Armin Halitović, općinski načelnik Bosanske Krupe: NEMAM NAMJERU SARAĐIVATI SA FIKRETOM ABDIĆEM, AKTUELNIM NAČELNIKOM VELIKE KLADUŠE !

Posted: 23. Novembar 2016. in Intervjui

armin-halitovic-1

Nisu meni svi sugrađani dali povjerenje, to je općepoznato i apsolutno shvatljivo, ali za onu većinu koji jesu vjerovat ću da su prepoznali i priznali dosadašnji rad i trud da od Bosanske Krupe napravim za život ljepše i ugodnije mjesto. Mislim da je povjerenje bio razlog što sam dobio većinu glasova I to me naravno raduje, jer je to nešto što se sporo i poprilično teško stiče…..U posljednih pet godina, dakle od 2012. do danas (23.11.2016.), u Bosanskoj Krupi je rođeno 1128, a umrlo 1147 stanovnika, što je znači da je mortalitet za 1,68% veći od nataliteta. Rekao bih da brojke nisu alarmantne, ali definitivno zabrinjavaju…..Najveći potencijali Bosanske Krupe su metalna i drvna industrija, a velike nade polažemo i u turizam na čijem unapređenju, odnosno stvaranju dobrih uslova za razvoj, moramo raditi još mnogo…..Nasumično ćemo uzeti mjesečne izvještaje Federalnog zavoda za statistiku iz posljednjih nekoliko godina kao zvanične i relevantne pokazatelje. Usporedbe radi, u julu 2015. godine u Bosanskoj Krupi je bilo 4.784 nezaposlenih i 3.198 zaposlenih, dok je u junu 2016. godine bilo 4.684 nezaposlenih i 3.280 zaposlenih…..Broj zaposlenih u Bosanskoj Krupi tri hiljade je prvi put prešao u maju 2014. godine i iznosio je 3.039 i od tada kontinuirano raste. To značajno povećanje može se zahvaliti ulaganju u realni sektor, odnosno u izgradnju kapaciteta za privlačenje investitora i otvaranje firmi. Povećanje broja zaposlenih u najvećoj mjeri posljedica je pokretanja i još uvijek aktuelne izgradnje Poslovne zone Pilana u kojoj trenutno radi 15 privrednih subjekata…..U 2016. godini površine poljoprivrednog zemljišta pod malinom iznose 40 ha, 110 poljoprivrednih proizvođača angažovano je u ovoj proizvodnji. Shodno tome u Bosanskoj Krupi godišnje se proizvede oko 800 tona maline sa ostvarenom dobiti oko 2.5 miliona KM. Prema ažuriranim podacima iz Plana proizvodnje za 2017. godinu 150 poljoprivrednih proizvođača prijavilo je proizvodnju maline na ukupnoj površini od 58 ha. U prosjeku 0,4 ha po gazdinstvu. Možemo reći da proizvodnja maline u Bosanskoj Krupi doživljava pravu ekspanziju po čemu smo i prepoznati u Bosni i Hercegovini…..Mogli bismo reći da je turistička insfrastruktura djelimično kompatibilna sa prirodnim i drugim resursima koji su kako i sami kažete jedinstveni, a što se tiče ulaganja zaista je teško govoriti. Ulagati se hoće, a koliko novca već je stvar situacije, naše mogućnosti i svakako sposobnosti da preko projekata dođemo do sredstava iz inostranih fondova…..

Prije nepuna dva mjeseca izabrani ste po treći put uzastopno na ovu funkciju, što znači da su građani Bosanske Krupe prepoznali nešto što ste do sada učinili za tu Općinu i vjeruju da ćete i u tekućem mandatu realizirati svoje predizborne planove i programe. Uz čestitke za ponovni izbor, pitam Vas: šta Vi mislite zašto su Vam Vaši sugrađani ponovo dali povjerenje?

Odgovarao sam nekoliko puta na isto ovo pitanje i uvijek kažem da bih volio kada bi odgovor mogli dati upravo građani Bosanske Krupe. Nisu meni svi sugrađani dali povjerenje, to je općepoznato i apsolutno shvatljivo, ali za onu većinu koji jesu vjerovat ću da su prepoznali i priznali dosadašnji rad i trud da od Bosanske Krupe napravim za život ljepše i ugodnije mjesto. Mislim da je povjerenje bio razlog što sam dobio većinu glasova i to me naravno raduje, jer je to nešto što se sporo i poprilično teško stiče.

Koliko Bosanska Krupa ima stanovnika po posljednjem popisu i kakva im je etnička struktura?

