Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu i predsjednica Evropskog muzejskog foruma: DANAŠNJI POSTAV ETNOGRAFSKOG MUZEJA ZAISTA TREBA PROMJENU JER DATIRA IZ 1968. GODINE

Posted: 1. Oktobar 2016. in Intervjui

goranka-hTijekom osamdeset godina djelovanja Muzeja prikupljeno je više od 85.000 predmeta iz svih područja Hrvatske, te iz susjednih europskih i izvaneuropskih zemalja. Najveći dio fundusa sastoji se od tekstilnih predmeta (nošnja, posoblja) no bogate su i zbirke predmeta tradicijskoga gospodarstva, rukotvorstva, pokućstva, obrta, običaja i druge…..Nedavno se jedan kolega iz Nizozemske našalio i rekao da je stalni postav izložba koja predugo traje. Današnji postav Etnografskog muzeja zaista treba promjenu jer datira iz 1968. Godine. Upravo smo prijavili izradu projektne dokumentacije…..Vrlo je vrijedna Zbirka predmeta izvaneuropskih kultura, izložena u prizemlju Muzeja, a prikazuje izloške iz Afrike, Australije, Azije, Južne Amerike i Oceanije. Zanimljivijim predmetima svakako pripada zbirka glazbala i obrednih maski iz Konga, lovačko oružje iz Melanezije, oklop samuraja i kopče od bjelokosti iz Japana, svečana odjeća iz Kine, tekstil iz Indije, slike na kori iz Australije, indijanska oglavlja i nakit od perja iz Brazila…..Nisam zadovoljna posjetom Muzeju jer sam dugi niz godina radila u muzejskoj ustanovi koja je bila treća po posjećenosti u Republici Hrvatskoj pa kada sam prošle godine došla na čelo Etnografskog muzeja zatečena situacija za mene je bila šokantna. Posebno imajući u vidu da se Muzej nalazi u centru glavnoga grada i ima stogodišnju tradiciju. Međutim činjenica je da se ne nalazi u itinererima školskih ekskurzija niti turističkih agencija i da ćemo morati uložiti puno truda kako bi se to promijenilo……Europski muzej forum je osnovan prije dvadesetak godina kao organizacija koja će voditi dodjelu najprestižnijih muzejskih nagrada u Europi pod nazivom European Museum of the Year Award (EMYA). Sama dodjela nagrada započela je 1977. godine a pokrenuo ju je karizmatični muzealac i novinar Kenneth Hudson s još dvojcom kolega……Slijedeće godine EMYA 2017 organizirati će se u Hrvatskoj, a grad domaćin je Zagreb.  Očekujemo oko 250 sudionika među kandidatima su i muzeji iz susjednih zemalja, Srbije i Bosne i Hercegovine dok je hrvatski kandidat Muzej sinjske alke…..

Šta su glavni zadaci etnologa i ostalih stručnjaka zaposlenih u Muzeju?

etnografski_muzej_zagreb

Muzejska djelatnost sukladno zakonima obuhvaća skupljanje, čuvanje i istraživanje civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke, trajnu zaštitu  i predočavanje javnosti putem stalnih i povremenih izložaba te objavljivanja podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji putem stručnih, znanstvenih i drugih oblika komunikacije. Raznim programima muzeji postaju i generatori kulturnih događanja, potiču interakciju i participaciju korisnika s ciljem edukacije na zabavan i zanimljiv način.

Glavni zadaci etnologa i ostalih stručnjaka zaposlenih u Etnografskom muzeju jesu: sustavno prikupljanje predmeta narodne kulture, njihovo čuvanje, muzeološka obrada, stručno i znanstveno proučavanje i izlaganje. Tijekom osamdeset godina djelovanja Muzeja prikupljeno je više od 85.000 predmeta iz svih područja Hrvatske, te iz susjednih europskih i izvaneuropskih zemalja. Najveći dio fundusa sastoji se od tekstilnih predmeta (nošnja, posoblja) no bogate su i zbirke predmeta tradicijskoga gospodarstva, rukotvorstva, pokućstva, obrta, običaja i druge.

Šta je stalni postav Muzeja?

Nedavno se jedan kolega iz Nizozemske našalio i rekao da je stalni postav izložba koja predugo traje. Današnji postav Etnografskog muzeja zaista treba promjenu jer datira iz 1968. godine. Upravo smo prijavili izradu projektne dokumentacije.

