Saša Klepić, direktor Arhiva Bosne i Hercegovine: DIO GRAĐE OŠTEĆENE ILI UNIŠTENE U POŽARU 2014. NEDOSTUPNA ZA KORIŠTENJE U SVOM FIZIČKOM OBLIKU, SADA JE DOSTUPNA JOŠ SAMO NA MIKROFILMOVIMA, DOK DRUGI DIO KOJI JE IZGORIO NAŽALOST NIJE MIKROFILMOVAN

Posted: 26. Decembra 2016. in Intervjui

sasa-klepic

U bosansko-hercegovačkoj istoriografiji nalazimo mali broj radova koji tretiraju problematiku skupina sa margine društva. Razlog je fokusiranje istraživača uglavnom na teme iz političke i ekonomske  istorije, dok su se teme vezane za socijalnu istoriju posmatrale kroz prizmu većinskih skupina stanovništva. Samo se određen broj radova odnosi na Rome…..Velika nam je čast bila ugostiti delegaciju Turskog državnog arhiva na čelu sa direktorom g. Ugur Ünal . Ovo je za nas posjeta od izuzetnog značaja za dešavanja u arhivskoj službi u BiH, najviše iz razloga što mnogo građe koja se čuva u našim arhivima je na staroosmanskom jeziku, nemamo školovane kadrove koji bi prevodili građu na naše jezike i upravo produbljivanjem ove saradnje možemo ići u pravcu rješavanja tih pitanja…..Arhiv BiH i URiRBiH potpisali su Ugovor u naučno-istraživačkoj i obrazovnoj djelatnosti, kao i drugim poslovima od obostranog značaja i interesa na temu „Monografija o Hajrudinu Šibi Krvavcu“ u cilju uvećanja svojih potencijala i vođenja racionalne razvojne politike u naučno-istraživačkoj, obrazovnoj i privrednoj djelatnosti…..U Arhivu Bosne i Hercegovine prvenstveno u fondovima Zajedničkog ministarstva finansija (1878. – 1918.)  i Zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu (1878. – 1918.) arhivska građa o iseljavanju i repatrijaciji je mnogobrojna i dobro očuvana…..Iz razumnih i praktičnih razloga kao i zbog višedecenijske zajedničke države i zajedničke arhivske baštine, intenzivna je saradnja sa arhivima u zemljama bivše Jugoslavije, čemu se poklanja posebna pažnja, pa su sa svim zemljama potpisani sporazumi ili protokoli o međuarhivskoj saradnji…..Tokom demonstracija 07. 02. 2014. godine prilikom paljenja zgrade Predsjedništva zapaljen je i jedan od depoa Arhiva Bosne i Hercegovine. U depou broj 1 bili su smješteni najznačajniji istorijski dokumenti iz osmanskog, austrougarskog i novijeg razdoblja naše istorije. Tada je izgorilo cca 1771 arhivskih kutija sa 909 000 dokumenata. Šteta neprocjenjiva!…..Prema novom popisu Mikroteka Arhiva BiH sadrži 3175 mikrofilmova, 1 169 866 snimaka i 73 662 dužnoh metara mikrofilma, s tim da su tu pobrojani samo negativi mikrofilmova. Broj pozitiva, koji se čuvaju na drugoj lokaciji  iznosi 1640 mikrofilmova, 838 717 snimaka i 47 000 dužnih metara…..

Gospodine Klepiću! Da započnemo ovaj razgovor s najsvježijim temama: dakle, kako ste obilježili Dan Arhiva i arhivske građe Bosne i Hercegovine?

KLEPIĆ: Ove godine, Dan Arhiva u Bosni i Hercgovini obilježen je nizom sedmodnevnih sadržaja u svim arhivima u državi ( PRILOG PLAKAT).

arhiv-bih-plakat

Centralni događaj obilježen je u Sarajevu u domu Oružanih snaga BiH 12.12.2016.godine i to Svečanom akademijom , gdje su prisutni bili arhivski radnici iz naše države, država iz okruženja, kao i najviši državni vrh Bosne i Hercegovine. Tad je i premijerno pokazana izložba „Iz zbirke matrica i pečata Arhiva BiH“, koja je već zaprimila veliko interesovanje zemalja iz okruženju za postavku. Cilj je i na ovakve načine da sve ono što se čuva u Arhivu BiH, bude i na adekvatan način prezentovano užoj i široj javnosti da zaista i postoji.

