KUDA IDE AMERIKA?

Posted: 16. Novembar 2016. in Intervjui

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump želi ujediniti Ameriku i proglašava se za ujedinitelja. Ameriku želi opet napraviti velikom.  Jedinstva i velike Amerike po njegovim zahtjevima nema bez odstupanja od ekstremnih stavova i kompromisa.

Image result for sjedinjene američke države

Nakon neočekivane pobjede, pomirljivog razgovora sa aktuelnim predsjednikom Obamom novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nestrpljivo čeka 20. januar 2017.godine, kada će preuzeti predsjednički mandat od Baracka Obame. Dok američki građani u više gradova protestuju zbog Trumpovog izbora i traže njegov opoziv, on ne gubeći vrijeme telefonski kontaktira sa čelnim liderima država, koje je u nekom smislu negativno pominjao u kampanji, kako bi ublažio prvobitan negativan dojam. Više ne tvrdi da su izbori bili namješteni.

Prema konačnim rezultatima glasanja na predsjedničkim izborima u SAD za kandidata demokratkske partije  Hillary Clinton glasalo je 60,467.601 glasača, a za kandidata republikanaca Ronalda Trumpa glasalo je 60,072.551 glasača, ali i pored toga što je dobila 395.050 glasova više Hillay je izgubila izbore, jer je po US izbornom Cenzusu iz 2010-te godine dobila manje posebnih izbornih glasova (electoral vote) koje daje svaka savezna američka država preko svojih izabranih predstavnika, na osnovu broja mjesta koja drži u Senatu i Predstavničkom domu. Za pobjedu je bilo potrebno 270 electorala, Hillary je osvojila 228 a njen protivnik Donald Trump 290 elektorala. Ovom pobjedom Donald Trump je postao 54. Američki predsjednik i sa podpredsjednikom Mike Pencea će voditi Ameriku u naredne 4 godine.

Ko je Donald Trump?

donald-t

Donald Trump je rođen 1946.g. u njujorškom okrugu Queens. Završio je vojnu školu i diplomirao ekonomiju. Pripada republikancima, a jedno vrijeme je bio član demokratske stranke. Bio je TV producent i voditelj. Poduzetnik je i biznismen. Predsjednik je organizacije “Trump”. Počeo je raditi u očevoj tvrtki, koju preuzima 1971.godine. Njegovo poduzetništvo je počelo na području nekretnina i ostalo glavni osnov njegova biznisa. Uspješno ulaže u građevinske projekte, hotele, kockarnice, prometne tvrtke. Vlasnik je nebodera Trump Tower na njujorškom Manhattanu. Četiri puta je bankrotirao i oporavio se. Njegovo bogastvo procjenjuje se na 4,5 miljarde dolara. Ženio se tri puta. Iz prvog braka ima dva sina i kćerku, iz drugog kćerku, a sa slovenkom Melanijom živi od 2005. i imaju sina. Trump je izdao i desetak knjiga o poduzetništvu.

Po opštoj ocjeni ova američka predizborna kampanja bila je najprljavija u dosadašnjoj američkoj historiji. U tome je posebno participirao Trump svojom zapaljivom retorikom. Glavni moto njegove kampanje bio je “TRUMP – Make America Great Again!”. Nakon pobjede Trumpa, američka demokratija dolazi u teško stanje, jer republikanci imaju dominantnu većinu u američkom Senatu i Parlamentu.

U toku izborne kampanje samo je manji broj američkih građana vjerovao u Trumpovu pobjedu. Male šanse u uspjeh davali su mu i politički analitičari. Iako je shvaćen kao politički amater, bez političkog iskustva, u toku predizborne kampanje pobjedio je svojih 16 stranačkih protivnika, prisilio svoju Republikansku stranku da ga nominira za predsjedničkog kandidata, i u završnici slavio nad Hilary Clinton.

Trump – Ujedinitelj Amerike?

