Dr. sc. Stjepan Šterc, viši predavač na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: PRIRODNI JE PAD STANOVNIŠTVA ZAHVATIO SVE ŽUPANIJE U HRVATSKOJ I GOTOVO SVE OPĆINE I GRADOVE

Posted: 15. Juni 2016. in Intervjui

Sterc

 Dakle, već 26 godina Hrvatska ima prirodni pad ukupnog stanovništva koji gotovo nikog iz političkih krugova nije zabrinuo jer se sve zadržava samo na razini retorike, aklamacijskog prihvaćanja i korištenja denografske problematike u funkciji političkog etabliranja, bez ijedne ozbiljnije strateške odluke. Tako vrijeme prolazi, naš glas im izgleda kao znanstveno zanovijetanje, a Hrvatska polako i sigurno nestaje…..Tijekom 20. i 21. stoljeća postojalo je 7 razdoblja ili faktora ubrzavanja smanjivanja prirodnog rasta i pojave i intenziviranja prirodnog pada nakon 1991. godine…..Dakle, ukupno danas u Hrvatskoj ima čak 2.434.000 stanovnika manje nego što ih je moglo biti, a da ne govorim o snižavanu rodnosti, starenju ukupne populacije i o svim ostalim demografskim pokazateljima koji su derivirali iz takvih gubitaka i ubrzali pojavu prirodnog pada, izumiranje i demografski slom Hrvatske…..Prošle je godine ukupni prirodni pad stanovništva Hrvatske iznosio preko 17 500 osoba! Nevjerojatan porast u odnosu na 2014. od čak 55 %! Za ne povjerovati! Međutim, gotovo se nitko iz političkih krugova nije ozbiljnije niti zamislio, a kamo li nešto ozbiljnije poduzeo. Podaci za prva tri mjeseca ove godine navješćuju nam mogući prirodni pad ukupnog stanovništva za preko 20 000 osoba. I opet ništa. I nije to više slučajno……Iseljavanje uglavnom mladog i obrazovanog stanovništva, bez obzira na ranije spomenute katastrofalne brojke o prirodnom padu ukupnog stanovništva, najveći je demografski problem suvremene Hrvatske. Zato što time nepovratno nestaje hrvatska mladost i budućnost, zato što su apsolutni i relativni brojevi demografskog nestanka kroz emigraciju i do tri puta veći od prirodnog pada, zato što će takva negativna vanjska migracijska bilanca u nadolazećem vremenu silno ubrzati prirodni pad i sve negativne demografske parametre, zato što će time biti ugroženi svi sustavi u zemlji, zato….Pobačaj nikad nije bio niti će biti mjera demografske politike bez obzira na različitost mišljenja i prijepore oko toga. Zapravo je svođenje demografske revitalizacije samo na problem rodnosti i pobačaja uvijek put prema nerazumijevanju važnosti demografske revitalizacije za ukupni razvoj zemlje. Smatramo to humanim pitanjem i nitko ne zadire u ničije slobode ako se da sva pažnja ženi…..Nema tu više filozofije niti mudrovanja. Ljudski potencijal je najvrijedniji civilizacijski dio i pokretač svega u vremenu, prostoru, društvu i gospodarstvu. Definitivno je jasno i ekonomistima kako uz depopulaciju i prirodni pad ukupnog stanovništva nema ni gospodarskog niti bilo kojeg drugog rasta…..

Poštovani gospodine Šterc! Kako smo se i dogovorili u pripremi ovog razgovora, fokusirat ćemo se na demografsku situaciju u RH, budući da važite za jednog od najuglednijih demografa u toj zemlji. Dakle, do koje je godine Hrvatska imala pozitivan prirodni prirast stanovništva i od kada započinje negativan?

ŠTERC: Hrvatska je imala prirodni rast stanovništva do 1991. godine, a nakon toga počinje prirodni pad ukupnog stanovništva i traje sve do danas. Prirodni pad stanovništva početkom devedesetih pojavio bi se i bez rata kao posljedica svih zbivanja u prethodnom razdoblju, a agresija na Hrvatsku samo je intenzivirala negativne stope. Dakle, već 26 godina Hrvatska ima prirodni pad ukupnog stanovništva koji gotovo nikog iz političkih krugova nije zabrinuo jer se sve zadržava samo na razini retorike, aklamacijskog prihvaćanja i korištenja denografske problematike u funkciji političkog etabliranja, bez ijedne ozbiljnije strateške odluke. Tako vrijeme prolazi, naš glas im izgleda kao znanstveno zanovijetanje, a Hrvatska polako i sigurno nestaje.      