Šta biste rekli o projektu BiH ROMA ARHIV i kakav doprinos možete vi, iz Arhiva BiH, dati istom?

KLEPIĆ: U bosansko-hercegovačkoj istoriografiji nalazimo mali broj radova koji tretiraju problematiku skupina sa margine društva. Razlog je fokusiranje istraživača uglavnom na teme iz političke i ekonomske  istorije, dok su se teme vezane za socijalnu istoriju posmatrale kroz prizmu većinskih skupina stanovništva. Samo se određen broj radova odnosi na Rome.

Ovaj projekt je jako značajan obzirom na stanje romske zajednice u društvu kao najbrojnije i ekonomski najugroženije manjine u BiH.  Arhiva BiH je tu da mogući i pomogne sadašnjim i budućim istraživačima u  istraživanju i prikupljanju arhivske građe koja čini osnovu njihovog kulturno – istorijskog naslijeđa i identiteta. Iako se u Arhivu BiH nalazi oskudna građa o Romima ona je izuzetno i važna.

U prethodnom mjesecu vas je posjetila jedna delegacija iz Turske i riječ je bila o obnovi restauratorske radionice u Arhivu BiH. Šta možete više kazati o toj posjeti i projektu?

KLEPIĆ: Velika nam je čast bila ugostiti delegaciju Turskog državnog arhiva na čelu sa direktorom g. Ugur Ünal . Ovo je za nas posjeta od izuzetnog značaja za dešavanja u arhivskoj službi u BiH, najviše iz razloga što mnogo građe koja se čuva u našim arhivima je na staroosmanskom jeziku, nemamo školovane kadrove koji bi prevodili građu na naše jezike i upravo produbljivanjem ove saradnje možemo ići u pravcu rješavanja tih pitanja.

Nadalje, Arhiv BiH i Državni arhiv Turske imaju već potpisan sporazum o saradnji koji mnogim istraživačima iz BiH olakšava istraživanje u arhivima u Republici Turskoj, a ubuduće će i turski istraživači intezivirati svoj rad u BiH, gdje su pronašli određene interese.

Nedavno ste potpisali Ugovor sa Udruženjem reditelja i rediteljica BiH o naučnoj i poslovno-tehničkoj suradnji. O čemu se radi?   

KLEPIĆ: Arhiv BiH i URiRBiH potpisali su Ugovor u naučno-istraživačkoj i obrazovnoj djelatnosti, kao i drugim poslovima od obostranog značaja i interesa na temu „Monografija o Hajrudinu Šibi Krvavcu“ u cilju uvećanja svojih potencijala i vođenja racionalne razvojne politike u naučno-istraživačkoj, obrazovnoj i privrednoj djelatnosti.

Kako Arhiv BiH čuva građu vezanu za bosanskohercegovačku kinematografiju (ugovore, scenarije, knjige snimanja, sinopsise, fotografije), tako će se i realizacija ove saradnje i projekta ostvariti  kroz zajedničke aktivnosti Arhiva  i URiRBiH.

Vratimo se malo u prošlost. Dakle, u vremenu između dva svjetska rata na teritoriji BiH nije postojao niti jedan arhiv. Ko je onda sve brinuo o vrijednoj građi, kako u prikupljanju tako i njenom čuvanju, prije nego je osnovan vaš i naš Arhiv?    

KLEPIĆ:  Od institucija prije osnivanja Arhiva Bosne i Hercegovine, značajnu ulogu u prikupljanju i čuvanju arhivske građe odigrao je Zemaljski muzej u Sarajevu, koji naročito početkom 20. vijeka organizirano prikuplja arhivsku građu iz vremena osmanske uprave. Upravo je iz Zemaljskoga muzeja izrastao kasniji Orijentalni institut u Sarajevu, koji je prikupljao upravo građu iz vremena osmanske uprave.

Vrijedna arhivska građa sačuvana je i u raznim vjerskim organizacijama, od kojih su neke, kao Gazi Husrevbegova biblioteka, stara pravoslavna crkva u Sarajevu, franjevački samostani i danas poznate po vrijednim zbirkama arhivske građe.

Većinu naše arhivske građe čine fondovi nastali radom brojnih institucija uprave i pravosuđa, koje su u okviru svoga poslovanja i za svoje operativne potrebe čuvale svoje arhive, koje su s više ili manje uspjeha, po osnivanju Arhiva BiH postupno preuzimane u naše depoe.