Odmah nakon pobjede Trump je pozvao Amerikace na jedinstvo i proglasio sebe za ujedinitelja. Rekao im jeda želi Ameriku opet napraviti velikom. Obzirom na njegove kontravezne  stavove obojene rasizmom i nacionalizmom i poruke iznesene u toku predizborne kampanje, mnogi se s pravom pitaju može li biti ujedinitelj neko ko je samo koji dan ranije među američke građane i širom svijeta sijao sjeme razdora i mržnje, omalovažavao žene, proglašavao nepoželjnim Meksikance, muslimane, izbjeglice sa Bliskog istoka teško pogođene ratom i prijetio im izgonom? Može li očekivati Trump da će ujediniti Amerikance, kada zna da je protiv njega glasalo više od polovine biračkog tijela, a dio onih koji su mu dali glas učinili su to samo u nemogućnosti pravog izbora, jer im se učinilo da im on u očekivanju željenih promjena može ponuditi nešto novo što Hillery i oni prije nje nisu bili u stanju? Obama je na početku mandata imao uz sebe svu demokratsku Ameriku. U oduševljenju su mu tada klicali “Yes, we can!”, pa  ipak je tokom mandata u mnogo čemu osporavan i trebalo mu je više godina da u Senatu i Parlamentu kojim su pretežno upravljali republikanci progura stvari od opšteg značaja za sviju.

Hillary shvaćena kao produžetak dinastijske vladavine

Hillary Clitton je izgubila jer je bila nosilac već učmale strategije koju je proklamovao njen suprug Bill Clinton, nastavio i provodio u dva mandata predsjednik Obama.

Hilary je očekivala pobjedu ali je neočekivano izgubila u Wisconsinu, Ohiju, Penssylvaniji, Iowi i Floridi, koji su vrijedili blizu 100 electoral glasova. Dio srednje klase, na koju se najviše oslanjala, nije povjerovao njenim obećanjima. Obama je u 8 godina mandata popravio ekonomiju i vratio politički ugled Americi, ali te uspjehe srednja klasa nije osjetila, jer satnice nisu povrćane već više godina, niti su penzioneri dobili povećanje penzija, a socijalna zaštita se i dalje  grčevito bori da zadrži postojeći status, koji je sve više ugrožen. Njenom porazu u dobroj mjeri kumovala je i istraga e-maila koju je po drugi put vršio FBI samo dan dva prije glasanja.

Preporuke  predsjednika Baracka Obame i njenog supruga- bivšeg predsjednika SAD, ne samo da nisu pomogle Hillery, već su joj odmogle. Bez obzira što je nakon prvog crnog predsjednika  imala dobre predispozicije da bude prva žena na vrhu Amerike, mnogi birači su je doživljavali kao blijedu kopiju predsjednika Obame i supruga Billa, osjećali je kao isproban stari kaput, pa su se mnogi radije odlučili za Trumpa, ma koliko im ni taj izbor nije odgovarao. Naprosto, nisu birači imali povoljniju opciju, zato su se odlučiti za onog koji im je ponudio nešto novo, što još nisu kušali.

Za poraz Clintonove veliki dio krivice snosi i Demokratska partija, koja nije dovoljno učinila da prema  Hillary usmjeri glasaće demokrate, koji su ranije bili za vermontskog demokratu Bernija Sandersa. Velika je vjerovatnoća da su mnogi demokratski  glasači koji su ranije bili za Sandersa, iz nezadovoljstva svoj glas dali Trumpu ili nisu ni glasali.

Trupm spreman za kadrovske promjene

Više je nego izvjesno da će Trump izvršiti značajne promjene na unutarnjem i vanjskom planu. Dio tih promjena biće i kadrovske.