Hoćete li navesti neke od glavnih uzroka trendu negativnog prirasta stanovništva?

ŠTERC: Ispravno je reći trend prirodnog pada jer negativni prirodni prirast niti ne postaji (negativno prirodno kretanje ili prirodni rast i prirodni pad), iako takav pojam koji ste naveli koriste i formalno učeni stručnjaci ne razmišljajući pritom previše o logici slijeda riječi i pojmova. Drugi će Vam uvijek navoditi gotovo izravnu korelaciju gospodarstva i demografskog razvoja i sve moguće faktore koji u okviru teorije demografske tranzicije djeluju na hrvatska demografska kretanja; od zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, obiteljske i roditeljske sigurnosti, visine primanja…, a mi ćemo ovdje navesti posebne faktore koji su slamali hrvatsku populaciju i ubrzavali njezin ulazak u postranzicijsku razvojnu fazu nezavisno od njezinog gospodarskog razvoja. Po svim demografskim pokazateljima i vremenu izlaska iz uže tranzicijske faze Hrvatska je u rangu najrazvijenijih europskih zemalja, iako svi znamo da nije. Tijekom 20. i 21. stoljeća postojalo je 7 razdoblja ili faktora ubrzavanja smanjivanja prirodnog rasta i pojave i intenziviranja prirodnog pada nakon 1991. godine. Navedeni faktori nisu istim intenzitetom ili uopće nisu djelovali u susjednim zemljama i zato su hrvatska posebnost:

  1. Velika emigracija početkom 20. stoljeća uglavnom prema Amerikama-oko 350.000 ljudi;
  2. Posredni i neposredni gubici vezani za 1. svjetski rat-oko 363.000 ljudi;
  3. Posredni i neposredni gubici vezani za 2. svjetski rat-oko 639.000 ljudi;
  4. Stradanja nakon 2. svjetskog rata-uključena u točku 3;
  5. Velika emigracija početkom 1960.-tih uglavnom prema Srednjoj Europi-oko 450.000 ljudi;
  6. Posredni i neposredni gubici stanovništva vezani za Domovinski rat-oko 482.000 ljudi i
  7. Recentna iseljavanja mladih i obrazovanih-oko 150.000 ljudi.

Dakle, ukupno danas u Hrvatskoj ima čak 2.434.000 stanovnika manje nego što ih je moglo biti, a da ne govorim o snižavanu rodnosti, starenju ukupne populacije i o svim ostalim demografskim pokazateljima koji su derivirali iz takvih gubitaka i ubrzali pojavu prirodnog pada, izumiranje i demografski slom Hrvatske. Sva su ostala objašnjenja standardna i ne odražavaju hrvatske prostorne, povijesne, društvene, političke i ine posebnosti.

Kakav je bio odnos rođenih i umrlih u prošloj, 2015. godini, naprimjer?

ŠTERC: Prošla je godina potvrdila sva naša strahovanja o negativnostima hrvatske demografske stvarnosti jer su statistički podaci neumoljivi. Prošle je godine ukupni prirodni pad stanovništva Hrvatske iznosio preko 17 500 osoba! Nevjerojatan porast u odnosu na 2014. od čak 55 %! Za ne povjerovati! Međutim, gotovo se nitko iz političkih krugova nije ozbiljnije niti zamislio, a kamo li nešto ozbiljnije poduzeo. Podaci za prva tri mjeseca ove godine navješćuju nam mogući prirodni pad ukupnog stanovništva za preko 20 000 osoba. I opet ništa. I nije to više slučajno.

Iseljavanje iz zemlje je također jedan od uzroka ovakvoj demografskoj slici. Da li je iseljavanje značajnije započelo od 2013. pa na ovamo, odnosno od kako je Hrvatska članica EU? Koliko ih se iselilo u prošloj, 2015. godini i kakve su procjene za ovu?