Međutim iako zastario stalni postav izlaže zaista vrijedne predmete tradicijske baštine. Na prvome katu Etnografskog muzeja izložene su narodne nošnje Hrvatske s kraja 19. i početka 20. stoljeća, prostorno i kulturološki podijeljene na tri etnografske zone: panonsku, dinarsku i jadransku. Iako je riječ pretežito o nošnji kao odjeći za svečane prigode, raznolikost inačica nošnje pojedinog područja govori i o društvenoj dimenziji njezinih nositelja – životnoj dobi i položaju unutar obiteljske cjeline, što je naročito istaknuto kod ženske odjeće. Izloženi primjerci rječito govore i o raznolikosti umijeća tekstilnoga rukotvorstva pojedinoga područja, jer valja naglasiti da je sva osnovna odjeća nastajala u krugu domaće radinosti samostalnih seoskih domaćinstava. U prizemlju su postavljeni predmeti iz izvaneuropske zbirke a tu se nalazi i prostor za povremene tematske izložbe.

etnografski1

Šta biste rekli o Zbirci predmeta izvaneuropskih domorodačkih kultura koja paticipira u ukupnom muzejskom izložbenom prostoru?

Osobito je vrijedna zbirka predmeta vezanih uz tradicijske kulture izvaneuropskih zemalja nastala, a čine ju uglavnom pokloni naših pomoraca, istraživača, putnika i umjetnika. Među njima svakako valja spomenuti Požežanina Dragutina Lermana i Karlovčane, braću Mirka i Stevu Seljana. Vrlo je vrijedna Zbirka predmeta izvaneuropskih kultura, izložena u prizemlju Muzeja, a prikazuje izloške iz Afrike, Australije, Azije, Južne Amerike i Oceanije. Zanimljivijim predmetima svakako pripada zbirka glazbala i obrednih maski iz Konga, lovačko oružje iz Melanezije, oklop samuraja i kopče od bjelokosti iz Japana, svečana odjeća iz Kine, tekstil iz Indije, slike na kori iz Australije, indijanska oglavlja i nakit od perja iz Brazila.

Koje biste terenske radove iz bliže i daljnje prošlosti izdvojili kao dio vaših ukupnih istraživačkih aktivnosti?

Stručnjaci Etnografskog muzeja već desetljećima obavljaju kompleksna terenska istraživanja od kojih su neka iscrpno dokumentirana u terenskim dnevnicima i nalaze se u muzejskoj dokumentaciji. Svakako treba istaknuti ona vezana uz izradu prijava fenomena nematerijalne baštine na UNESCO listu. Upravo se u tome radu ogleda uspjeh struke a brojnost upisa svjedoči o nevjerojatnom blagu naše tradicijske kulture.

Šta se uglavnom objavljuje u godišnjaku Etnološka istraživanja i ko recenzira priloge u njemu?

Etnološka istraživanja su časopis koji izdaje Etnografski muzej u Zagrebu, a članovi uredničkog vijeća čine istaknuti međunarodni stručnjaci. Uređuju ga muzejska savjetnica dr. sc. Iris Biškupić Bašić, viša kustosica Katarina Bušić i kustos Matija Dronjić. U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni članci s područja etnografije, etnologije i kulturne antropologije, folkloristike, muzeologije te srodnih humanističkih i društvenih znanosti. Objavljuju se radovi domaćih i stranih autora, u cijelosti dvojezično – na hrvatskom i engleskom jeziku. Uredništvo ističe kako se posljednjih nekoliko godina časopis se sve više usmjerava na specifične teme vezane uz djelovanje muzeja u suvremenom društvu u okviru definiranih tematskih blokova, a osim stručne i zainteresirane šire javnosti, namijenjen je i otvoren za objavljivanje također studentima etnologije i muzeologije koji se bave stručnom i posebno muzeološkom problematikom (u teoriji i praksi – objavljivanje rezultata recentnih terenskih istraživanja, fokus na temama iz primijenjene etnologije/muzeologije). Stručni i znanstveni članci pridonose obradi, zaštiti, istraživanju i prezentaciji fundusa matičnog Etnografskog muzeja, kao i muzeja niže razine te etnografskih (etnoloških) odjela zavičajnih i gradskih muzeja.

Da li ste zadovoljni sa opsegom i intenzitetom posjeta Muzeju? Koliko osoba ga je posjetilo za prvih osam mjeseci ove godine i šta to znači u usporedbi sa istim razdobljem prošle? Kolikim postotkom sudjeluju strani posjetitelji u ukupnom broju posjeta?

horjan-1Nisam zadovoljna posjetom Muzeju jer sam dugi niz godina radila u muzejskoj ustanovi koja je bila treća po posjećenosti u Republici Hrvatskoj pa kada sam prošle godine došla na čelo Etnografskog muzeja zatečena situacija za mene je bila šokantna. Posebno imajući u vidu da se Muzej nalazi u centru glavnoga grada i ima stogodišnju tradiciju. Međutim činjenica je da se ne nalazi u itinererima školskih ekskurzija niti turističkih agencija i da ćemo morati uložiti puno truda kako bi se to promijenilo. Odnosi s publikom dugo se grade i podrazumijevaju kontinuirani angažman svih zaposlenih.

Tijekom prvih 8 mjeseci 2016. godine, uspoređujući s istim razdobljem u prethodnoj godini, ostvaren je prihod od ulaznica za odrasle viši za 103 % , a od đačkih ulaznica za 78 %. Prihod od radionica za djecu veći je za 160% od onog u 2015. godini. Prihod od obiteljskih ulaznica rastao je 177%, a ostvaren rast prihoda po osnovi đačkih grupnih ulaznica je 27% veći. Obzirom na niske ulazne parametre iako su postoci porasta visoki stvaran broj posjetitelja i korisnika je veoma nizak.