Novi predsjednik ima ovlasti mjenjati 4000 osoba na najvažnijim funkcijama, što će on dobrim dijelm i koristiti. Već sada se govori o ustoličenju Sarah Palin, guvernera Aljaske, Newt Gingrich, kandidata za državnog sekretara, Eudy Giuliani, Chris Christiej, Bob Corner senatora Tennessejja, John Borton, veleposlanika pri UN, Chrisom Christiejem, guvernera New Yerseya, Kallzanne Conway, šefice Trumpove izborne kampanje, Jeff Sessions se pominje kao mogući ministar odbrane, Mikeu Huckabeej guverner Arkanzasa, te Stephen Hadley, Jim Talent, Mike Flynn, te Donald Trum Junior, kao potencijalni Ministar unutrašnjih poslova, itd.

Reakcije američkih građana na izbor Trumpa

Mnogi američki birači nisu imali skoro nikakvu opciju po kojoj bi glasali za željeni izbor. Clintonova im nije odgovarala jer im nije nudila ništa novo, što već nisu iskušali u prethodnim mandatima Billa Clintona i kroz dva predsjednička mandata Baracka Obame. Za mnoge bi njen predsjednički mandat u nekom smislu bio produžetak iste dinastije. Donald Trump se pretežnom broju birača nije dopao, naročito nekima, ali se razlikovao od Clintonove jer je bio nepotrošen i nov. To mu dođe kao da trebam birati da li uzeti novi ili zadržati stari kaput. Narod se zasitio iste hrane, ma koliko bila dobra i ukusna, pa poželio da proba neku drugu, ma kako mu izgledala.

Reakcije građana  nezadovoljnih izborom Trumpa za predsjednika, usljedile su odmah nakon proglašenja i pobjede i traju već nekoliko dana.  Na ulice Oregona i više američkih gradova kao što su Los Angelos, San Diego, San Francisko, Minneapolis izašlo je hiljade građana koji poručuju da on nije njihov predsjednik i traže od njega da se povuče. Smatraju ga šovinistom i rasistom. U Portlandu je pala i prva žrtva, a na fudbalskoj utakmici između SAD i Meksika došlo je do koškanja.  U ime 3 miliona američkih muslimana stigao je odgovor i iz muslimanskih organizacija, koje poručuju da je ovo njihova zemlja, kako svakog drugog Amerikanca i da iz nje nikuda ne idu.

Kuda će Trump povesti Ameriku?

Više je nego izvjesno da će Trump morati znatno ublažiti neke od svojih stavova koje je zagovarao u toku izborne kampanje ili od njih sasvim odustati. Sjetimo se da je suštinu njegove strategije sačinjavalo desetak zahtjeva, od kojih su neki krajnje napopularni ili kontraverzni, a od kojih neki zadiru u same osnove na kojima egzistira Amerika.

Stratešni pravci na kojima je trump zasnovao svoju strategiju u izbornoj kampanji bili su :

  1. U toku kampanje Hillary se zalagala za reformu emigrantskog sistema, kojom bi se emigrantima  omogućilo sticanje američkog državljanstva, a nasuprot njoj Trump je nagovjestio deportaciju 11 miliona emigranata (gubeći iz vida da je i njegova supruga ilegalni emigrant iz Slovenije) i blokadu prijema novih emigranata, naročito iz zemalja kompromitovanih terorizmom. Umjesto gradnje mostova Trump želi podići zid između SAD i Meksika. On tvrdi da meksičke vlasti prisiljavaju svoje nepoželjne građane- kriminalce, dilere i silovatelje, da emigriraju u SAD. Iako je u tim zahtjevima bio neumoljiv, već sad je izvjesno da za takav zahvat neće u Senatu  imati podršku ni svih svojih Republikanaca.

Zato se već sad Trump, malo hladnije glave, fokusira na deportaciju krivičnih emigranata bez dokumenata, koji borave ilegalno u SAD. Ostaje i pri tome da se sirijski Amerikanci rasno profiliraju, a sirijske izbjeglice vrate u ratom zahvaćenu zemlju.

