Kristina Ćorić, projektni menadžer i jedna od suosnivača (od 2003. godine i direktor u periodu 2007.-2012.) OKC “Abrašević” Mostar: ITEKAKO VJERUJEMO U POTENCIJAL KULTURE DA ZBLIŽI LJUDE I RAZORUŽA NJIHOVE PREDRASUDE I IMAGINARNE GRANICE

Posted: 9. Maj 2016. in Intervjui

kristina coricGodine 2003., tokom kampanje, Gradsko Vijeće Grada Mostara donosi jednoglasnu Odluku o davanju na korištenje devastiranog prostora prijeratnog (R)KUD-a OKC-u Abrašević, a u sudskom procesu 2006. godine OKC Abrašević postaje pravnim sljednikom (R)KUD-a Abrašević, njegovog imena, arhive i objekata u posjedu…..Naš cilj je potraga za alternativnim vizijama i modelima organiziranja svijeta i društva. Nastavit ćemo tražiti alternativna rješenja postojećoj političkoj, ekonomskoj i kulturnoj stvarnosti koja često biva suprotna ljudskim potrebama i težnjama, razara ljudske odnose i razbija društvenu koheziju…..Rad i vrijednosti prijeratnog Abraševića su u mnogočemu inspiracija i vodilja za današnji Abrašević. Nekada najznačanije i najpopularnije okupljalište Mostaraca, amatera umjetnosti, promotora vrijednosti zajedništva, solidarnosti, društvenog angažmana, ličnog napretka i društvene svijesti pojedinca je ono što pokušavamo oživjeti i prilagoditi današnjem i budućem vremenu i potrebama…..Danas organizacija broji 34 redovna člana Skupštine, počasne članove, Savjetodavni i Nadzorni odbor, dok svakodnevni rad centra vode 3 zaposlena u organizaciji, 3 zaposlena u klubu Kosta (društveno-poduzetnička jedinica organizacije), oko 15 honorarnih i projektnih saradnika te oko 15 volontera…..Mostarski Interkulturalni Festival (MIF)“ se održavao od 1998. do 2010. godine, od 2003. godine u organizaciji Abraševića. Festival je nastao na inicijativu francuskih studentskih organizacija Drugi Most i Guernica ADPE, a provođen u saradnji sa lokalnim udruženjima M.I.F.O.C., Mladi Most, ŠkArt, Mirovni projekt, Srcem, Pavarotti i drugima…..Muris Varajić (Foča, 1979.) je gitarista poznat po radu sa imenima poput Tife i Dade Topića i nekoliko cover i pratećih bendova, koji je odrastao slušajući bendove poput Pink Floyd, Dire Straits, Metallica, Iron Maiden i dr. Na ovom koncertu odaje tribute svojim omiljenim bendovima Pink Floyd i Dire Straits…..

Kada je osnovan Centar, kada je bio prestao sa radom i zbog čega te kada je reaktivirao svoj rad i aktivnosti?

ĆORIĆ: OKC Abrašević osnovan je 2003. godine nakon uspješne tromjesečne kampanje za povrat omladinskih prostora koju je provela Mreža omladinskih nevladinih organizacija i kolektiva „Centar“*. Kampanja se provodila pod parolama „Svako ima pravo na krov nad glavom“ i „Abrašević mladima,“ i imala je za cilj revitalizirati rad najznačanije prijeratne amaterske kulturno-umjetničke institucije kao udruženja građana mladih ovoga grada, mladih koji su se pokazali kao najodlučniji borci za zajedništvo i javne prostore/institucije po mjeri građana. Prijeratni (R)KUD Abrašević prekinuo je svoj rad početkom ratnih sukoba u gradu da bi zatim i same zgrade društva bile u potpunosti devastirane. Istu sudbinu doživjelo je i mnogo drugih simbola zajedništva i progresa u gradu. OKC Abrašević, kao nezavisni omladinski i kulturni centar želi biti „most na suhom„ između generacija, ideja i vrijednosti, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kao i čuvar sjećanja na Mostar, njegove javne i kulturne prostore. Sama ideja o osnivanju kulturnog centra za mlade proizilazi iz nedostatka gradskih prostora za rad i druženje mladih kao i iz same nevoljkosti javnih gradskih institucija da podrže rad i razvoj mladih. I dan danas Mostar pored svojih više od 10 javnih kulturnih institucija (također podijeljenih po etničko-političkoj liniji) nema svoj dom mladih/centar za mlade, kao ni usvojenu Omladinsku politiku.
Godine 2003., tokom kampanje, Gradsko Vijeće Grada Mostara donosi jednoglasnu Odluku o davanju na korištenje devastiranog prostora prijeratnog (R)KUD-a OKC-u Abrašević, a u sudskom procesu 2006. godine OKC Abrašević postaje pravnim sljednikom (R)KUD-a Abrašević, njegovog imena, arhive i objekata u posjedu. Iz privremenog prostora doseljava u ul. Alekse Šantića 25, kada počinju i prvi radovi na obnovi sale i kluba. Danas je sala kompletno renovirana dok austrougarska zgrada i dalje čeka na obnovu, što će biti najznačajniji doprinos jačanju OKC-a Abrašević i mladih Mostara.

