Čović jaše Trojanskog konja!

Zastupnici Republike Hrvatske u Evropskom Parlamentu  su se požalili visokim zvaničnicima EU na izborni proces u Bosni i Hercegovini, zahtjevajući da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije.

Vjerovatno da do ove inicijative nikad ne bi ni došlo, da je na prethodnim izborima  pobijedio preferirani kandidat HDZa Dragan Čović za hrvatskog člana Predsjedništva BiH . Dragan Čović je Trojanski konj Tuđmanove promašene politike prema BiH na što  su upozoravali neki intelektualci i novinari,  koje se onda naravno proglašavalo izdajnicima i neprijateljima Hrvatske. Zločinačka politika prema BiH bila je samo jedan od mnogih simptoma Tuđmanove autoritarnosti i nedemokratičnosti. Fiksacija HDZove  državne politike „tuđmanizacije“u kojoj se  truju odnosi sa susjedima , nas navodi na stav da Hrvatska ima neprijateljski stav prema Bosni i Hercegovini.

HDZ inicijativa je u stvari pokušaj „tuđmanizacije“ Evropske unije kojom se  žuri  da se internacionalizira i aktuelizira izborni proces u BiH.  Premda je to isto  Vijeće Evropske unije, na zasjedanju u Luksemburgu od 26 juna 2018, pozvalo  vlasti i političke snage u Bosni i Hercegovini  da pitanja u vezi s izborima, kao što su  odredbe za održavanje lokalnih izbora u Mostaru i za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine  rješavaju u dogledno vrijeme nakon izbora a u skladu s evropskim standardima. U tom pogledu Vijeće EU je takođe naglasilo da se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi bili dodatni izazov za provedbu presude Sejdić-Finci i drugih povezanih presuda.

Simptomatično je da hrvatski predstavnici se nijednom riječi nisu očitovali na druge zaključke Vijeća EU poput onih da se „zaustavi veličanje osuđenih ratnih zločinaca te aktivno promovišu pomirenje, između ostalog kroz obrazovanje.  Zato je vrlo važno, u duhu zaključaka Vijeća Evropske unije na narednoj sjednici Vijeća za Vanjske poslove Evropske komisije,  postaviti pitanja zašto Hrvatska pokušava zaživjeti koncept Herceg Bosne , zašto se Zagreb mješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine trošeći enormni novac kako bi nametnuo diskriminatorski izborni zakon, zašto Hrvatska godinama pljačka Bosnu i Hercegovini ne plačajući joj nadoknadu za korišćenje vode iz Buškog jezera za potrebe hidroelektrane „Orlovac“.

Zbog čega se dan danas glorificiraju osuđeni za ratne zločince ? Zašto se ignorira  haaška presuda o tome da je Tuđman s čelnicima tzv. Herceg-Bosne bio dio udruženog zločinačkog pothvata?  Ovakva  ignorisanja nisu slučajna je se njima  se  želi reći da je poslije Tuđmana opet Tuđman što je nastavak  politike podjele Bosne i Hercegovine. Neosporno je da se Hrvatska mora osloboditi Tuđmanovog mita u kojoj  zločinačka i fanatična politika prema BiH također otkriva  koliko je nedemokratska bila njegova Hrvatska.  Zašto se izvještavanje  većine hrvatskih medija o suđenju hercegovačkoj šestorki te o samoubojstvu Slobodana Praljka u haškoj sudnici odvijalo u skladu sa službenim nacionalističkim narativom o bezgrešnoj Hrvatskoj i u skladu sa stavovima vladajuće HDZ? Zašto se po Hrvatskoj Bosni  Hercegovini organiziraju  mitinzi podrške „nepravedno osuđenim i optuženim“na kojima učetvuje i hrvatski pjevač Marko Perković Thompson? Zašto se Srbima i Bošnjacima  u Hrvatskoj i Hercegovini ne priznaje konstitutivnost , zašto još uvijek egzistiraju dvije škole pod jednim krovom?

Mnogo je pitanja bez odgovora. Hrvatski zatupnici u Evropskom parlamentu su se postavili kao glasnogovornici nacionalnog mita, a ne profesionalci koji donose kontekstualizirane činjenice, kritički propituju i daju prostor racionalnog rasuđivanja. Zato nas ne treba  iznenađivati što Čović i Plenković svaku priliku koriste za huškanje protiv neistomišljenika poturajući Evropskom parlamentu svoje trojanske konje.

Logični zaključak se nameće; „ Ponovo ste sami sebi zabili autogol!“ Ako se uzme u obzir da su sve zemlje Evropske unije organizovane na građanskom principu sa koji pravom sebi dozvoljavate da od Bosne i Hercegovine pravite „zemlju slučaj“?

Mr. sci. Edin Osmančević