Prema posljednjem popisu Bosanska Krupa ima 25.545 stanovnika, od toga 23.578 Bošnjaka, 66 Hrvata, 1.260 Srba, 106 građana se nije izjasnilo, 494 su „ostali“, dok je pod kategorijom „nepoznato“ 41 stanovnik.

Kakav je odnos između nataliteta i mortaliteta posljednjih pet godina, naprimjer?

U posljednih pet godina, dakle od 2012. do danas (23.11.2016.), u Bosanskoj Krupi je rođeno 1128, a umrlo 1147 stanovnika, što je znači da je mortalitet za 1,68% veći od nataliteta. Rekao bih da brojke nisu alarmantne, ali definitivno zabrinjavaju. Vjerujem da je sličan pa i možda i lošiji odnos u svim drugim sredinama u našoj zemlji, naročito onim manjim. Svi bismo, od najvišeg do najmanjeg nivoa vlasti, o ovome trebali voditi više računa, ozbiljno shvatiti problem. Neću sada ulaziti u srž problema, jasno je svima da se mladi bračni parovi sve teže odlučuju za širenje porodice, a da je razlog tome loša ekonomska situacija. Mladi se moraju motivirati, dobiti podršku i samim tim sigurnost.

Ko su nosioci privrednog razvoja Općine?

bosanska-krupa-trg-alije-izetbegovic487a

Najveći potencijali Bosanske Krupe su metalna i drvna industrija, a velike nade polažemo i u turizam na čijem unapređenju, odnosno stvaranju dobrih uslova za razvoj, moramo raditi još mnogo. Što se tiče kompanija koje čine okosnicu privrednih djelatnosti u lokalnoj zajednici, ako govorimo o metalnoj industriji to su svakako Krupa-kabine, firma koja se bavi proizvodnjom kabina za radne mašine a zapošljava preko 200 ljudi, zatim Bosancar u kojoj na izradi karoserija za poljoprivredne i druge strojeve radi oko 100 radnika, Novi most koja se bavi metalopreradom,  te Zah koji proizvodi opremu za lemljenje.

armin-halitovicSmatram da je Poslovna zona „Pilana“ nešto po čemu smo prepoznatljivi posljednjih godina. U njoj danas radi 15 privrednih subjekata s područja naše općine, kantona, Bosne i Hercegovine i inostranstva koji su kroz nekoliko godina u izgradnju novih poslovnih kapaciteta uložili oko 30 miliona konvertibilnih maraka što u svakom slučaju daje za pravo da očekujemo i veliki broj novih radnih mjesta. Da bi se stvorili uslovi investitorima, odnosno da bi to sve izgledalo kao što danas izgleda, Općina je morala uraditi mnogo. Sve parcele i objekti snabdjeveni su s odgovarajućim elektroenergetskim priključkom, telefonskim linijama, kanalizacionom i vodovodnom mrežom, uređene su saobraćajnice, prilazni put, izlaz na magistralnu saobraćajnicu, a izgrađena je i javna rasvjeta unutar Poslovne zone.

Ono što je privuklo investitore zasigurno su i povlastice i beneficije koje im pružamo. Naime, u prve tri godine u 100 postotonom iznosu oslobođeni su komunalnih dažbina, sljedeće tri godine plaćaju samo 50 posto, a potom tri godine plaćaju minimalnu komunalnu naknadu u zavisnosti od proizvodne djelatnosti i broja radno angažiranih građana bosanskokrupske općine.

Dobre uslove, dakle, stvaramo kroz smanjenje naknada, olakšanje i skraćenje postupaka za izdavanje različitih odobrenja, olakšan pristup informacija, kako za firme koje rade i pozitivno posluju na području općine, tako i za potencijalne investitore. Općina kao lokalna samouprava treba da bude dobar, pouzdan i efikasan servis. Smatram da Bosanska Krupa to jeste. To ćemo raditi i u narednom periodu, kroz izgradnju infrastrukture, pružanje poticaja i stručne savjetodavne pomoći razvijati ove dvije vrlo bitne privredne grane. Potencijale za to definitivno imamo. Bosanska Krupa je izrazito bogata s prirodnim resursima, vodom, šumom. Nije to kratkoročan posao, to je nešto na čemu trebamo raditi godinama, što je najbitnije kontinuirano.

Kolika je stopa nezaposlenosti i kakav je njen trend?

Nasumično ćemo uzeti mjesečne izvještaje Federalnog zavoda za statistiku iz posljednjih nekoliko godina kao zvanične i relevantne pokazatelje. Usporedbe radi, u julu 2015. godine u Bosanskoj Krupi je bilo 4.784 nezaposlenih i 3.198 zaposlenih, dok je u junu 2016. godine bilo 4.684 nezaposlenih i 3.280 zaposlenih.