ŠTERC: Iseljavanje uglavnom mladog i obrazovanog stanovništva, bez obzira na ranije spomenute katastrofalne brojke o prirodnom padu ukupnog stanovništva, najveći je demografski problem suvremene Hrvatske. Zato što time nepovratno nestaje hrvatska mladost i budućnost, zato što su apsolutni i relativni brojevi demografskog nestanka kroz emigraciju i do tri puta veći od prirodnog pada, zato što će takva negativna vanjska migracijska bilanca u nadolazećem vremenu silno ubrzati prirodni pad i sve negativne demografske parametre, zato što će time biti ugroženi svi sustavi u zemlji, zato…Potvrđujemo kako se iseljavanje ubrzalo ulaskom 2013. u Uniju, ali i nastavak iseljavanja iz zemlje već kao povijesnu tradiciju s različitim razlozima u kojima su uvijek politički bili i ostali posebno važni. Statistike zemalja useljavanja potvrđuju nam pak razinu iseljavanja za 2015. preko 60 000 osoba iz Hrvatske, iako naša službena statistika bilježi tek trećinu, a procjene za ovu 2016. godinu su slične. Dakle nestanak od gotovo 80 000 osoba, s migracijskom vanjskom bilancom od oko 50 000 osoba (20 plus 60 minus 10 tisuća). I ponovo ništa. I pitam se s čim misle. Zašto? Kako?

Kakav je odnos radno aktivnog stanovništva i umirovljenika danas i kakav je bio prije desetak-petnaest godina?

ŠTERC: Danas su u Hrvatskoj svi, ali baš svi, demografski pokazatelji i trendovi negativni pa tako je i odnos radnog kontingenta te radno aktivnog i zaposlenog stanovništva prema ukupnom stanovništvu i prema umirovljeničkom izrazito nepovoljni. Pokušajmo to razmotriti kroz tablicu 1. na osnovu podataka službene statistike iz Državnog zavoda za ststistiku. Iako se radi u osnovi o procjenama (pogotovo su upitne procjene ukupnog stanovništva koje ne uzimaju u obzir intenzivne recente vanjske migracije mladog stanovništva), moguće je uočiti ključne odnose pojedinih skupina koji nam najvaljuju neizvjesnu doglednu budućnost i u ovom demografskom i radnom segmentu. Održivost takvih relacija nije moguća u budućnosti.

Tab. 1. Aktivnost stanovništva Hrvatske 2008. i 2015. godine.

______________________________________________________________________________

Obilježje                              2008.               2015.             Udjeli u %

  1.   2015.

Radno aktivno stanovništvo ≥ 15   3 680 000            3 602 000          83,0     85,0

Aktivno stanovništvo               1 785 000            1 898 000         51,6     52,7

Zaposleno stanovništvo        1 656 000            1 589 000          48,5     41,1

Nezaposleno stanovništvo       149 000               309 000          9,0     16,3

Neaktivno stanovništvo ≥ 15       1 895 000             1 704 000         30,7     47,3

Broj umirovljenika                1 129 000            1 223 553          30,7     34,0

Broj osiguranika                      –                 1 387 337

UKUPNO STANOVNIŠTVO     4 434 508             4 238 389            –       –

Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenje 9.2.8., 15.07.2009. i 09.05.2016, Zagreb

Posebno je potrebno ukazati na smanjivanje zaposlenosti, povećanje nezaposlenosti i povećanje broja umirovljenika koji polako i sigurno dostižu broj osiguranika i zaposlenih. Godine 2015. odnos umirovljenika prema broju zaposlenih je bio 1:1,3, a odnos umirovljenika prema broju osiguranika 1:1,1! Pretpostavi li se daljnje popvećanje prirodnog pada i intenzivno iseljavanje mladih (dakle smanjivanje radno aktivnog, aktivnog i zaposlenog stanovništva), omjeri će biti tako nepovoljni da će sustav mirovinskog, pogotovo prvog stupa sasvim sigurno doći u pitanje.

Da li je taj prirodni pad stanovništva ravnomjerno raspoređen po svim dijelovima Hrvatske ili u nekim od njih je izraženiji a u nekim manje izražen? Postoje li sredine (lokalne zajednice-općine, županije) gdje se i danas bilježi pozitivan prirast?

ŠTERC: Prirodni je pad stanovništva zahvatio sve županije u Hrvatskoj i gotovo sve općine pa i gradove. Čak i velike regionalne centre, Split, Rijeku, Osijek…..Naravno intenzitet prirodnog pada je prostorno različit, a prirodni porast stanovništva imaju samo prigradski prostori uz velike gradove u koje useljava mlado gradsko stanovništvo kao npr. Solin, Župa dubrovačka itd. i općine koje su počele provoditi stimulativnu populacijsku politiku, neke otočne općine i slično. Uglavnom bez ozbiljnije intervencije države i lokalnih sredina proces se neće sam po sebi zaustaviti.

