HILLARY CLINTON NA PRAGU BIJELE KUĆE

Posted: 24. Oktobar 2016. in Intervjui

hillaryNakon tri predsjedničke debate postaje potpuno izvjesno da će Diane Hillary Clinton biti prva žena u američkoj historiji koja će ući u Bijelu kuću vođena snagom američke demokratije i ženskog entuzijazma.

58. Američki predsjednički izbori ulaze u završnu fazu. Izborni proces počeo je 1.februara ove godine a završava 8. novembra ove godine, kada će biti izabrani novi Predsjednik i Potpredsjednik SAD. Samo 8 godina nakon što je američki crnac Barack Obama dosegao sami vrh američke izborne demokratije i prvi put u američkoj historiji postao američki predsjednik, sada se ta prilika prvi put u američkoj historiji ukazala ženi. Očekivanja američkih građana isvjetske javnosti možda nisu onako optimistična kao kada je na pragu Bijele kuće sa povicima „Yes, we can!!!” dočekan Barack Obama, ali jesu od posebnog historijskog značaja za život Amerike i svijet uopšte.

Po čl. 2 Ustava SAD da bi mogao biti izabran za Predsjednika SAD kandidat mora biti rođen u SAD, biti stariji od 35 godina i najmanje 14 godina biti stanovnik SAD. Po 22-om Amandmanu na Ustav SAD predsjednik može imati dva četvorogodišnja mandata. Pobjednik na izborima, demokratski kandidat Hillary Clinton( 68) ili republikanski Donald Trump (70) preuzeće predsjednički mandat od aktuelnog američkog predsjednika Baracka Obame, kome drugi mandat ističe 20. januara 2017. godine, kada ga predaje pobjedniku 58. Predsjedničkih izbora.

Predsjedničke debate izbacile na površinu puno prljavog veša.

Na početku izborne utrke ispred Demokratske stranke svoju kandidaturu za predsjednika istaklo je 6 kandidata, a ispred Republikanske 16 kandidata. Nominaciju Republikanaca neočekivano je osvojio biznismen Donald Trump, koji je pobjedio sve svoje stranačke protukandidate. Nakon uzbudljive utrke sa vermontskim senatorom Bernijem Sandersom, u kojoj je pobjedila, stanačku nominaciju Demokratske stranke dobila je Hillary Clinton, 42-druga prva dama Amerike i državni sekretar od 2009 do 2013-te. Ključni momenti izborne kampanje, prije glasanja koje će se obaviti 8. novembra, bile su tri predsjedničke debate, na kojima se predsjednički kandidati susreću oči u oči. Debate su posvećene pricipima unutarnje i vanjske politike, a zamišljene kao argumentovana rasprava na putu do istine, koja treba da pokaže da ništa nije tako crno ni tako bijelo kako izgleda. U toku debate predsjednički kandidati trebalo bi da daju direktne odgovore na pitanja koja postavljaju građani ili neko u ime njih. Uobičajeno je da se tokom debate čuje i neka oštra riječ, ali ove godine sve tri predsjedničke debate, koje je pratilo blizu 90 miliona ljudi, obilovale su ne samo oštrim riječima, već vulgarizmima pa i neumjesnim napadima na ličnoj osnovi. Debate su izbacile na površinu puno prljavog veša, koji ide na dušu kandidata ali i na dušu američke demokratije. U toku debate Trump je više puta Hillary nazvao lažljivicom. Naravno, pozitivne strane predsjedničke debate su uvijek u prvom planu, jer ona ima za cilj da američkom izbornom tijelu, američkoj i svjetskoj javnosti, predstavi u pravom svjetlu osobe koje će biti ključne u rješavanju unutarnjih odnasa i za odnose u svijetu, osobe od kojih će u mnogome ovisiti da li će na svijetu vladati mir ili će bjesniti rat, da li ćemo imati posla i kruha, ili će pojedini dijelovi svijeta i pojedini ljudi živjeti život u izobilju a drugi umirati u neimaštini i gladi.

O čemu se govorilo na tri predsjedničke debate?