  1. Ostaje upitna sudbina sistema zdravstvene zaštite  poznatog kao “Obamacare, koji predstavlja jedan od najznačajnijih Obaminih dometa u toku njegova mandata. Iako je po tom sistemu više desetina  miliona neosiguranih Amerikanaca dobilo pravo na zdravstvenu zaštitu, Trump smatra da je “Obamacare“ samo dio lanca osiguravajućih monopolista, kojima je važan samo profit, a ne ljudski životi. Ostaje činjenica da SAD imaju najbolje ali i najskuplje zdravstvo u svijetu, sa 44 miliona građana bez zdravstevnog osiguranja. Svaka ozbiljnija bolest u američkoj porodici vodi porodicu na prosijački štap, jer poslodavci minimalno participiraju u pokrivanju troškova zdravstvene zaštite, a pregledi, ljekovi i liječenje su veoma skupi.
  2. Tokom kampanje Trump je nagovjesto izmjenu Sporazuma o slobodnoj trgovini, odnosno   povlačenje iz sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kanadom i Meksikom, koje je nazvao najgorim u historiji. Slično je govorio i o trans-pacifičkom partnerstvu i najavljivao povećanje carina za 35% na proizvode određenih zemalja i uvođenje dodatne tarife američkim kompanijama koje sele fabrike u inostranstvo.
  3. Ekonomija je i ovaj put bila u posebnom fokusu. Trump naglašava da je američki biznis previše opterećen i da bi njegovom pobjedom u ekonomiji trebali svi profitirati. Najavio je da će udvostručiti rast BDP i povećati ga na 4%. Tvrdi da će popraviti gradove, izgraditi mostove, puteve, bolnice, škole, unaprijediti komunalnu infrastrukturu, čime će u 10 godina zaposliti 25 miliona radnika, što će Ameriku opet učiniti najvećom. Nasuprot ovom neki ekonski eksperti smatraju da bi ovi njegovi planovi mogli umjesto smanjiti dug na postojeći dodati bilione ako ne i trilione novog duga.
  4. Tokom kampanje Trump je najavio preispitivanje oblika borbe SAD protiv terorizma i terorista. Posebno se diskriminatorski postavio prema muslimanima.On tvrdi„Islam nas mrzi“ i  založio se za potpunu zabranu daljeg dolaska muslimana u SAD, “dok se ne utvrdi zašto muslimani mrze SAD i Amerikance“. Već u početku kampanje zatražio je da se muslimanima ukupno i potpuno stopira ulazak u SAD i odbacio je konstante Georga W. Busha i Obame da su muslimani “dio istog stada“. Zatražio je stvaranje nacionalne baze podataka za registraciju svih muslimana koji žive u SAD i najavio nadzor nad radom američkih džamija.
  5. Iako su SAD potpisale i sa još 55 zemalja ratificirale „Pariški klimatski sporazum“, kojim se do kraja 21. stoljeća spriječava povećano zagrijavanje zemlje, Trump je najavio istupanje iz tog  sporazuma.
  6. Trump smatra da Amerikanci nisu zadovoljni sa smjerom kojim zadnjih godina ide Amerika, pa  nagovještava udaljavanje od zapadnih saveznika i NATO saveza, koji mnogo koštaju, a malo koriste.
  7.  Na vanjskom političkom planu Trumpovo najvažnije opredelenje je približavanje Rusiji, koja jr zadnjih par godina bila vrhovni protivnik SAD.
  8.  Trump se ranije protivio američkoj invaziji na Irak, a sada kritikuje američku politiku u Siriji, koja je po njemu dovela do stvaranja „Islamske države Iraka i Levanta“.

Nevjerovatno je da mnogi nalaze manu Trumpu u tome što nema političkog iskustva, naročito u vanjskoj politici, kao da je teško taj nedostatak kompenzirati timovima savjetnika koji će mu uvijek biti raspoloživi, uključujući i podršku sadašnje Obamine administracije, koju mu je predsjednik Obama obećao već pri prvim njihovom susretu.

