Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika pri Institutu Alternativa iz Podgorice: PREMA ISTRAŽIVANJIMA JAVNOG MNJENJA, VEĆINA CRNOGORSKIH GRAĐANA PODRŽAVA ULAZAK CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU, ALI JOŠ UVIJEK NEMA STABILNE VEĆINE ZA NATO

Posted: 7. Novembar 2016. in Intervjui

dina-bajramspahicNaš strateški cilj je podizanje kvaliteta rada, odgovornosti, otvorenosti i efikasnosti javne uprave, podsticanje otvorene, javne, konstruktivne i argumentovane debate o javnim politikama i jačanje kapaciteta države i društva za njihov razvoj…..Ja radim u IA od maja 2011. godine kao istraživačica i moj osnovni zadatak je prikupljanje podataka i analiza javnih politika u oblasti bezbjednosti i odbrane, pisanje i objavljivanje različitih tipova izvještaja (studija, brifova, tekstova, saopštenja) koji su najčešće plod monitoringa i evaluacije rada državnih organa. S tim u vezi, nezaobilazno je zastupanje preporuka koje su proizašle iz istraživanja pred donosiocima odluka i javnošću…..Nema dileme da Crna Gora formalno napreduje najviše od svih svojih susjeda u pogledu evropske i evroatlantske integracije, da su brojnih koraci napravljeni i da je tokom protekle decenije postojala posvećenost ostvaranju tih ciljeva. Međutim, napredak koji je ostavaren još uvijek nije takav da sami građani osjete benefite od tih procesa. Puno toga ostaje u elitističkoj komunikaciji između međunarodnih organizacija i država članica i Vlade i svodi se na njihove ocjene o napretku koje su često i političke…..Izgubivši parlamentarni status, Pozitivna Crna Gora više nema nikakvu šansu za ozbiljniji uticaj na političke prilike u Crnoj Gori. Pri tome treba imati u vidu da su u poslednjem sazivu imali sjajnih sedam mandata, obzirom na to da su tek bili osnovani. Rukovodstvo te političke grupacije ima apsolutnu odgovornost za sunovrat partije, ali prividna odgovornost lidera, koji zapravo osim ostavke i nije imao drugih opcija, neće imati uticaja na političku scenu…..Najviše zabrinjava što su izbori pokazali da takva realna i umjerena politika ne bi ni dobila podršku jer je većina građana dala svoj glas partijama koje su svojim ekstremnim izjavama najviše doprinijele polarizaciji društva, odnosno vladajućem DPS-u i opozicionom DF-u……Ako DPS uspije formirati većinu sa manjinskim partijama, mislim da ta većina neće biti ništa nestabilnija nego što bi bila većina koju bi formirala opozicija sa manjinama. Svakako mislim da je za reformske procese bolje što nijedna partija nema samostalno apsolutnu većinu jer je to primorava na više dijaloga i pregovaranja sa drugim akterima u društvu, što je za crnogorski kontekst posebno važno…..

Dina Bajramspahić (rođena 18.06.1987. u Bijelom Polju) je trenutno na magistarskim studijama Fakulteta političkih nauka u Podgorici na smjeru evro-atlantske integracije, na kom je i diplomirala specijalističkim radom „Misije EU – akcije bezbjednosne politike“ pod mentorstvom prof. dr Tanje Miščević. Angažovana je kao istraživačica javnih politika u Institutu alternativa od maja 2011. Učesnica je brojnih seminara, konferencija i okruglih stolova, među kojima su i: tri škole za međunarodnu bezbjednost, specijalistički kurs o suočavanju sa prošlošću, Ženske studije, Regionalni euro-atlantski kamp (REACT), Škola demokratije, Škola ljudskih i manjinskih prava, Program studentskog liderstva, itd. Trenutno učestvuje na Young Faces Network Ženevskog Centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF). Od marta 2012. u ime Instituta alternativa, članica je Vladinog Operativnog tima za inicijativu Partnerstvo Otvorenih Vlada (POV). Govori engleski i ruski.

Kada je osnovan Institut i šta su mu misija i ciljevi?

BAJRAMSPAHIĆ: «Institut alternativa» je osnovan 2007. godine kao think-tank organizacija sa ciljem da istraživanjima i analizom doprinesemo unapređenju javnih politika u Crnoj Gori. Na osnovu rješenja Ministarstva nauke od 17. oktobra 2013. godine, Institut alternativa (IA) je dobio licencu za obavljanje naučnoistraživačkih djelatnosti u oblasti društvenih nauka, na osnovu Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Naš strateški cilj je podizanje kvaliteta rada, odgovornosti, otvorenosti i efikasnosti javne uprave, podsticanje otvorene, javne, konstruktivne i argumentovane debate o javnim politikama i jačanje kapaciteta države i društva za njihov razvoj.

