Prema službenim podacima prikupljenim od strane Ministarstva sigurnosti, Službe za poslove sa strancima, od januara a 2018. godine u BiH je ušlo ukupno oko 11.000 migranata. Od toga broja, IOM procjenjuje, da je u zemlji ostalo 3000 do 3500 migranata. Tačan broj je teško odrediti jer većina migranata ostaje izvan službenog smještaja i tretiraju se kao “stanovništvo u pokretu”, a ljudi svakodnevno pokušavaju prijeći u Hrvatsku. Većina migranata nalazi se na području Unsko-sanskog kantona, a posebno u mjestima Bihać i Velika Kladuša. Manja skupina migranata nalazi se u Sarajevu…..Trenutni dolasci su neznatni – prosječno oko 500 registriranih ulazaka sedmično. IOM očekuje nastavak ovog trenda – dok migranti u narednim sedmicama nastave ilegalno prelaziti granicu i ulaziti u Hrvatsku, a potom dalje u Sloveniju (zemlje Šengena su zatvorene za Bosnu i Hercegovinu) barem dokle god su povoljni vremenski uvjeti…..Općenito, iskustva migranata i s vlastima i stanovništvom u Bosni i Hercegovini su izvrsna. Unatoč činjenici da je kriza već neko vrijeme u toku, solidarnost s migrantima na pogođenim mjestima kao što su Sarajevo, Bihać i Velika Kladuša i dalje je velika među stanovništvom, neovisno o njihovoj društvenoj, vjerskoj ili etničkoj pripadnosti. Nema prijavljenih slučajeva nasilja ili prisilnog djelovanja vlasti u Bosni i Hercegovini protiv migranata…..IOM nema saznanja da postoji namjera otvaranja granica, naprotiv, čini se da postoji jasan konsenzus da se granične kontrole moraju dodatno ojačati…..
Koliko je imigranata, prema vašoj evidenciji, trenutačno u Bosni i Hercegovini i u kojim dijelovima zemlje se nalaze?
VAN DER AUWERAET: Prema službenim podacima prikupljenim od strane Ministarstva sigurnosti, Službe za poslove sa strancima, od januara a 2018. godine u BiH je ušlo ukupno oko 11.000 migranata. Od toga broja, IOM procjenjuje, da je u zemlji ostalo 3000 do 3500 migranata. Tačan broj je teško odrediti jer većina migranata ostaje izvan službenog smještaja i tretiraju se kao “stanovništvo u pokretu”, a ljudi svakodnevno pokušavaju prijeći u Hrvatsku. Većina migranata nalazi se na području Unsko-sanskog kantona, a posebno u mjestima Bihać i Velika Kladuša. Manja skupina migranata nalazi se u Sarajevu.
Kakav je trend njihova daljnjeg ulaska u Bosnu i Hercegovinu ili izlaska iz naše zemlje?
VAN DER AUWERAET: Na osnovu profiliranja IOM-a, više od 95% migranata vidi Bosnu i Hercegovinu kao tranzit prema EU (napominjemo da mnogi od migranata zapravo dolaze iz zemlje članice EU-a, uglavnom Grčke, a u manjoj mjeri Bugarske, a time koriste Bosne Hercegovinu kao put prema drugim dijelovima EU). Trenutni dolasci su neznatni – prosječno oko 500 registriranih ulazaka sedmično. IOM očekuje nastavak ovog trenda – dok migranti u narednim sedmicama nastave ilegalno prelaziti granicu i ulaziti u Hrvatsku, a potom dalje u Sloveniju (zemlje Šengena su zatvorene za Bosnu i Hercegovinu) barem dokle god su povoljni vremenski uvjeti. Dosadašnja iskustva upućuju na to da će se dolasci smanjiti kada se vremenski uvjeti pogoršaju i / ili kada percepcija migranata o neregularnim prelascima u Hrvatsku moguće promijeni.
Iz kojih zemalja su migranti i kako ih službeno klasificirate?
VAN DER AUWERAET: Prvo, preko 90% migranata koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu izjavljuje da nema službenih dokumenata iz svoje zemlje, što znači da su registrirane nacionalnosti uglavnom samoodređene. Najveća skupina migranata trenutno je iz Pakistana (preko 30%), a slijede Afganistan, Irak, Sirija i Sjeverna Afrika. U skladu sa zakonima u Bosni i Hercegovini, migranti se klasificiraju kao neregularni (ako nema valjane dozvole za boravak na teritoriju); registrirani migranti koji su izrazili namjeru tražiti azil, dajući im pravo ostati na teritoriju 15 dana (velika većina migranata spada u ovu kategoriju); tražitelji azila (migranti koji su formalno podnijeli zahtjev za azil, u ovom trenutku oko 900, a neki od njih već su napustili zemlju od podnošenja zahtjeva; i priznate izbjeglice.) U humanitarne svrhe humanitarnih IOM koristi određenu kategoriju ranjivih (ako nema valjane dozvole za boravak na teritoriju); registrirani migranti koji su izrazili namjeru tražiti azil, dajući im pravo ostati na teritoriju 15 dana (velika većina migranata spada u ovu kategoriju); tražitelji azila (migranti koji su formalno podnijeli zahtjev za azil, u ovom trenutku oko 900, a neki od njih već su napustili zemlju od podnošenja svojih zahtjeva i priznaju izbjeglice.) Iz humanitarnih razloga IOM koristi određenu kategoriju ugroženih migranata na temelju njihovih specifičnih potreba umjesto njihovog tačnog pravnog statusa.