I Trup će morati tražiti kompromis

Više je nego izvjesno da će Trump u praksi morati odstupiti od mnogih svojih stavova i za konačna rješenja tražiti kompromis, ne samo sa demokratama, već i sa republikancima. Njegova zapaljiva retorika ispoljena tokom predizborne kampanje mora se svesti na razumnu mjeru, što on već u nekom smislu najavljuje riječima: „Sve je po dogovoru“ – „Everything is negotiable“.

Mada su tokom cijelog drugog Obaminog mandata republikanci imali većinu u Senatu i House of reprezentative, nakon ovih izbora njihova premoć ne samo da nije smanjena, već je povećana. To bi moglo značiti da će novoizabrani predsjednik Trump kao republikanac moći većinu svojih zahtjeva ostvariti. Ipak, to neće biti lako, jer postoji javno mnijenje koje je u mnogome njegovim zahtjevima suprostavljeno.

Nakon ovih izbora republikanci će u Senatu imati 53  a demokrate 45 mjesta. Apsolutnu većinu čini 60 mjesta, što znači da je u Senatu neće imati. U Parlamentu će republikanci imati 247  a demokrate 188 mjesta. Dakle, ne samo što će imati većinu u Senatu i Parlamentu, već će u rukama republikanaca biti i Vrhovni sud, koji čini 9 sudija sa doživotnim mandatom. Sjetimo se da je nedavno jedan od sudija preminuo i pokušaj Obame da imenuje nekog liberalnijeg sudiju je već u Senatu odbijen, tako da sada republikanci dobivaju priliku da po svom izboru imenuju i devetog sudiju.

Ameriku velikom čine Amerikanci

Iako Trump ne dolazi i nije dočekan sa ovacijama kao osam godina ranije Barack Obama, ne treba zaboraviti da on stupa na čelo najače ekonomske i vojne sile na svijetu koju čini 300 i kusur miliona građana koji sebe zovu Amerikanci. U Ameriku su manje više svi njihovi prethodnici odnekud došli i svi su bili različitih vjera i uvjerenja. Ostali su ono što su bili, ali su postali Amerikanci. I to svi uvijek ističu i govore s ponosom. Iako među pet  američkih građana teško možeš naći dvojicu istih, oni čine jedinstvo koje svi u zemlji i van nje zovu Amerikanci. Sa Obamom, Hillary ili Trumpom Amerika ide tamo kud teže Amerikanci.

Američki predsjednik je značajna figura- Amerika ide putem demokratije i demokratiju širi diljem svijeta. Svi je ne doživljaju na isti način, jer u različitim uslovima doživljavaju je i vide je drugim očima. Ali ona je prepoznatljiva ne samo na američkom kontinentu već na mnogim drugim tačkama zemljine kugle. Motorna snaga Amerike su Amerikanci. Prije 8 godina imali su smjelosti, volje i snage da na kormilo zemlje postave prvog crnog predsjednika. Ovaj put nije uspio pokušaj da prvi put u američkoj historiji to bude žena, ali je više nego izvjesno da će se i to uskoro dogoditi. Možda već 2020-te.

Velikom, ponosnom i bogatom Ameriku čine Amerikanci. A to su svi oni koji u njoj žive, koji u nju dolaze i iz nje nekud odlaze. Pod američkom zastavom izvojevane su najznačajnije histiorijske pobjede i one će se nastaviti. Volja i snaga američkog predsjednika je značajna usmjerivačka i pokretačka, ali do sada  nije bila limitirajući faktor napretka, već stimulator, pokretač i predvodnik. To će sigurno biti i ovaj put.

Burlington, Novembra 14. 2016

Zijad Bećirević

zijad_becirevic2

komentara
  1. Zdravko margic niodkud kaže:

    MA PUSTITE TRUMPA,ONJE SAMO PIJUN ISTO KO I OBAMA.INJEMU VLADAJU IZ SJENE.OPASNA ELITA KOJOJ TREBA DA SE NAROD SUPROSTAVI.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s