Zaključno sa mjesecom novembrom 2014. godine, u Bosanskoj Krupi je bilo 3.130 zaposlenih osoba. U novembru 2013. godine taj broj je iznosio 2.988, u aprilu 2014. godine 2.998, u septembru iste godine 3.067, a u oktobru 3.129. Na osnovu ovih brojki jasno je kako u Bosanskoj Krupi, iako su sezonski poslovi koji doprinose novom zapošljavanju okončani, kontinuirano raste broj zaposlenih lica.

Broj zaposlenih u Bosanskoj Krupi tri hiljade je prvi put prešao u maju 2014. godine i iznosio je 3.039 i od tada kontinuirano raste. To značajno povećanje može se zahvaliti ulaganju u realni sektor, odnosno u izgradnju kapaciteta za privlačenje investitora i otvaranje firmi. Povećanje broja zaposlenih u najvećoj mjeri posljedica je pokretanja i još uvijek aktuelne izgradnje Poslovne zone Pilana u kojoj trenutno radi 15 privrednih subjekata.

Dakle, najveći broj novouposlenih u Bosanskoj Krupi odnosi se na realni sektor, odnosno na drvnu industriju koja je tradicionalna industrijska grana u našem gradu, i na metalsku industriju koja je već godinama u razvojnom zamahu i u kojoj se ostvaruju zavidni rezultati.

Prema najavama postojećih i novih investitora, možemo očekivati i nova ulaganja i nova zapošljavanja u metalskoj industriji.

Koji važniji projekti su završeni u Vašem prethodnom mandatu a koji su planirani u tekućem?

Teško je nabrojati sve ono što je urađeno, ali evo nastojat ću izdvojiti one najbitnije pored naravno poslovnih zona. Spomenut ću vodosnabdijevanje općine u šta smo uložili nekoliko miliona KM. Završena je primarna mreža za naselja Pištaline, Jezerski, Mahmić Selo, Ljusina. Traju radovi i na proširenju gradske vodovodne mreže za naselja Zalin, Podkrš i Gornji Petrovići. Završetkom ovog vodovoda, zajedno sa novoizgrađenim vodovodom do Velikog Radića, više od 95% stanovnika općine Bosanska Krupa imat će mogućnost da pije vodu iz sanitarno kontrolisanog vodocrpilišta Ada. Započet je i jedan od većih projekata iz Strategije razvoja, a to je regulisanje odvodnje otpadnih voda Bosanske Krupe i Bosanske Otoke. Završena je prva faza i utrošeno oko milion i po KM. Ovo je vrlo ozbiljan projekt kojim ćemo poboljšati sanatacione mreže, sprječavanje ispuštanja netretiranih voda i rijeku Unu i njene pritoke, odnosno uklanjanje zagađenja iz gradskih područja. Početala je i sanacija deponije Krivodol za šta smo preko Svjetske banke obezbijedili milion eura. Završen je projekt “Zeleni otoci”, uređene Male ade, kao i energetska učinkovitost obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih objekata, izgradnja zgrade Opće gimnazije, rekontrukcija i asfaltiranje puteva. Privodi se kraju regulacija potoka Kalender sa izgradnjom fekalnih kolektora za šta smo do sada izdvojili 1.5 milion maraka. Izgrađena je rasvjeta u skoro svim dijelovima općine. Uređena su izletišta Dobrović i Šujnovac, kao i svi vodotoci. Izvršena je sanacija i konzervacija Starog grada. Uređen je plato „Zanatskog centra“. U sklopu projekta „Razvoj inovacija i privlačenje investicija u Unsko-sanskom kantonu – BINOVA”, kojeg provode Razvojna agencija USK sa Općinom Bosanska Krupa, Vladom USK, Centrom za promociju lokalnog razvoja PLOD iz Bihaća i Tehničkim fakultetom u Bihaću rekonstruisan je objekt u Poslovnoj zoni „Pilana” namijenjen Centru za podršku inovacijama koji kroz programe pruža podršku malom i srednjem poduzetništvu u Bosanskoj Krupi, ali i u ostalim općinama Unsko-sanskog kantona. Posljednjih nekoliko godina dosljedno smo radili na strateškim opredjeljenjima i ciljevima u različitim područjima, realizovano je dakle niz projekata u oblasti infrastrukture, ali su učinjeni i novi koraci u osposobljavanju i osavremenjavanju općinskih službi, usluge javnog sektora su sve bolje i efikasnije, lokalni organi vlasti su sve bliže poduzetnicima i građanima, što samo po sebi podstiče lokalni razvoj. Stvorena je povoljna poslovna klima, uslovi za nove investicije kroz formiranje i razvoj poslovnih zona, generalno bolji ambijent za život građana, realizovani su projekti razvoja Bosanske Krupe kao respektabilne turističke destinacije, modernizirani su školski objekti, stipendirani su svi studenti sa područja općine i povećana je efikasnost u radu općinske administracije.