Za tri godine će se navršiti jubilarna, 100-ta obljetnica postojanja Muzeja. Da li ste već započeli pripreme za obilježavanje tog značajnog jubileja?

Naravno da jesmo. Muzej se nalazi pred novom građevinskom adaptacijom radnih i izložbenih prostora te izradom projekta novoga stalnog postava. Koristeći se u svojemu radu suvremenim iskustvima etnološke i muzeološke struke, Muzej će nastojati prezentirati i tumačiti različite aspekte materijalne i nematerijalne kulture Hrvatske i svijeta. Obzirom na skromnu postojeću podlogu i veliki opseg poslova koji je pred nama teško je da ćemo za ovu važnu obljetnicu uspjeti realizirati novi postav no ona nam je inspiracija da damo sve od sebe kako bi ovaj muzej na kulturnoj karti grada Zagreba zablistao kao jedinstveni baštinski biser jer to svakako zaslužuje.

Budući da sam Vas najavio i kao predsjednicu Evropskog muzejskog foruma (EMF), čije je sjedište u Milanu, proističe i nekoliko pitanja o Forumu. Dakle, kada je osnovan EMF, koliko članica ga čini i šta mu je osnovna zadaća?

european_museum_forum_logoEuropski muzej forum je osnovan prije dvadesetak godina kao organizacija koja će voditi dodjelu najprestižnijih muzejskih nagrada u Europi pod nazivom European Museum of the Year Award (EMYA). Sama dodjela nagrada započela je 1977. godine a pokrenuo ju je karizmatični muzealac i novinar Kenneth Hudson s još dvojcom kolega. Namjera je bila prepoznati izvrsnost u muzejskoj djelatnosti diljem Europe te potaknuti inovativne procese na muzejskoj sceni s ciljem da muzeji osim brige o zbirkama vode računa i o  koristima za  društvo. EMYA je najizravnije utjecala na razvoj odnosa s publikom jer je ocjenjivala  javnu kvalitetu muzeja i komunikaciju s korisnicima i posjetiteljima. Tijekom zadnjih četrdeset godina EMYA, koja uključuje i Muzejsku nagradu Vijeća Europe, održava se svake godine u drugoj državi a organizacija Europski muzejski forum (EMF) ima zaštićeno pravo njezinog provođenja. EMF je registriran kao dobrotvorno društvo (Charitable Company) sa sjedištem u World Museum Liverpool (Velika Britanija) i s administrativnim uredom u Milanu (Italija). Članovi EMF (Izvršni odbor, panel međunarodnih sudaca i nacionalni korespondenti) ugledni su europski muzealci.  Dodjela nagrada je cjelogodišnji proces a završava središnjim događanjem Dodjelom nagrada EMYA na koje uz muzeje koji se takmiče stižu i brojni profesionalci koji prate najnovija muzejska postignuća.

Pod čijim pokroviteljstvom djeluje EMF?

Europski muzejski forum djeluje pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Pored nagrade Europski muzej godine Parlamentarna skupština Vijeća Europe dodijeljuje i Nagradu Vijeća Europe muzeju koji najbolje promiče vrijednosti koje zagovara ova organizacija. Silletto Trust iz Velike Britanije sponzorira nagradu Silletto za muzej koji se ističe svojim radom u zajednici ili pak djeluje uz veliku pomoć volontera. Nedavno je uvedena i nagrada Kenneth Hudson za muzej koji u svom radu ostvaruje značajne inovativne iskorake, ponekad čak na granici muzejskog sektora. Dodjeljuje se i nekoliko priznanja od kojih ističemo onu za održivost i ekološku osviješenost a sponzorira je tvrtka Meyveart.

Ovih dana je objavljena lista od 42 muzeja nominirana za godišnju nagradu Evropski muzej godine, među kojima je i Muzej samostana u Fojnici. Koji su bili kriteriji za nominaciju i kada će se proglasiti “pobjednik” za ovu godinu, odnosno dobitnik te prestižne nagrade?

Na stranici Europskog muzejskog foruma postoji opis kriterija za svaku od nagrada a u samom pozivu kandidatima strogo su propisani uvjeti koji kandidati moraju zadovoljiti. Osnovni je da se radi o novom muzeju koji je izgrađen i otvoren za javnosti u zadnje tri godine ili je u tom vremenu proveo značajne preinake i renovaciju ili dogradnje.

Slijedeće godine EMYA 2017 organizirati će se u Hrvatskoj, a grad domaćin je Zagreb.  Očekujemo oko 250 sudionika među kandidatima su i muzeji iz susjednih zemalja, Srbije i Bosne i Hercegovine dok je hrvatski kandidat Muzej sinjske alke.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

Hvala i Vama.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (824)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s