Kako je pohranjena arhivska građa u Arhivu?

KLEPIĆ: Među glavnim problemima razvoja i djelovanja, prostorni problem bio je oduvijek jedan od najaktuelnijih, a nikada nije riješen na adekvatan način. Sa striktno stručnih stanovišta, može se reći da je to osnovno pitanje djelovanja ovog arhiva kao funkcionalne ustanove, jer uslovljava njegovu djelatnost i značajno utiče na rezultate u svakom segmentu.

Obzirom na funkcije Arhiva, prostorni problem razmatramo prvenstveno s aspekta i potreba smještajnog prostora, u smislu odgovarajuće zaštite, pohrane i prezentacije arhivske građe.

drzavni-arhivSvi dokumenti pohranjeni su u sobama, odnosno depoima koji se nalaze na četiri lokacije u gradu. Prema tome, smještajni  kapaciteti Arhiva nalaze se

  1. U zgradi Predsjedništva BiH, gdje je i sjedište Arhiva BiH
  2. Zgrada zajedničkih institucija BiH
  3. Zgrada Rektorata unuverziteta u Sa
  4. Zgrada Vlade Federacije BiH

Osim pitanja samih uslova ovih prostora, samo po sebi se ističe činjenica da ovakvo stanje stvari utiče i na produktivnost u obavljanju poslova, konkretno na utrošak vremena i osoblja.

Iako je arhivska građa većim dijelom smještena u neuslovnim prostorijama, ona je maksimalno zaštićena, dobro čuvana i dostupna za korištenje.

Ukratko….

Koje biste značajnije eksponate iz obilne arhivske građe izdvojili a odnose se na prošlost BiH, pa i šire?

KLEPIĆ: Na ovo pitanje je teško odgovoriti, jer bi svako ko poznaje ovu građu mogao biti pomalo subjektivan. A i građa je toliko raznovrsna po svojoj prirodi, da oslikava skoro svaki dio bosanskohercegovačke prošlosti. Neki dokumenti interesantni su po svom izgledu (estetski): prema papiru, rukopisu, pismu, kojim su pisani, a neki prema svome sadržaju, jer govore o značajnim i prelomnim historijskim događajima.

Jedan segment vaše građe odnosi se na bh. iseljeništvo, što je, rekao bih, veoma aktuelna tema. Hoćete li reći o kojim se tu eksponatima radi?  

KLEPIĆ: U Arhivu Bosne i Hercegovine prvenstveno u fondovima Zajedničkog ministarstva finansija (1878. – 1918.)  i Zemaljskoj vladi za Bosnu i Hercegovinu (1878. – 1918.) arhivska građa o iseljavanju i repatrijaciji je mnogobrojna i dobro očuvana.

Na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine od 1878. godine desili su se veliki migracioni pokreti stanovništva, a brojni psihološki, religijski, politički, ekonomski faktori su uticali na pomjeranje stanovništva. Iseljavanje i useljavanje bila je normalna društvena pojava, a posljedice tog pomjeranja bile su kobne. U austro-ugarskom periodu značajne su emigracije domicilnog stanovništva, naročito Muslimana kao glavnih učesnika u iseljavanju u Novopazarski sandžak, Makedoniju i Tursku, pravoslavnog stanovništva koje se iseljavalo u Srbiju, Crnu Goru ali i prekookeanske zemlje, te katoličkog stanovništva orijentisanog prema zapadnim zemljama,  što će dovesti do njihovog demografskog nazadovanja u Bosni i Hercegovini.

Negativna posljedica iseljavanja bio je i stalni odliv radno sposobnog stanovništva, radne snage, što je štetilo razvoju privrede i industrije.

Ova građa pruža neposredan doživljaj, sopstveno iskustvo savremenika tog doba, koji su napuštali svoje domove i odlazili u neizvjesnost, opisujući nam na zanimljiv način svoj boravak u iseljaništvu, navodeći razloge odlaska ali i povratka u Bosnu i Hercegovinu.

Surađujete li sa ostalim arhivima u BiH i u čemu se ta suradnja ogleda, evetualno?

KLEPIĆ: Bosanskohercegovačka arhivska služba je dio evropske arhivske službe. Do raspada Jugoslavije i osamostaljenja pojedinih republika, članstvo u međunarodnim stručnim organizacijama ostvarivalo se preko Saveza Društava arhivskih radnika Jugoslavije i Arhiva Jugoslavije.

