Panika zvana koronavius pokazala je danas koliko je svjetska dužnička ekonomija ranjiva. Ona takođe ukazuje da je sadašnji globalni svjetski poredak fizički i moralno neodrživ jer je podređen kapitalu i još većem bogaćenju bogatih. Za njih nije važno to što se devastira okoliš i uništavaju uvjeti života za većinu svjetske populacije. Njima je važno da je čovjek u službi kapitala i tržišta a nikako suprotno.
”Nebo pada”, nervozno su reagovali u jednoj banci kada je započet sunovrat USA i svih drugih burzi u duboki, bezdani ponor kao rezultat straha širenja pandemije i najvećeg pada svjetske cijene nafte nakon rata u Kuvajtu. Ovo naravno nije prvi put da nafta potkopava stabilnost svjetske ekonomije. Neoliberalna globalna ekonomija počiva na stalnom širenju straha i paničnom serviranju uznemirujućih informacija kako nam, eto, gori u kući.
Globalni ekonomski lanac danas jasno pokazuje svoje pravo lice . Kako se koronavirus širi tako kriza pogađa prije svega business transportnih i turističkih preduzeća . Prema izvještaju Financial Times-a od 5 marta o.g. zaduženost država u svijetu prošle godine nikad nije bila veća, čitavih 322 procenta od GDP (brutto nacinalnog prihoda). Ovisnost svjetske zajednice od nafte jača autokrate poput Putina, Bin Salmana, Xi Jinpinga te im daje ogromnu moć gospodara života i smrti . Tako možete ubiti i raskomadati novinara a da niko više ne postavlja pitanje odgovornosti ubice. Balans moći i interesa će se poremetiti samo onog trenutka kada alternativni enegetski izvori nadomjeste današnju konzumaciju fosilnih goriva.
Nakon što su radnici poslati na prinudni odmor i prinudno stavljeni u karantine a proizvodnja zaustavljena, smanjile se potražnja za naftom i u Kini. I naravno da je to u prvi plan pogodilo Saudijsku Arabiju čiji budžet u velikoj mjeri ovisi od naftnih prihoda. Zato je i njihov ministar energijje panično reagovao tvrdeći kako sada njihova ”kuća gori”. Ali vratimo se nekoliko mjeseci ranije i vapaju Grete Thunberg u Davosu. Izražavajući svoju zabrinutost zbog klimatskih promjena i efekta staklene bašte Greta je tada poslala snažnu poruku upućenu svijetskim birokratama. ”Naša kuća gori!”, poručila im je. Saudijski ministar energije se nije puno obzira na Gretin vapaj. Doživio ga je kao napad na interes Saudijaca ali ga je Gretina kletva ubrzo stigla. Gretin glas je glas razuma za koga svjetski moćnici nemaju sluha. Baš kao ni za migrantsku krizu na koju gledaju kao opasnost po vlastite interese a ne kao svjetsku humanitarnu katastrofu.
Zvuči malo cinično ali koronavirus imao je i pozitivan efekat. Ispust štetnih gasova u Kini se smanjio za 25 % što je za pozdraviti. Ovaj primjer još jednom ukazuje da je vrlo lako se uhvatiti u koštac sa zagađenjem naše planete. Potrebno je samo malo dobre volje koje danas nema i manje ljudske pohlepe. Neoliberalni kapitalizam pokazuje svu svoju surovost i gramzivost. Iracionalnost svijetskih birokrata u kojoj se uzima za gotovo da je bolje umrijeti bogat nego siromašan otrovan emisijom štetnih gasova.
Kao i u svakoj situaciji i ovdje postoje ¨pobjednici i gubitnici . Smanjeno zagađivanje vodi ka sukobima interesa neovisno od toga ako su oni posljedica klimatskih promjena ili korona virusa . Danas je više nego jasno da budućnost naše planete nije u fosilnim gorivima.
Sve dok se ovisnost o nafti ne smanji neće se smanjiti ni moć svjetskih autokrata a vapaji kako nam gori u kući će biti svakodnevnica istih autokrata uplašenih upravo za gubljenje svog uticaja i moći. Naravno, sa ispostavom računa običnim smrtnicima.
Mr. sci. Edin Osmančević
bedrudingusic 