Arhiva za 20. Oktobra 2017.

U Vijećima mladih, od općinskih, preko županijskih, pa do federalnog djeluju mladi različitih nacionalnih i religijskih pripadnosti koji žive na ovom području. Za sada to funkcionira, jer se međusobno poštujemo bez ikakvog nametanja i predrasuda, te se nadam da će tako i ostati…..Naravno da mi kontaktiramo i surađujemo sa općinskim i županijskim Vijećima mladih, te sve aktivnosti koje provodimo, radimo zajedno. Ipak, Vijeća mladih općina i županija imaju svoje organe odlučivanja, te svoj rad, projekte i sve ostale aktivnosti provode njihovi organi….. Danas Vijeće mladih na razini Federacije „diše punim plućima“ i spremno za nove izazove, buduće korake i nove projekte kojih će biti u velikom broju….. Naravno, komunikacija sa Omladinskim savjetom Republike Srpske je svakodnevna, ali suradnja postoji i sa drugim organizacijama sa područja Republike Srpske…..Mladi ne vjeruju ovom sustavu i veliko većini stvari vezanih za ovu državu. Način kako ih zaustaviti u teoriji je dosta jednostavan i znači da trebamo imati normalnu, funkcionalnu, ekonomski prosperitetnu, gospodarski stabilnu državu. Ali u praksi, nažalost, Bosna i Hercegovina je daleko od toga, ali treba biti optimista i vjerovati da će doći bolji dani, te svoj zadatak i posao svatko od nas da radi na najbolji mogući način…..

Kada je osnovan Vijeće mladih i s kojim ciljem?

LONČAR:  Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine usvojen je 2010. godine i nakon toga je krenuo proces formiranja Vijeća mladih, jer je taj Zakon definirao na koji način će biti formirana Vijeća mladih, te što su to njihova prava i obaveze. Tako su prva Vijeća mladih formirana na općinskim razinama, od Goražda, Tomislavgrada i tako redom do 11. 12. 2015. godine kada je u Sarajevu formirano Vijeće mladih Federacije Bosne i Hercegovine. Vijeće mladih na razini Federacije formirano je po principu delegiranja od strane županijskih Vijeća mladih, te tako u svojim strukturama i radu imamo uključene mlade iz svih krajeva Federacije, što nam svakako daje dodatni legitimitet za predstavljanje i zastupanje mladih sa područja Federacije. Glavni zadaci Vijeća mladih svih razina, kao legalnog i legitimnog predstavničkog tijela mladih, jeste uključivanje mladih u društveni život zajednice, kroz suradnju s lokalnom vlasti stvarati kvalitetniju politiku prema mladima, uključivanje mladih u institucionalno donošenje onih odluka koje ih se tiču, povećanje aktivizma kod mladih, te djelovanje na svim mogućim područjima u cilju poboljšanja položaja mladih i cjelokupnog društva.

Nisam od onih koji broji ičija krvna zrnca, ali s obzirom na neka bitna ustavna rješenja koja BiH čine takvom kakva jeste, ovo pitanje se naprosto, ali dobronamjerno, nameće samo po sebi i smatram ga važnim: Kakva je nacionalna struktura članova vašeg Vijeća, odnosno njegovih organa?

LONČAR: Ne trebate se ustručavati sa ovim pitanjem, jer ja se sa njim susrećem svakodnevno i smatram da u njemu nema ništa loše. Ja s tim nemam problema, izjašnjavam se kao Hrvat i kao katolik, jer sam tako odgojen, tako se i osjećam, ali nikada svoj identitet nisam nametao drugome, niti nekoga vrijeđao na nekim takvim osnovama. To najoštrije osuđujem! Mi moramo poštivati drugog i drugačijeg, voljeti svoje, ali prihvatiti identitet drugoga, koji je drugačiji od našega. U Vijećima mladih, od općinskih, preko županijskih, pa do federalnog djeluju mladi različitih nacionalnih i religijskih pripadnosti koji žive na ovom području. Za sada to funkcionira, jer se međusobno poštujemo bez ikakvog nametanja i predrasuda, te se nadam da će tako i ostati.

Postoje vijeća i na općinskim i kantonalnim nivoima u FBiH. Da li vi koordinirate rad svih njih, odnosno kakve su vaše nadležnosti prema njima?

LONČAR: Vijeća mladih nižih razina i njihove članice su naše članice i temelji Vijeća mladih Federacije. Bez njih ne bi bilo ni Vijeća mladih Federacije, te smo i svi mi koji smo u strukturama Vijeća mladih Federacije, aktivni i u svojim lokalnim Vijećima mladih. Svi smo registrirani kao posebna pravna lica, ali su oni naši članovi i određena piramida postoji. Naravno da mi kontaktiramo i surađujemo sa općinskim i županijskim Vijećima mladih, te sve aktivnosti koje provodimo, radimo zajedno. Ipak, Vijeća mladih općina i županija imaju svoje organe odlučivanja, te svoj rad, projekte i sve ostale aktivnosti provode njihovi organi.

Koji su oblici vašeg djelovanja?