Kroz koje programe djelujete, odnosno realizirate svoje strateške ciljeve?

BAJRAMSPAHIĆ: Trenutno smo u fazi strateškog promišljanja programskih oblasti i redefinisanja ciljeva organizacije do 2020. godine, ali već godinama aktivnosti sprovodimo u okviru četiri aktivna programa: 1. reforma javne uprave, 2. odgovorne javne finansije, 3. parlamentarni program i 4. bezbjednost i odbrana – u kojem sam lično najviše angažovana, mada, po prirodi stvari, postoji preklapanje između programa i aktivnosti organizacije.

Koji su značajniji projekti Instituta do sada realizirani, a koji su u toku?

BAJRAMSPAHIĆ: Tokom prethodnih devet godina radili smo na jako puno projekata u svakoj od programskih oblasti. Lista sa 35 tekućih i završenih projekata iz samo poslednjih nekoliko godina dostupna je na: http://institut-alternativa.org/projekti-u-toku/. IA je poznat po transparentnosti svog rada i proaktivnom objavljivanju informacija o svim projektima, donatorima koji su podržali naš rad i finansijama organizacije. Između ostalog, IA je tri godine za redom dobio pet zvjezdica za transparentnost svojih finansija, prema istraživanju koje je sprovela međunarodna neprofitna organizacija Transparify koja ocjenjuje transparentnost preko 200 istraživačkih centara. Do sada je naš rad podržalo preko 20 različitih donatora, i sa većinom od njih imamo kontinuiranu saradnju.  Naši godišnji finansijski izvještaji su takođe dostupni na našem sajtu.

Hoćete li, ukratko, objasniti šta je temeljna zadaća vaše funkcije – istraživačice javnih politika?

BAJRAMSPAHIĆ: Ja radim u IA od maja 2011. godine kao istraživačica i moj osnovni zadatak je prikupljanje podataka i analiza javnih politika u oblasti bezbjednosti i odbrane, pisanje i objavljivanje različitih tipova izvještaja (studija, brifova, tekstova, saopštenja) koji su najčešće plod monitoringa i evaluacije rada državnih organa. S tim u vezi, nezaobilazno je zastupanje preporuka koje su proizašle iz istraživanja pred donosiocima odluka i javnošću. Sa ciljem vršenja uticaja na kreiranje javnih politika, učestvujemo u ekspertskim radnim grupama a takođe i sami organizujemo razne javne događaje kako bi otvorili brojna važna pitanja za društvo.

Programski, u početku je predmet našeg interesovanja bila posebno demokratska i civilna kontrola sektora bezbjednosti i odbrane, međutim, vremenom smo se aktivno uključili u sva pitanja vezana za vladavinu prava, dobro upravljanje u sektoru bezbjednosti, reformu pravosuđa i antikorupciju, odnosno pitanja integriteta u ovoj oblasti. Moj posao je, dakle, da na osnovu prikupljenih činjenica ukazujem na moguće pravce za unapređenje stanja u ovim oblastima.

Da li se može zaključiti da su demokratski procesi u Crnoj Gori, generalno,  uznapredovali nakon njenog osamostaljenja?

BAJRAMSPAHIĆ: Nema dileme da Crna Gora formalno napreduje najviše od svih svojih susjeda u pogledu evropske i evroatlantske integracije, da su brojnih koraci napravljeni i da je tokom protekle decenije postojala posvećenost ostvaranju tih ciljeva. Međutim, napredak koji je ostavaren još uvijek nije takav da sami građani osjete benefite od tih procesa. Puno toga ostaje u elitističkoj komunikaciji između međunarodnih organizacija i država članica i Vlade i svodi se na njihove ocjene o napretku koje su često i političke. Proces demokratizacije je još uvijek turbulentan, što znači da bilježimo i pozitivne pomake ali povremeno i zabrinjavajuće korake unazad.

Da li se kao doprinos demokratizaciji društva i političke scene Crne Gore može uzeti i ostavka Darka Pajovića, lidera Pozitivne Crne Gore, nakon neuspjeha na nedavnim općim izborima u toj zemlji?