Članstvo u međunarodnim stručnim organizacijama je važno radi praćenja i sudjelovanja u tokovima razvoja struke i prihvatanja međunarodnih normi. Arhiv BiH je od 1994. godine kao član Međunarodnog arhivskog vijeća – ICA (Internatinal Council of Archives). ICA je profesionalna organizacija posvećena promociji zaštite, razvoju i korištenju svjetskog arhivskog nasljeđa, koja prikuplja nacionalne stručnjake i udruženja. Ciljevi ICA-e su razvoj arhiva u svim zemljama, organizacija najboljih postupaka i standarda u struci.

Iz razumnih i praktičnih razloga kao i zbog višedecenijske zajedničke države i zajedničke arhivske baštine, intenzivna je saradnja sa arhivima u zemljama bivše Jugoslavije, čemu se poklanja posebna pažnja, pa su sa svim zemljama potpisani sporazumi ili protokoli o međuarhivskoj saradnji.

Također ostvarujemo saradnju i sa arhivima vjerskih zajednica u BiH, jer njihova arhivska građa i pisani dokumenti koje čuvaju  mogu se okarakterisati  kao istorijski izvori prvorazrednog značaja, posebno  vrijedan i korišten izvor za proučavanje porodične istorije i istorije lokalne zajednice.

Prije nepune tri godine, u povodu protesta u Sarajevu, stradao je i značajan dio građe Arhiva. Da li je taj dio, koji je izgorio, sačuvan na neki drugi način?   

KLEPIĆ:Arhivsku građu za proučavanje društveno – političkih, ekonomskih i kulturnih prilika i zbivanja na području Bosne i Hercegovine ali i šire potrebno je učiniti što dostupnijom za korištenje u naučne i druge društvene potrebe. Dobro informisanje zainteresovanih pojedinaca i institucija o sadržaju i vrijednosti građe koja se čuva u Arhivu Bosne i Hercegovine preduslov je za njeno šire istraživanje. U tom cilju pristupilo se izradi popisa mikrofilmovane arhivske građe, na čijem se mikrofilmovanju radilo od 60-tih do 90-tih godina prošlog vijeka. Vlada Japana je 2006. godine u sklopu projekta “Politika podrške – Cultural Grant Aid” Arhivu Bosne i Hercegovine donirala kompletan mikrofilmski laboratorij, koji je opremljen za sve faze rada, od fotografisanja građe do razvijanja rolni. To je trenutno tehnički najopremljeniji odsjek u Arhivu. U njemu se svakodnevno vrši snimanje na profesionalnim aparatima (16 mm Fuji FMAC 600D i 35 mm Hirakawa Microfilm Camera).

Tokom demonstracija 07. 02. 2014. godine prilikom paljenja zgrade Predsjedništva zapaljen je i jedan od depoa Arhiva Bosne i Hercegovine. U depou broj 1 bili su smješteni najznačajniji istorijski dokumenti iz osmanskog, austrougarskog i novijeg razdoblja naše istorije. Tada je izgorilo cca 1771 arhivskih kutija sa 909 000 dokumenata. Šteta neprocjenjiva!

Uvidom u mikroteku Arhiva BiH izvršeno je popisivanje mikrofilmova u svrhu izrade novog obavijesnog pomagala i utvrđeno brojno stanje oštećene i uništene arhivske građe kao i broj  mikrofilmova na kojima je ta građa ostala sačuvana. Dio građe koja se nalazila u 774 arhivskih kutija  (387 000 listova), a koja je uništena ili oštećena u požaru i u svom fizičkom obliku  nedostupna za korištenje  sada je dostupna još samo na mikrofilmovima. Većinom se odnosi na period između dva svjetska rata. Drugi dio arhivske građe (997 arhivskih kutija) koji je izgorio na žalost nije bio mikrofilmovan.

Prema novom popisu Mikroteka Arhiva BiH sadrži 3175 mikrofilmova, 1 169 866 snimaka i 73 662 dužnoh metara mikrofilma, s tim da su tu pobrojani samo negativi mikrofilmova. Broj pozitiva, koji se čuvaju na drugoj lokaciji  iznosi 1640 mikrofilmova, 838 717 snimaka i 47 000 dužnih metara.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (852)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s