Faris Gavrankapetanović – sam svoj supervizor

Posted: 14. Marta 2017. in Intervjui

Bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je bio član deset komisija u ovoj ustanovi. Uz direktorsku plaću od oko 4.800 KM, u komisijama je zarađivao u prosjeku 2.000 KM mjesečno.

Bivši direktor ZZOKS je za manje od dvije godine na osnovu plaće i naknada u komisijama zaradio oko 140.000 KM. (Foto: Oslobođenje)

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Faris Gavrankapetanović, bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZOKS), je za nešto manje od dvije godine zaradio gotovo 40 hiljada maraka, radeći u deset komisija koje su bile pod krovom ove ustanove. U pet komisija je sebe imenovao za supervizora ili zamjenika vođe projekta, a u ostale su ga imenovali Upravni odbor (UO) i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo.

Osim naknada u komisijama, Gavrankapetanović je od aprila 2012. do kraja 2013. godine kao direktor zaradio najmanje 100.000 KM.

On je u komisije imenovao još 37 doktora, pravnika i ekonomista kojima je isplaćeno 97.900 KM. U Zavodu, koji se finansira od doprinosa građana, kažu da ne posjeduju izvještaje koji svjedoče o njihovom radu.

Neefikasne komisije

Prije nego što je imenovan za direktora Zavoda, Gavrankapetanović je 12 godina bio direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) gdje je imao mjesečnu plaću oko 12 hiljada KM.

Direktorsku karijeru je nastavio u Zavodu gdje su njegova mjesečna primanja bila dva i po puta manja. Tu je, uz redovnu plaću direktora od oko 4.800 maraka, prosječno zarađivao i nešto više od 2.000 KM radeći u komisijama. Gavrankapetanović je bio član deset komisija, a u pola njih je sebe imenovao za supervizora ili zamjenika vođe projekta.

U razgovoru sa novinarkom Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je rekao da je bio u komisijama, ali da ne može govoriti o tome dok ne pogleda rješenja o imenovanju. „Ne znam broj, ali jeste, bio sam po službenoj funkciji“, kaže Gavrankapetanović.

U septembru 2012. godine Gavrankapetanović je formirao Komisiju za definisanje dugoročnih ciljeva i strategija razvoja informacionog sistema i praćenje implementacije strategija za ZZOKS te Komisiju za provođenje javnog poziva za odabir pružaoca deficitarnih zdravstvenih usluga.

Za predsjedavajućeg prve komisije je imenovao svog zamjenika Mahmuta Đapu, a svog pomoćnika i još troje uposlenika Zavoda za članove Komisije. Sebe je imenovao za supervizora.

Godinu dana nakon osnivanja Komisija je razriješena i isti dan ponovo imenovana odlukom koju potpisuje predsjednik Upravnog odbora Zavoda Esed Radeljaš. U novi saziv Komisije su izabrani isti članovi, osim Đape. Gavrankapetanovića je pet mjeseci kasnije zamijenio novi direktor ZZO-a Kenan Crnkić. Članovima ove komisije je za tri i po godine isplaćeno 92.400 KM.

Nikada u životu nisam vidjela ovo rješenje niti sam imala bilo kakvu informaciju o tom angažmanu. Vrlo je čudno. To ću sigurno provjeriti.

Komisija je radila do januara 2016. godine kada ju je razriješio Upravni odbor. Tadašnja predsjedavajuća UO-a Jasmina Selimović je za CIN rekla da su ova i ostale komisije razriješene jer nisu bile efikasne i nepotrebno su koštale Zavod.

Gavrankapetanović je sebe imenovao da rukovodi i vrši nadzor u Komisiji za provođenje javnog poziva za odabir pružaoca deficitarnih zdravstvenih usluga. Komisiju je činilo šest članova kojima je isplaćivana kvartalna naknada od po 400 maraka.

Mustafa Cuplov, jedan od članova Komisije za provođenje javnog poziva za odabir pružaoca deficitarnih zdravstvenih usluga, kaže da su imali sastanke samo kada je trebalo donijeti neku odluku. Članovima ove komisije je isplaćeno 9.600 KM. (Foto: Oslobođenje)

Mustafa Cuplov je bio član ove komisije. On kaže da su se sastajali samo u trenutku kada ima nešto o čemu treba da se odluči.

