle 2050 godine prema istraživanju koje provodi   Međunarodni institut za proučavanje  mira, Sipri u Stokholmu.

Nepovjerenje i  konfrontacije se nastavljaju . Rizik da se nuklerano naoružanje upotrebi namjerno ili slučajno greškom , je veliki. Uz konstataciju da,   zemlje koje nemaju nuklerano oružje,   postaju taocima nukleranih sila.

Više od 120 zemalja ne odobrava ovaj debalans već  su na konferenciji UN održatoj u julu 2017. godine podnijele zahtjev  kako bi se preduzeo sljedeći u  zabrani nuklearnog naoružavanja. Više od 50 zemalja je do sada ratificiralo ugovor.

Današnji destruktivni razvoj se mora zaustaviti prvenstveno putem diplomatskih inicijativa, kroz aktivniju političku suradnju  i mobilizaciju javnog mjenja .

Postjugoslovenske države na Balkanu moraju mnog više  surađivati po ovom pitanju uz aktivniji dijalog sa ciljem sveobuhvatne ratifikacije ugovora o zabrani naoružavanja.  U tome ne smije biti nikakve dileme. To bi trebalo produbiti odbrambenu i sigurnosno-političku suradnju medu našim državama i dalo bi značajan intenacionalni doprinos prekidu negativne spirale u  utrci za naoružavanjem kao i doprinos relaksaciji međusobnih  odnosa.

Zato neka nam sjećanja na žrtve i tragedije u Hirošimi i Nagasakiju  budu inspiracija i motivacija u  borbi protiv utrke u naoružavanju. Svi smo odgovorni!

Mr. sci. Edin Osmančević