Kako onda popraviti demografsku sliku u Hrvatskoj? Da li su se tim problemom započele baviti nadležne državne institucije i drugi subjekti društva u cjelini te da li ste kao ekspert za demografiju bili konzultirani u smislu iznošenja prijedloga, ideja i sl.?

ŠTERC: Demografska slika RH se može i mora popraviti u funkciji gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje, samo treba shvatiti težinu problema i početi donositi strateške odluke u interesu hrvatske budućnosti. Kad to nadležne institucije shvate i kad se problem postavi na stratešku institucijsku razinu naći će se i rješenja, ali za sada još uvijek ne shvaćaju jer kroz tu problematiku rješavaju samo svoj status i nikakvi im eksperti nisu potrebni.

U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama užeg i šireg regiona, uostalom, društvo je poprilično podijeljeno kada je u pitanju pravo na pobačaj i na to utječu mnogobrojni faktori (da ih sada ne nabrajamo). Da li pobačaji u toj zemlji bitno utječu na ukupnu demografsku sliku u ovo vrijeme i šta učiniti da ih bude manje (ne zadirući u bilo čiji svjetonazor)?

ŠTERC: Pobačaj nikad nije bio niti će biti mjera demografske politike bez obzira na različitost mišljenja i prijepore oko toga. Zapravo je svođenje demografske revitalizacije samo na problem rodnosti i pobačaja uvijek put prema nerazumijevanju važnosti demografske revitalizacije za ukupni razvoj zemlje. Smatramo to humanim pitanjem i nitko ne zadire u ničije slobode ako se da sva pažnja ženi.

O demografskoj krizi hrvatskog naroda u Hrvatskoj i BiH te o mogućim strategijama čija realizacija bi smanjila ili zaustavila negativne demografske trendove često ste se javno očitovali i predlagali modela Izraela i Republike Irske. Hoćete li i za moje čitatelje pojasniti zašto se zalažete za spomenute modele?

ŠTERC: Zato što su oni uspješni, a navedene zemlje razvijene po gospodarskim, društvnim i političkim pokazateljima. Zato što drugi pokazuju kako se mogu nositi s demografskom revitalizacijom, zato što je to pitanje njihove nacionalne strategije, zato što znaju da je stanovništvo, ljudski potencijal i kako ga već sve zvali temelj svakog razvoja i izvjesne budućnosti. Pogledajmo samo Dansku na koji način i kakvom kampanjom usmjerava mlade prema povećanju rodnosti. Zar su i oni zatucani?

Gospodarski razvitak Hrvatske jeste jedan od preduvjeta poboljšanju demografske slike zemlje, ali sam po sebi nije dovoljan. S druge strane, za svaki razvitak, pa i gospodarski, nužan je ljudski potencijal – u kvanititativnom ili kvalitativnom smilu. Dakle, jedno drugo na neki način uvjetuje. Naravno, ne može se to promatrati jednoznačno, ali ipak, da li se ovdje radi o onome “šta je starije – jaje ili kokoš”?

ŠTERC: Nema tu više filozofije niti mudrovanja. Ljudski potencijal je najvrijedniji civilizacijski dio i pokretač svega u vremenu, prostoru, društvu i gospodarstvu. Definitivno je jasno i ekonomistima kako uz depopulaciju i prirodni pad ukupnog stanovništva nema ni gospodarskog niti bilo kojeg drugog rasta. Proizvodne snage rekli bi u nedavnim vremenima socijalizma i komunizma, a ljudski potencijal danas. Korelacija je izravna, a razvojni planovi moraju biti komplementarni i tu je sva filozofija. Stanovništvo i njegov razvoj u temelju gospodarskog. Tko shvati ide dalje, a tko ne polako i sigurno nestaje.

Na samom kraju, da se dotaknemo i Vaše nedavne posjete otoku Mljetu. Da li je ona bila u funkciji neke demografske priče ili istraživanja i s kakvim utiscima se vraćate?

ŠTERC: Terenska nastava studenata geografije i geografije i povijesti je najljepši i najbolji dio nastave koji se pamti cijeli život. Želimo studentima koji sutra ulaze u naše škole pokazati najvrijednije što Hrvatska ima kako bi to znali prenositi drugima. Kako to očuvati, demografski revitalizirtati i znati valorizirati za budućnost. Kroz koncept regionalnog razvitka. Mljetu i svim hrvatskim otocima na kojima smo bili s ljubavlju.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (812)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s