Kakvu vrstu podrške im pruža vaša organizacija?
VAN DER AUWERAET: U biti, IOM podržava vlasti pri njihovom upravljanju migracijskom krizom i pruža zaštitu ugroženim migrantima. To konkretno uključuje:
– podršku Službi za strance u izgradnji i upravljanju smještaja za migrante, uključujući pružanje hrane i neprehrambenih proizvoda u Sarajevu i Unskom sanskom kantonu;
– podršku pristupu zdravstvenoj zaštiti migranata putem IOM-ovih mobilnih timova, uglavnom putem transporta;
– obezbjeđenje hrane migrantima izvan službenog smještaja u Velikoj Kladuši;
– podršku identificiranju i upućivanju ranjivih migranata na odgovarajuće tretmane, uključujući žrtve trgovine ljudima;
– osiguranje tehničke i materijalnu podrške Graničnoj policiji i Službi za strance u njihovim dodatnim poslovima;
– podršku migrantima koji se žele dobrovoljno vratiti kući te reintegraciona podrška (dobivanje službenih dokumenata, organiziranje i plaćanje prijevoza u zemlju porijekla te pružanje male podrške za reintegraciju);
IOM ima veliku prisutnost na terenu na svim lokacijama i podržava nacionalne nevladine partnere kao što je Crveni križ. Akcije se financiraju putem Razvojne banke Vijeća Europe i Europske unije.
Kakva je vaša suradnja s lokalnim, entitetskim i državnim institucijama u vezi s migrantima?
VAN DER AUWERAET: IOM blisko surađuje sa svim lokalnim, entitetskim i državnim institucijama s mandatom i / ili pogođenim tekućom migracijskom situacijom. To uključuje savjete, planiranje, koordinaciju i podršku za provedbu.
Imate li neposredan kontakt s migrantima i kakvi su njihovi utisci o tretmanu u Bosni i Hercegovini te koji su njihovi daljnji planovi?
VAN DER AUWERAET: IOM-ovi terenski timovi i zaposlenici koji rade u centrima smještaja u svakodnevnom su kontaktu s migrantskom populacijom u Sarajevu i Unsko/sanskom kantonu. Općenito, iskustva migranata i s vlastima i stanovništvom u Bosni i Hercegovini su izvrsna. Unatoč činjenici da je kriza već neko vrijeme u toku, solidarnost s migrantima na pogođenim mjestima kao što su Sarajevo, Bihać i Velika Kladuša i dalje je velika među stanovništvom, neovisno o njihovoj društvenoj, vjerskoj ili etničkoj pripadnosti. Nema prijavljenih slučajeva nasilja ili prisilnog djelovanja vlasti u Bosni i Hercegovini protiv migranata.
Vjerujete li da će svi migranti u Bihaću i Velikoj Kladuši biti smješteni u odgovarajuće prostorije prije zime?
VAN DER AUWERAET: Iako će biti izazov pripremiti se na vrijeme – i ovisno o tome kada će prvi zimski vremenski uvjeti utjecati na zemlju – sada postoje dovoljni raspoloživi resursi, pružajući podršku svim nivoima vlasti u cilju daljnje suradnje i olakšanja rješenja u tom pogledu.
Na kraju, ima li naznaka da će zemlje Europske unije, posebno Hrvatske i Slovenije, otvoriti svoje granice za migrante koji su trenutno u Bosni i Hercegovini? Zapravo, čiji su problem migranti koji na različite načine dolaze na Evropski kontinent u želji da uđu u jednu od zemalja Zapadne Europe?
VAN DER AUWERAET: IOM nema saznanja da postoji namjera otvaranja granica, naprotiv, čini se da postoji jasan konsenzus da se granične kontrole moraju dodatno ojačati.
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (986)
Version in English:
Peter Van Der Auweraert, Head of the International Organization for Migrants for Bosnia and Herzegovina: IOM has no indication that there is an intention on opening the borders…
How many migrants, according to your records, are currently in Bosnia and Herzegovina and in what parts of the country are they located?