Na prvoj debati održanoj 28. septembra, koja je obilovala neumjerenim napadima i čestim upadicama, Hillary i Trump sukobili su se oko pitanja ekonomije, vanjske i unutarnje politike, ali i na ličnoj osnovi. Žustro se polemisalo o zapošljavanju i terorizmu. Prema ocjeni CNN Hillary je bila ubjedljivija i stekla prednost. Na drugoj debati, održanoj 10. oktobra u New Yorku, ponovno je dominirala Hillary i po ocjeni CNN osvojila srca većine Amerikanaca. Žustra rasprava se vodila o Trumpovom seksualnom napastovanju žena, njegovom zahtjevu da se muslimanima zabrani ulazak u SAD, a s drue strane o privatnim emailima Hillary dok je bila državni sekretar, te lošoj zdravstvenoj zaštiti modeliranoj kao “Obamacare“ i drugim značajnim pitanjima. Na trećoj debati održanoj 20. oktobra u Las Wegasu kandidati se nisu rukovali ni na početku pa čak ni po završetku debate. Govorilo se više o ulozi Vrhovnog suda Amerike, pravu na nošenje oružja, vanjskoj politici, ili bolje reći žaršnim tačkama vanjske politike, a manje o platama i penzijama koje su na istom a za mnoge i nižem nivou zadnjih deset godina. Često se išlo na lični obračun, uz omalovažavanje, vrijeđanje, optuživanje pa i na uvrede, sumnjačenja i optužbe. Posebno značajno pitanje debate bila je uloga Vrhovnog suda Amerike, iz koje proizilazi kakvu će Amerika imati državnu vlast, da li će vlast biti na strani američkog naroda ili na strani korporacija, velikih banaka i bogataša. Oba učesnika debate ocijenili su ulogu Vrhovnog suda posebno značajnom. Po Trumpu, ako Hillary pobjedi, Vrhovni sud će biti gurnut u sjenu. U ovu treću debatu Trump je ušao ozbiljno uzdrman optužbama za seksualno napastovanje žena. Njegov pokušaj da preokrene silazni trend svoje kampanje, ozbiljno potstaknut prijetećim tonom i vulgarnim govorom o ženama, po opštoj ocjeni nije uspio. Sa novim optužbama za seksualno ugrožavanje žena susreće se i nakon posljednje debate. I nije to bilo samo sučeljavanje dvaju predsjedničkih kandidata, odabranih predstavnika dvaju najvećih američkih političkih partija, već stvaranje prevage u dominaciji političkim i društvenim životom u Americi i šire.

Neka ključna pitanja predsjedničke debate

Neka od ključnih pitanja debate, u sjeni međusobnih optužbi dvoje suprostavljenih, bila su emigracija, ekonomija, konflikti u regionu Bliskog istoka sa akcentom na ISIS i odnosi s Rusijom. Rapravljalo se o pravu na abortus, odnosu prema ženama, aferi koju je imala Hillary sa emailima, zakladi Clinton, američkom vanjskom dugu, namještanju izbora… Hillary se pri tom založila za razumniju regulaciju u američkoj tradiciji nošenja oružja, zbog kojeg godišnje gine 33.000 Amerikanaca.

*****

Prosperitet američke ekonomije i američkog društva Hillary vidi u oživljavanju i snaženju srednje klase. Ona zagovara najveći program zapošljavanja od II svjtskog rata, kojim bi se obezbjedilo 10 miliona novih radnih mjesta. U tom cilju zalaže za veću pomoć malim poduzetnicima, veći porez najbogatijim, podizanje minimalnih zarada i jednako plaćanje žena za isti rad. Hillary smatra da rezanje poreza, koje zagovara Trump, ne samo da ne bi unapredilo privredu, već bi samo povećao dug i uništio preko 3 miliona radnih mjesta, što bi dovelo do novog vala recesije. Za razliku od nje Trump izlaz vidi u snažnijem pokretanju ekonomije, jer po njemu proizvodnja stagnira, nemoć vlada na tržištu rada, sve se uvozi iz Kine i inostranstva, a država umire. Rast BDP jedva dostiže 1%, dok neke druge zemlje kao Kina i Indija zadržavaju visoke stope rasta. Trump smatra da trgovinske sporazume umjesto političara trebaju zaključivati biznismeni. On obećaje, ako bude izabran, da će povećati godišnji rast BDP za 5-6%, što će isključiti brigu o nacionalnom javnom dugu, koji (podsjećamo) trenutno doseže 19 triliona dolara. Za razliku od Trumpa Hillary namjerava rast BDP postići većim oporezivanjem najbogatijih i time omogućiti postepeno smanjivanje javnog duga i budžetskog deficita. Trump nije propustio ni ovu debatu da ne istakne kako je sam izgradio svoje poslovno carstvo, a počeo sa posuđenih $1 milion, naravno propustivši pri tom reći da je više puta bankrotirao i da plaća manje poreza nego oni za čiji se progon zalaže. Dok Hillary smatra da bi legalizacija emigranata pomogla američkoj ekonomiji i ne želi prisilno deportovati 15 miliona emigranata na kojem insistira Trump, dotle Trump tvrdi da je država puna ilegalaca, groznih ljudi, silovatelja, zalaže za podizanje zida prema Meksiku i zabranu ulaska muslimanima u SAD.

*****

Trump napada Clintonovu što u jeku borbe protiv islamskog terorizma želi više izbjeglica u SAD, uključujući Sirijce, od kojih su po njemu mnogi povezani sa ISIS-om. Trump misli da će zahvaljujući SAD Iran dobiti nuklearno oružje i preuzeti Irak. Krivicu baca na Hilary za pad grada Alepa, podršku SAD nekim pobunjenicima za koje se i ne zna ni ko su, kao i za Assadovo priklanjanje Rusima. Hillary ne podržava slanje američkih trupa u Irak, ali je ohrabrena ofanzivom iračke vojske uz podršku Kurda i pod nadzorom amerčkih specijalaca. Ona ističe da će se zalagati za uvođenje zona zabrane leta u Siriji radi zaštite civila i u cilju okončanja rata. Ona naglašava da će Sirija ostati izvorište terorizma dok Iran i Rusija podupiru građanski rat u Siriji. U debati se naglašeno razgovaralo o Putinu i odnosu s Rusijom. Trump tvrdi da je Putin izigrao i Obamu i Clintonovu, a Hillery prigovara Trumpu što ne vjeruje da ih Rusi špijuniraju i što više vjeruje Putinu nego američkim obavještajcima.