Pažnja je posvećena svim kategorijama društva, kao i svim segmentima i oblastima života. Konstantno je rađeno na unapređenju lokalne uprave, lokalnom ekonomskom razvoju, obrazovanju, mladima, nevladinom sektoru, sportu, kulturi, zdravstvu i civilnom društvu, penzionerima i boračkoj populaciji. Svi su imali značajnu podršku preko zajedničkih projekata, subvencija, finansijske ili tehničke pomoći.

Mnogo je stvari koje smo uradili, ali dosta je i onih kod kojih tek moramo zasukati rukave. Vremana i volje imamo, nadamo se da ćemo imati i novca, odnosno više podrške viših nivoa. Jasno vam je da on diktira apsolutno sve. Ono na čemu ćemo raditi u skorijoj budućnosti svakako je nastavak izgradnje kanalizacionog sistema, završetak zgrade gimnazije, odnosno uređenje unutrašnjosti objekta. Naravno, tu je nastavak izgradnje poslovnih zona, mnogo putnih pravaca, a spomenuo sam već izgradnju dva kružna toka kao i izgradnju farme norveških goveda na području nekadašnje svinjogojske farme „Pučenik“.

Jučer (18.11.2016.) je u Bosanskoj Krupi održana Obuka o suvremenim tehnologijama proizvodnje maline za žene i mlade farmere iz ruralnih područja Općine Bosanska Krupa, Cazin i Bužim, a danas praktična obuka iz malinarstva. Hoćete li reći nešto više o tome?

Centar za ekonomski i ruralni razvoj CERD-a iz Banje Luke u saradnji sa Općinom Bosanska Krupa, u okviru USAID/Sweden Projekta razvoja tržišne poljoprivrede Farma II, organizirala je 18. 11. 2016. obuku na temu „Savremene tehnologije proizvodnje maline“. Cilj obuke je unapređenje znanja i praktičnih vještina proizvođača maline sa akcentom za žene i mlađe farmere. Praktični dio obuke održan je sutradan na jednom malinjaku. Ove aktivnosti provode se u tri općine USK gdje je uključena i Bosanska Krupa kao prepoznata po proizvodnji maline u BiH. U prilog tome govore podaci da se površina poljoprivrednog zemljišta pod malinom od 2010. godine povećavaju, kao i broj proizvođača.

U 2016. godini površine poljoprivrednog zemljišta pod malinom iznose 40 ha, 110 poljoprivrednih proizvođača angažovano je u ovoj proizvodnji. Shodno tome u Bosanskoj Krupi godišnje se proizvede oko 800 tona maline sa ostvarenom dobiti oko 2.5 miliona KM. Prema ažuriranim podacima iz Plana proizvodnje za 2017. godinu 150 poljoprivrednih proizvođača prijavilo je proizvodnju maline na ukupnoj površini od 58 ha. U prosjeku 0,4 ha po gazdinstvu. Možemo reći da proizvodnja maline u Bosanskoj Krupi doživljava pravu ekspanziju po čemu smo i prepoznati u Bosni i Hercegovini.

Da li je Centar za promociju ruralnog turizma polučio neke rezultate i koje, eventualno?

turistickicentar

Centar za promociju ruralnog turizma je do sada u okviru svoje djelatnosti izvršio kvalitetnu promociju turističke ponude općine Bosanska Krupa putem štampanih promotivnih materijala, putem interneta, touch screen info kioska i posjeta sajmovima. Na polju organizacijskog djelovanja Centar je uspio povezati turističke djelatnike na području općine i sačiniti bazu podataka kao i unaprijediti zajednički nastup u promotivnim aktivnostima i formiranju paketa turističke ponude. U okviru centra djeluje i suvenirnica u kojoj se prodaju autohtoni suveniri koje izrađuju lokalni obrtnici. U procesu donošenja federalnog i kantonalnog zakona o turizmu Centar se maksimalno uključio u procese predlaganja i putem javne rasprave zalagao se za interese lokalnih turističkih djelatnika. U okviru centra dogovaraju se i predlažu različiti projekti i mjere za jačanje turističke ponude kao i uključivanje novih djelatnika u turističku pnudu, a posebno u oblati seoskog turizma.