„Ne mogu smatrati to nekom stalnom postavkom, mada smo mi u sastavu bili stalni“, kazao je Cuplov za CIN.

U 2013. godini Gavrankapetanović je osnovao još tri komisije u kojima je sebe imenovao za supervizora ili zamjenika vođe projekta. Bile su to: Komisija za provođenje aktivnosti unapređenja poslovanja i kreiranje načina provođenja postupka javnih nabavki, Tim za kontrolu propisivanja recepata te Projekt edukacije o racionalizaciji farmakoterapije hroničnih oboljenja u KS. Ove komisije su radile samo po nekoliko mjeseci, a Gavrankapetanović je u njima zaradio preko 9.000 maraka.

Projekt edukacije o racionalizaciji farmakoterapije hroničnih oboljenja u KS je imao 16 članova. Svi su imali pravo na naknadu, ali je ona isplaćivana samo za četiri člana među kojima je i Gavrankapetanović.

Prema Rješenju o imenovanju Komisije, jedna od članica je dr. Dženana Tanović. Ona kaže da je prvi put od novinara CIN-a čula za ovaj projekt.

„Nikada u životu nisam vidjela ovo rješenje niti sam imala bilo kakvu informaciju o tom angažmanu. Vrlo je čudno. To ću sigurno provjeriti“, komentarisala je Tanović.

Plaća nakon smjene

Gavrankapetanović je bio imenovan u još pet komisija. Odluke o imenovanju su potpisali predsjednik UO-a Esed Radeljaš, premijer Kantona Sarajevo Suad Zeljković i ministri zdravstva Eldan Lokmić i Zlatko Vuković. Za rad u ovim komisijama Gavrankapetanoviću je od septembra 2012. do aprila 2014. godine isplaćeno 19.500 maraka.

Upravni odbor ga je imenovao u Tim za pripremu sjednica Upravnog odbora, iako su ovi poslovi bili dio redovnih obaveza direktora. Kasnije je imenovan i u Tim za pripremu sjednica Nadzornog odbora.

Faris Gravrankapetanović je smijenjen u decembru 2013. godine jer je Zavod prvi put u deset godina bio u gubitku skoro 14 miliona KM. U Izvještaju o radu Zavoda za 2013. godinu je navedeno da je jedan od razloga takvog poslovanja povećanje plaća i troškova za rad komisija. U Gavrankapetanovićevom mandatu je na komisije potrošeno više od 350 hiljada KM.

Predsjedavajući Komisije za definisanje dugoročnih ciljeva i strategija razvoja informacionog sistema i praćenje implementacije strategija u ZZOKS Mahmut Đapo kaže da je za 13 mjeseci održan samo jedan sastanak. Za rad u ovoj komisiji njemu je isplaćeno 6.500 KM. (Foto: Oslobođenje)

Gavrankapetanovića je naslijedio Kenan Crnkić, a on je pet mjeseci nakon smjene nastavio primati plaću, umanjenu za deset posto. Gavrankapetanović je tada bio na bolovanju, a u Izvještaju o radu i finansijskom poslovanju Zavoda je navedeno da “prava i obaveze zaposlenika se ne mogu mijenjati u vrijeme trajanja bolovanja“.

Tako je Zavod od decembra 2013. do maja 2014. godine na platnom spisku imao dva direktora za čije plaće je izdvajao najmanje devet hiljada maraka mjesečno. Gavrankapetanović je zbog smjene tužio Zavod i Vladu KS. U februaru ove godine Kantonalni sud u Sarajevu je presudio da se treba vratiti na funkciju direktora. Gavrankapetanović nije htio novinarki CIN-a komentarisati presudu.

Gavrankapetanović je trenutno na poziciji stručnog saradnika za kontrolu u Zavodu. Član je jedne komisije u Zavodu u kojoj nema pravo na naknadu.

Prema ranijem istraživanju CIN-a, Gavrankapetanović i članovi njegove porodice su vlasnici nekretnina vrijednih dva miliona maraka. Ovu imovinu su stekli tokom deset godina, u vrijeme kada je Gavrankapetanović bio direktor Kliničkog centra u Sarajevu. Istraživanje je pokazalo da ukupni prihodi članova njegove porodice nisu mogli pokriti kupovinu te imovine.

VEZANO: Skupe neefikasne komisije

Objavljeno 14. 3. 2017.

Izvor: http://www.cin.ba

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s