*****

Trump i Hillary se obostrano optužuju za potsticanje ljudi na nasilje. Hillary potsjeća da je Trump napao suca zbog meksikanskog porijekla, roditelje poginulog veterana, ismijavao novinare, a Trump tereti Obamu i Hillary da su tokom održavanja predizbornih skupova protiv njega i onih koji ga podržavaju huškali ljude, čime su počinili krivično djelo. Pri raspravi o abortusu Trunp je stao na stanovište da svaka država treba sama da odlučuje o abortusu, dok Hillari snažno podupire pravo svake žene na abortus. Trump je stavio ozbiljne zamjerke Zakladi Clinton, koju po njemu mrzi cijeli Haiti, jer se osramotila lošom pomoći postradalom stanovništvu, na što je Hillary odgovorila da naklada za svoj doprinos ima samo pohvale i da bi je rado uporedila sa Trumpovom, koja je izgubila pravo na rad i zabranjena. Po Trumpu Hilary je muljator i prodaje šuplje priče. Stvrajući vakum u Iraku zajedno sa Obamom dovela je ISIS koji se proširio u 32 države. Optužuje je da je dok je vodila State Department nestalo 6 miljardi dolara. Jedna od ključnih Trumpovih teza je tvrdnja da su ovi izbori namješteni za Hillary, pa je na pitanje voditelja da li će privatiti rezultat izbora odgovorio „da hoće samo ako on pobjedi“.

Hillary Clinton na pragu Bijele kuće

Prema do sada provedenim anketama demokratska predstavnica Hillary Clinton, iako je nešto izgubila na popularnosti, ima značajnu prednost pred republikancem Trumpom.Ta prednost se svakim danom povećava. Nesumljivu podršku na dan izbora Hillary s pravom može očekivati od žena, prema kojima se Trump ignorantski odnosio, ali i od meksičkih građana i američkih muslimana koje je Trump zaprijetio markirati i podvrći praćenju. Na stranu Hillary svrstaće se najveći broj pobornika demokratije. Nakon posljednje debate predsjednički kandidati su se usmjerili na predizborne skupove u američkim državama. Po onom što se do sada može vidjeti, Hillary dobiva podršku u većini saveznih država. Ni BiH, kao većina u svijetu, nije ostala indiferentna prema američkim predsjedničkim izborima. Sa velikim interesovanjem praćena je borba demokratskog kandidata Hillary Clinton i republikanskog Donalda Trumpa, i dok Sarajevo daje podršku demokratiji koju prezentira Hillary, iz Banja Luke se, kako pišu neki mediji, poluzvanično podržava govor mržnje koji širi Trump. I izbori su, kao izjašnjavanje referendumom, sve više sredstvo manipulacije vladajućih sa narodom. Nije to uvijek izbor između dobra i zla, između istine i laži, jer je istina sve više pomješana sa lažima a laži sa istinom. Bez obzira na sve kontraverze, dolazak žene na vrh Amerike je veliki događaj, koji će imati značajan odraz na zbivanja u Americi i prilike u svijetu. Neki u svijetu smatraju da je izbor između Hillary i Trumpa izbor između lošeg i još goreg. Istina je to da je Hillary nosilac demokratkog procesa, kojim se nastavlja jačanje američke demokratije, za koju se posljednjih 8 godina zalagao predsjednik Obama. Za američku demokratiju i demokratske procese u svijetu izbor Hillary Clinton ima i poseban značaj u uslovima kada Republikanci od 100 mjesta američkog senata drže 54 i od 435 mjesta Predstavničkog doma drže 247. Uz sve to nadamo se i želimo vjerovarti da će kandidat koji pobjedi na ovim 58. Predsjedničkim izborima biti onaj koji će razvijati dobre međunarodne odnose, Ameriku i svijet voditi napretku i miru. Ne treba zaboraviti da se, samo 8 godina nakon što je američki crnac Barack Obama dosegao sami vrh američke izborne demokratije i prvi put u američkoj historiji postao američki predsjednik, ta prilika se sada prvi put u američkoj historiji ukazala ženi. Očekivanja američkih građana i svjetske javnosti možda nisu onako optimistična kao kada je na pragu Bijele kuće sa povicima „Yes, we can!!!” dočekan Barack Obama, ali jesu od posebnog historijskog značaja za jačanje demokratije, život Amerike i svijet uopšte.

U Burlingtonu, 23. oktobra 2016.

Zijad Bećirević

zijad_becirevic2

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s