Prof. dr. Mirsad Hadžikadić je već više od dvije i po godine neposredno prisutan na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Po mnogima je unio ne samo svježinu u bh. politički život, nego i novi, nekonvencionalni i pristupačniji javni diskurs, jednostavnost u komunikaciji i, zašto ne reći, toliko poželjni šarm među političarima BiH od kojih su većina poslovično namrgođeni, odbojni, nepristupačni i arogantni. Da li se još uvijek, nakon više od dvije i po godine političkog djelovanja Hadžikadić može smatrati novim licem u politici naše domovine, ne znam, ali znam da je već postao meta napada nekih političkih moćnika, njihove mašinerije koja već tri decenije melje sve što im se kao svježe i dobro za Državu i njene građane ispriječi na njihovom putu kojeg oni vide do u beskonačnost da vladaju našom zemljom i njenim resursima, zatim meta napada, konstrukcija i niskih udaraca primitivnih botova tih političkih moćnika koji ne prezaju ni od potvora na ovog čovjeka ni nakon što završe namaz u prvom safu nekih sarajevskih džamija, a takvi samo potvrđuju onu da bi “prodali vjeru za večeru…” Već sam reagirao na neke od njih i ne bih se sada bavio tim polusvijetom zbog lične higijene.
Ovoga puta, međutim, za cjelokupnu javnost, znači i za one koji podržavaju Platformu za progres i njenog osnivača i lidera i za one druge, uključujući i taj jadni polusvijet kojeg gore spomenuh, kao i one koji znaju reći da je Hadžikadić “bahnuo u BiH i njen politički život”, iz prve ruke ću svjedočiti samo o nekim njegovim angažmanima u ovoj zemlji iz koje se vratio u Bosnu početkom 2018. i koji su uvijek i u pravilu značili višegodišnje građenje mostova sa Domovinom preko kojih je išla mnogostruka pomoć i njoj i svim njenim građanima. Prof. dr. Mirsad Hadžikadić je tipičan sljedbenik one čuvene 35. američkog predsjednika Johna F. Kennedy-ja ‘Ne pitajte što zemlja može učiniti za vas, već što vi činite za nju’. Upravo takvog Hadžikadića poznajem skoro 15 godina.
Nije tema ovog osvrta akademska karijera spomenutog američko-bosanskog sveučilišnog profesora koja je impresivna i koju svako ko hoće može lahko izguglati, već njegov paralelni društveni angažman u ovoj zemlji koji je, kako rekoh, bio usredsređen prema Bosni i njenim građanima, te Bosancima i Hercegovcima koji ovdje žive.
Angažman za vrijeme rata u BiH
Budući da se u Americi zatekao i za vrijeme rata u BiH, tada je koristio svoje intelektualne, ljudske i patriotske kapacitete djelujući prema nekim senatorima i kongresmenima zalažući se za kreiranje američke vanjske politike naspram dvostrukih agresija na R BiH.
Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu
Hadžikadićevo probosansko-hercegovačko djelovanje u SAD je nastavljeno i nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno nakon 1995. pa je ono svoju institucionalnu formu prvi put dobilo 2006. godine kada je osnovao Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu, čiji je bio i prvi predsjednik. Ta nevladina organizacija je s jedne strane bila utjecajni oponent Dodikovim plaćenim lobistima u Americi, a s druge polučila je neke praktične rezultate u korist Bosne i Hercegovine poput Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju su sami napisali i koja je potom usvojena u američkom Kongresu, zatim uspostavila Klub prijatelja BiH u istom i koji broji 29 članova i tako dalje… Vijeće djeluje i danas, odnosno punih 14 godina a postavljeno je na čvrste temelje zaslugom ponajviše njenog osnivača.
Bosansko-američka akademija znanosti/nauka i umjetnosti
Godinu dana nakon osnivanja Savjetodavnog vijeća, Hadžikadić je bio jedan od inicijatora osnivanja Bosansko-američke akademije znanosti/nauka i umjetnosti i opet prvi predsjednik iste. Osnivačka skupština te 2007. je održana u Charlotte-u (North Carolina) i većinu učesnika skupštine koji su došli iz raznih dijelova SAD su u svojoj kući ugostili Mirsad Hadžikadić i njegova supruga. Akademija ima svake godine po dva zasjedanja – jedno u Americi i jedno u BiH. Sadržaj rada i djelovanje ove akademske organizacije na dobrobit Bosne i Hercegovine je tema za sebe i ne bih je u ovom tekstu elaborirao.
Džemat Charlotte
Osnivanje bošnjačkog džemata u Charlotte-u i gradnja tamošnje džamije nisu se mogli ni zamisliti bez doktora, kako ga tamo zovu. Njegov mnogostruki doprinos u ovoj institucionalnoj formi očuvanja identiteta Bošnjaka u gradu gdje je živio i radio je nemjerljiv. Svjedočio sam brojnim situacijama koji to potvrđuju. Ostavio je neizbrisive tragove u tom džematu i to, vjerujem, mogu potvrditi svi naši ljudi koji i danas žive u Charlotte-u. Nije na odmet se ovim povodom sjetiti i njegovog starijeg brata, rahmetli hadži Seada, koji je također ostavio neizbrisiv trag u organiziranju bošnjačkog džemata i gradnji Bošnjačkog kulturnog centra i mesdžida u Atlanti (Georgia). Eto, takav im je bratski damar!
Sabor Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike
Mirsad Hadžikadić je u svom ukupnom društvenom angažmanu ovdje u Americi dao svoj obol i u najvišem zakonodavnom tijelu Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike jer je od 2014. do 2016. obavljao dužnost predsjednika Sabora ICNAB-a (Islamic Community of North American Bosniaks), koja je organizacioni dio IZ BiH.
Od hafiza Bugarija, ambasadorice Negodić, pisca i publiciste Hemona, do maestra Imamovića
Bog dragi zna koliko su ljudi, poznatih, manje poznatih ili nepoznatih iz Bosne Hadžikadići ugostili u svome domu. Lično mogu svjedočiti da je, između njih, riječ o hafizu Sulejman efendiji Bugariju, bivšoj ambasadorici BiH u Washingtonu DC Jadranki Negodić, piscu i publicisti Aleksandru Hemonu i svjetski poznatom mladom gitaristi, kompozitoru i aranžeru, porijekom iz Foče, maestru Almeru Imamoviću. Svi oni su na svoj način predstavljali dio Bosne u kući Hadžikadićevih u tim prilikama.
Dakle, nije bahnuo, nego se mostovima koje je sam gradio vratio u zemlju koja ga je iznjedrila
Da, nije “bahnuo niodakle”, kako mu zlobnici podmeću, nego je Mirsad Hadžikadić uzdignuta čela i s puno entuzijazma preko mostova koje je skoro tri decenije gradio, te 2018. kročio u zemlju koja ga je iznjedrila da je po ne znam koji put pita: “Kako mogu pomoći”?, ostavivši u ovoj zemlji iza sebe ugodan život i mir, a pogotovo ostavivši svoje potomke ovdje. Hrabro je ušao u hirovite bh. političke vode, ali za razliku od velike većine političara u BiH, bez ijednog oraha u džepu. Čist kao od majke rođen! To je njegova ogromna komparativna prednost, barem za one koji vjeruju svojim očima, a ne nekim tamošnjim opskurnim liderima, a problem za one koji ga napadaju, osporavaju i potvaraju. Do građana naše zemlje, odnosno do birača je, da to i mnogo toga još kod predsjednika Platforme za progres prepoznaju.
Bedrudin GUŠIĆ
bedrudingusic 