BAJRAMSPAHIĆ: Mislim da ne. Izgubivši parlamentarni status, Pozitivna Crna Gora više nema nikakvu šansu za ozbiljniji uticaj na političke prilike u Crnoj Gori. Pri tome treba imati u vidu da su u poslednjem sazivu imali sjajnih sedam mandata, obzirom na to da su tek bili osnovani. Rukovodstvo te političke grupacije ima apsolutnu odgovornost za sunovrat partije, ali prividna odgovornost lidera, koji zapravo osim ostavke i nije imao drugih opcija, neće imati uticaja na političku scenu.

Kako biste inače ocijenili posljednje izbore u Crnoj Gori s aspekta regularnosti i ponašanja aktera prije i nakon istih?

BAJRAMSPAHIĆ: Mislim da je porazno za sve učesnike izbornog procesa što ni u 2016. godini nije postignuto više kada je u pitanju povjerenje u izborni proces, što brojna sporna pitanja nisu riješena, jer je jasno da je opozicija, što zbog objektivnih razloga, što zbog svoje nedovoljne angažovanosti oko rješavanja problema, ušla u ove izbore sa nepovjerenjem i sviješću da je u veoma neravnopravnom položaju. Prije svega zato što su i dalje prisutne prakse zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe, naročito putem partijskog zapošljavanja, a ostale su otvorene sumnje u kupovinu glasova, neregularnosti u biračkom spisku i sve praćeno nedovoljnom proaktivnošću nadležnih državnih organa u suzbijanju ovih praksi.

Mislim da je takođe loše što je retorika izbora izuzetno zaoštrena i što su dominirala populistička i nacionalistička pitanja, kao i pitanja oko članstva CG u NATO, umjesto realnih životnih pitanja koja opterećuju većinu građana. Čak i one partije koje su nudile neki program, uglavnom nisu imale jasne predloge kako unaprijediti stanje u Crnoj Gori. Najviše zabrinjava što su izbori pokazali da takva realna i umjerena politika ne bi ni dobila podršku jer je većina građana dala svoj glas partijama koje su svojim ekstremnim izjavama najviše doprinijele polarizaciji društva, odnosno vladajućem DPS-u i opozicionom DF-u.

A kako komentirate hapšenje bivšeg šefa srbijanske Žandarmerije Bratislava Dikića i grupe na dan izbora? Da li su uhapšeni zaista imali loše namjere ili…? Ima li Beograd ikakve veze s njihovim pojavljivanjem u vašoj zemlji na dan izbora?

BAJRAMSPAHIĆ:Mislim da je prerano za davanje komentara, jer je i dalje previše toga nejasno i napoznato, ali želim da vjerujem će sudski proces razriješiti sva sporna pitanja. Glavni specijalni tužilac koji vodi ovaj predmet je do sada opravdavao velika očekivanja koja je javnost imala od Specijalnog tužilaštva pa se nadam da će tako biti i u ovom slučaju, iako u ovom predmetu postoji daleko veći rizik od političke zloupotrebe Tužilaštva. Ukoliko bi se potvrdilo da bilo šta što je zvanična verzija događaja nije tačno, to bi imalo veoma teške posljedice na naše pravosuđe u kojem je Specijalno tužilaštvo bilo najsvijetlija karika.

Relativni pobjednik izbora je opet Milo Đukanović i njegova stranka. Da li će, ako uspije pridobiti manjinske stranke za koaliciju, uspjeti formirati stabilnu parlamentarnu većinu i Vladu? Može li se u Crnoj Gori ponoviti “hrvatski scenarij”?

BAJRAMSPAHIĆ:Ako DPS uspije formirati većinu sa manjinskim partijama, mislim da ta većina neće biti ništa nestabilnija nego što bi bila većina koju bi formirala opozicija sa manjinama. Svakako mislim da je za reformske procese bolje što nijedna partija nema samostalno apsolutnu većinu jer je to primorava na više dijaloga i pregovaranja sa drugim akterima u društvu, što je za crnogorski kontekst posebno važno. Ako još imamo u vidu benefite vlasti, mislim da manjinske partije neće biti tako «impulsivne» da napuste Vladu i ponovo se oprobaju na izborima.

Na kraju, da li je crnogorsko društvo većinski opredjeljeno za EU i NATO?

BAJRAMSPAHIĆ: Prema istraživanjima javnog mnjenja, većina crnogorskih građana podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ali još uvijek nema stabilne većine za NATO.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

BAJRAMSPAHIĆ: Hvala Vama!

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (836)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s