A: According to the official information collected by the Ministry of Security, service for Foreigners’ Affairs, a total of approximately 11000 migrants entered Bosnia and Herzegovina since January 2018. Out of this number IOM estimates that between 3000 and 3500 migrants remain in the country in the country. The exact number is difficult to determine as most migrants stay outside official accommodation and it consists of a “population on the move”, with people daily attempting to cross into Croatia. Most migrants are located in the area of Una Sana Canton, and specifically in the towns of Bihac and Velika Kladusa. A smaller group of migrants is located in Sarajevo.
What is the trend of their further entry into Bosnia and Herzegovina, or the exit from our country?
A: Based upon IOM profiling, over 95% of migrants see Bosnia and Herzegovina as a transit towards the EU (note that many of the migrants are actually coming from an EU Member State, mostly Greece and to a lesser extent Bulgaria and hence use Bosnia and Herzegovina as a route towards other parts of the EU). Currently arrivals are up slightly, with on average around 500 registered entries per week. IOM expects this trend to continue – as migrants continue to be successful in irregularly crossing the border into Croatia and then onwards into Slovenia (the Schengen country closed to Bosnia and Herzegovina) in the coming weeks, at least as long as weather conditions are favourable. Past experience suggest that arrivals will reduce when weather conditions worsen and/or when the perception of migrants that irregular crossings into Croatia remain possible change
From which countries are migrants and how do you officially classify them?
A: A first point is that over 90% of migrants arriving in Bosnia and Herzegovina declare to have no official ID documents from their respective country of origin, meaning that registered nationalities are mostly self-declared. The largest group of migrants currently are from Pakistan (over 30%), followed by Afghanistan, Iraq, Syria and North Africa. IN accordance with the laws in Bosnia and Herzegovina, migrants are classified as irregular (if no valid permit to stay on the territory); registered migrants having expressed the intention to seek asylum, giving them the right to stay on the territory for 15 days (the vast majority of migrants fall into this category); asylum seekers (migrants who have formally submitted an asylum claim, around 900 at the moment, with a number of them having already left the country since they submitted their claim; and recognised refugees. For humanitarian purposes, IOM uses the specific category of vulnerable migrants based upon their particular needs rather than their exact legal status.
What kind of support does your organization provide?
A: In essence, IOM supports the authorities with their management of the migrant crisis and provides protection to vulnerable migrants. Concretely this includes:
- Supporting the Service for Foreigners with the construction and management of accommodation for migrants, including the provision of food and non-food items in Sarajevo and Una Sana Canton
- Support access to health for migrants through the IOM mobile teams, essentially through transportation
- Provide food to migrants outside official accommodation in Velika Kladusha
- Support identification and referral of vulnerable migrants to the appropriate services including victims of trafficking
- Provide technical and material support to the Border Police and the Service for Foreigners to deal with their additional work
- Provide migrants who want to return home with assisted voluntary return and reintegration support (obtaining of official documents; organisation and payment of transportation to country of origin; and provision of a small reintegration grant).
IOM has extensive field presence in all locations and supports national non- governmental partners such as the Red Cross. Actions are funded through the Council of Europe Development Bank and the European Union.
What is your cooperation with local, entity and state institutions regarding migrants?
A: IOM cooperates closely with all local, entity and state institutions with a mandate and/or affected by the ongoing migration situation. This includes policy advice, planning, coordination and support for implementation.
Do you have immediate contact with migrants and what are their treatment impacts in Bosnia and Herzegovina and what are their further plans?
A: IOM field teams and staff working in accommodation centres are in daily contact with the migrant population in both Sarajevo and Una Sana Canton. Universally, the feedback from the migrants is that their experiences with both authorities and population in Bosnia and Herzegovina have been excellent. Despite the fact that the crisis has been ongoing for some time, solidarity with the migrants in affected places like Sarajevo, Bihac and Velika Kladusha remains high amongst the population, independent of their social, religious or ethnic background. There are no reported incidents of violence or forced used by the authorities in Bosnia and Herzegovina against the migrants.
Do you believe that all migrants in Bihać and Velika Kladuša will be accommodated in adequate premises before the winter time?
A: While it will be a challenge to be ready in time – and dependent also on when the first winter weather will hit the country – there are now sufficient resources available to make it at least a possibility, providing all different levels of authorities continue to collaborate and facilitate solutions in this regards.
In the end, are you aware that the countries of the European Union, specially Croatia and Slovenia, will open their borders for migrants currently in Bosnia and Herzegovina? In fact, whose problem are migrants who, in various ways, cross the European continent in their desire to enter one of the countries of Western Europe?
A: IOM has no indication that there is an intention on opening the borders, on the contrary, there appears to be a clear consensus that border controls need to be reinforced further.
INTERVIEWED BY Bedrudin GUŠIĆ (986)
DE BA BEDRO MANIESE TI NJIHOVI SUPLJHI PRICA JEDN PRICAJU VAMA A DRUGO RADE SA ONIMA KOJI TO SVE KROJE I PLANIURAJU.