Da li turistička insfrastruktura, uključujući i odgovarajuće kadrove, marketing i sve što treba da prati turističku privredu Općine kompatibilna sa prirodnim i drugim resursima koji su jedinstveni, ne samo u BiH i regionu nego i šire? Hoće li se i može li se više ulagati u turizam?

bosanska-krupa-4Turizam je oblast kojoj bi se trebalo pristupiti strateški. Za početak voditi više računa o uspostavljaju dobre i produktivne saradnje između svih nivoa vlasti, ali i vlasti s već postojećim turističkim zajednicama ili organizacijama koje se između ostalog bave turizmom. Ako su tu, a jesu na nivou kantona kada je Federacija u pitanju, treba da rade svoj posao. Konkretno, TZ USK nema apsolutno nikakve pa ni statističke podatke o turizmu u Bosanskoj Krupi. Budući da za tu oblast, jer nema finansijskih sredstava, nije formirana posebna služba u organu uprave pa se samim tim turizmom stručno i isljučivo lokalna zajednica ne bavi, nemamo statističkih podataka koje bismo vam mogli ponuditi. I ono što imamo rezultat je slobodnih procjena, nagađanja, djelimično rada na terenu. Općina Bosanska Krupa kroz realizaciju različitih aktivnosti i projekata svakako radi na stvaranju uslova za razvoj turizma.

Mi smo zaista koliko smo mogli radili na razvoju i promociji turizma. Ono što bismo naveli je uspostava Turističkog info centra koje djeluje u okviru Lokalne akcione grupe Una-Sana. Smješten je u užoj gradskoj zoni. Centar nudi informacije o turisitičkoj ponudi u regionu, informacije o turističkim aktivnostima, smještajnim kapacitetima, kupovini lokalnih proizvoda i suvenira. Kontaktna je tačka za sve turiste u regiji i lokalne pružaoce usluga u turizmu kao i potencijalne turističke ulagače. Izradili smo turističke promotivne materijale, napravili turističku signalizaciju u gradu, kroz realizaciju projekata na nekim lokacijama uspjeli smo izgraditi osnovnu infrastrukturu. Ne možemo zanemariti konstantno ulaganje od čega i turizam treba da ima koristi, uređenje parkova, okoliša i redovno izvještavanje putem medija o svemu tome.

Iz svega ovoga što smo do sada rekli, može se i zaključiti koji su to problemi koji sprečavaju razvoj turizma u Bosanskoj Krupi, ali evo naglasit ću da je to nedostatak finansijskih sredstava, nedovoljna potpora viših nivoa vlasti za pružaoce turističkih usluga, a tu je svakako i loša infrastruktura na nekim lokalitetima od turističkog značaja. Mnogo je u svrhu unapređenja te insfrastrukture urađeno, ali je budimo realni mnogo i ostalo. Zaista je teško jer se kod realizacije projekata mora praviti lista prioriteta, na koju prije svega moraju doći oni koji odgovaraju na osnovne, neophodne potrebe ljudi. U međuvremenu mislimo i na turizam, ali kao u svakoj drugoj zajednici u ruralnim područjima imamo probleme nepostojanja pitke vode, putne insfrastrukture, nekih uslova za obrazovanje djece, koje bez dileme rješavamo kako osiguravamo sredstva.

Mogli bismo reći da je turistička insfrastruktura djelimično kompatibilna sa prirodnim i drugim resursima koji su kako i sami kažete jedinstveni, a što se tiče ulaganja zaista je teško govoriti. Ulagati se hoće, a koliko novca već je stvar situacije, naše mogućnosti i svakako sposobnosti da preko projekata dođemo do sredstava iz inostranih fondova.

Na samom kraju, da li ste u prethodnom mandatu imali saradnju sa općinskim načelnikom (sada bivšim) Velike Kladuše i da li ćete je imati sa aktuelnim?

Sa bivšim načelnikom nije bilo neke posebne saradnje, međutim odnosi su bili korektni. A što se tiče aktuelnog načelnika, moj stav je po tom pitanju vrlo jasan, nemam namjeru sarađivati. Razlozi za to su dobro poznati. Nepotrebno je bilo šta više naglašavati.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (840)

vrbas-miso

komentara
  1. Zdravko margic niodkud kaže:

    enotiji i u sarajevu isto izdajnici.sad je u miru gori onaj izmetbegovic i vise krade.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s