LONČAR: Aktivnosti Vijeća mladih različite su od razine do razine, od općine do općine ili od županije do županije. Vijeća mladih na lokalnim razinama bave projektima edukativnog, športskog, humanitarnog, kulturnog i drugog karaktera, dok se bave lobiranjem i zagovaračkom politikom kod lokalnih vlasti. Vijeće mladih na razini županija ostvaruje kontakte sa županijskim vlastima, potiče implementaciju Zakona o mladima, izrade Strategija prema mladima i veću institucionalnu zastupljenost mladih, ali po potrebi i neke druge aktivnosti u cilju stvaranja boljih uvjeta za mlade. Vijeće mladih Federacije u protekle dvije godine bilo je primorano raditi  na izgradnji vlastite strukture i jačanju kapaciteta Vijeća mladih. Uspostavili suradnju sa vlastima federalne i državne razine, te suradnju sa Omladinskim savjetom Republike Srpske, kao i suradnju sa krovnim organizacijama mladih država u regiji. Danas Vijeće mladih na razini Federacije „diše punim plućima“ i spremno za nove izazove, buduće korake i nove projekte kojih će biti u velikom broju.

Imate li podršku relevantnog dijela društva u FBiH, odnosno lokalnim zajednicama i u čemu se ona eventulano ogleda?

LONČAR: Naravno, jer bez podrške velikog broja ljudi, pojedinaca, organizacija i institucija, mi jednostavno ne bi opstali. Svih ovih godina da nije bilo podrške velikog broja javnosti Vijeće mladih se sigurno ne bi izgradilo u ono što danas jeste. Sama podrška ogleda se u mnogim stvarima od onih pojedinaca koji prilikom određenih akcija daju podršku našim članovima volonterima bilo da se radi o kolaču, soku ili nešto slično, pa sve do suradnje sa institucijama, nositeljima vlast, drugim nevladinim organizacijama i predstavnicima međunarodnih organizacija u BiH, organizacijama policajaca, gospodarstvenika, medijima i mnogim drugima.

A kako stojite s medijskom podrškom?

LONČAR: Pa i ja osobno, a i Vijeće mladih kao organizacija, stojimo jako dobro. Uvijek može bolje, ali za to trebamo raditi svi zajedno. Ovim putem želim se zahvaliti svim medijima koji prate naš rad, a i pozvati one koji to nisu do sada činili da to rade u budućnosti, jer samo zajedničkim radom možemo stvarati bolju budućnost.

Da li komunicirate sa mladima iz manjeg entiteta i ima li šanse da sve to nekako uvežete u Savez, na nivou cijele zemlje?

LONČAR: Naravno, komunikacija sa Omladinskim savjetom Republike Srpske je svakodnevna, ali suradnja postoji i sa drugim organizacijama sa područja Republike Srpske. Bilo je govora o tom da se uz Komisiju za koordinaciju pitanja mladih Bosne i Hercegovine, koja je za sada jedino tijelo za pitanja mladih na razini, formira tim/savjet/odbor ili kako god ga zvali, koji bi činili predstavnici krovnih tijela mladih iz dva entiteta i distrikta Brčko. Međutim, budući da sam jako dobro upoznat sa trenutnom situacijom na terenu, mislim da je to jako teško u ovom trenutku.

Mladi, odnosno vaša generacija, masovno odlaze iz zemlje, čak i obrazovani i čak i oni koju su riješili egzistenciju u BiH. Kako ih zaustaviti?

LONČAR: Po tko zna koju put ću ovo ponoviti da mladi odlaze iz BiH jer u ovoj državi ne vide perspektivu, jer u ovakvom sustavu ne žele stvarati svoju budućnosti i osnivati obitelj. Mladi ne vjeruju ovom sustavu i veliko većini stvari vezanih za ovu državu. Način kako ih zaustaviti u teoriji je dosta jednostavan i znači da trebamo imati normalnu, funkcionalnu, ekonomski prosperitetnu, gospodarski stabilnu državu. Ali u praksi, nažalost, Bosna i Hercegovina je daleko od toga, ali treba biti optimista i vjerovati da će doći bolji dani, te svoj zadatak i posao svatko od nas da radi na najbolji mogući način.

U pripremi ovog razgovora rekao sam da ste vi-mladi, koji ste tamo i spremni da se borite s vjetrenjačama, „svjetlo na kraju bh. tunela“. Jeste li optimist da će vaša borba, makar za sada i donkihotska, polučiti neke vidljive rezultate i na čemu temeljite svoje procjene?

LONČAR: A što nam drugo preostaje nego biti optimista, svima nama mladima koji živimo u ovim krajevima i koji planiramo svoju budućnost ovdje. Svoje procjene temeljim na dosadašnjim iskustvima, jer Vijeće mladih Federacije BiH može biti očiti primjer da se u ovoj državi može surađivati i graditi zajednička budućnost, sa međusobnim uvažavanjem i poštivanjem. Mladi ljudi u ovoj državi jesu svjetlo na kraju tunela i kad tad to svjetlo će snažno zasvijetliti . Mlade ljude trebamo gledati kao resurs, kao rješenje, a nikako kao problem, jer oni to nisu ni u kojem slučaju.

Hoće li BiH kao država preživjeti, s obzirom na mnoge udarce koje doživljava, kako iznutra, tako i izvana, ne od jučer?

LONČAR: Gledajte, moje osobno mišljenje je da je ovaj sustav neodrživ. Mislim da Bosna i Hercegovina bez konkretnih promjena sustava, izmjena Ustava, smanjenja administracije, izmjena određenih Zakona, jednake institucionalne zastupljenosti tri konstitutivna naroda i ostalih, te političke stabilizacije neće opstati kao država. Možda će postojati kao država, ali država kakvu imamo sada, nikada ona perspektivna i Europska država koju svi želimo. Promjene su nam nužne kako bi svi bili zadovoljni i kako bi svi imali jednake poglede na državu u kojoj živimo bez obzira iz kojeg njenog kraja dolazili, da svi imamo jednaka i prava i obaveze.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (927)