abrasevic

* Mreža NVO Centar – Mostar Intercultural Festival Organizing Committee, Mladi Most, Alternativni Institut, ŠkArt, Sunčana strana, Mo DJ Union,Teatar SIRA te mnogi drugi neformalni kolektivi mladih i pojedinci. 

Šta, zapravo, promovira “Abrašević”, generalno?

ĆORIĆ: Na ovo pitanje će najbolje odgovoriti Manifest Abraševića.

Manifest Abraševića:
OKC Abrašević nastao je iz potrebe da se pokrene i osigura prostor koji će ponuditi građanima, a posebno mladima, mogućnost za rad i kreativno izražavanje, kulturnu naobrazbu, široku društvenu raspravu, analizu i kritiku sadašnjeg bh. i globaliziranog društva. Abrašević je n(ar)astao iz borbe mladih Mostara za krov nad glavom, za kuću čiji će temelji biti stvaralačka i intelektualna sloboda, ravnopravnost, različitost, društvena odgovornost i solidarnost.

Naš cilj je potraga za alternativnim vizijama i modelima organiziranja svijeta i društva. Nastavit ćemo tražiti alternativna rješenja postojećoj političkoj, ekonomskoj i kulturnoj stvarnosti koja često biva suprotna ljudskim potrebama i težnjama, razara ljudske odnose i razbija društvenu koheziju.

Informirat ćemo građane i raditi na: širenju slobodoumnih ideja, društvene pravednosti, jačanju ljudskih prava, pluralizmu ideja i organiziranja, oslobađanju svijeta i našeg okruženja od diskriminacije, dominacije, iskorištavanja i degradacije prirode.

U našem prostoru, fizičkom i medijskom, ima mjesta za promoviranje različitih društvenih i kulturnih pokreta, različitih promišljanja o svijetu i lokalnoj zajednici, za polemiziranja, diskusije i dijalog.

Našim izuzetno važnim zadatkom smatramo i izravno uključenje u i podršku akcijama koje su povezane sa alternativnim – demokratskim rješenjima, akcijama koje mijenjaju postojeće neodrživo stanje svijesti i temeljno se suprostavljaju getoiziranju, nacionalizmu, reakcionarnim konzervativnim idejama i radikalnim fašističkim, političkim i rasističkim koncepcijama.

Abrašević ne daje mjesta materijalima, idejama i programima koji propagiraju diskriminaciju ili totalitarna rješenja, te time isključuju različitost i mogućnost izbora.
Promoviranje ovakvih stavova i stvaranje alternativnog okruženja rezultat je naše vjere u društvo koje treba biti sačinjeno od svjesnih i aktivnih individua koje znaju vladati svojim životima, a ne osobama koje odluke o svojim životnim pitanjima prepuštaju drugima koji rado odlučuju u njihovo ime. Od nas i naših angažmana, građanskih pokreta i akcija,  zavisi kakav će u budućnosti biti nas svijet i ko će njime vladati.

ABRAŠEVIĆ SCENA
Abrašević scena je otvoreni prostor za različite umjetničke korake i akcije koja prati zbivanja u svijetu alternativne i nove umjetnosti te njihov mogući uticaj na kulturu i umjetnost u BiH i regiji. Zadatak otvorene scene jeste pokrenuti nove poglede na umjetnost i kulturni aktivitet, uvezati i jačati centre nezavisne umjetnosti time stvarajući neophodnu infrastrukturu te pozicionirati urbanu i alternativnu kulturu kao nezaobilazni faktor društvenog napretka.

ABRAŠ MEDIA  
U informiranju javnosti i akcijama ne ograničavamo se na samo jednu kategoriju ili ideju koja bi trebala ispunjavati centralnu ulogu u društvenim promjenama – naš zadatak je da ukažemo na što veći broj konfliktogenih ideja i radnji koji uništavaju čovječnost te da podržimo ideje, kolektive i pojedince koji ulažu svoju kreativnost i rad u promoviranje različitih emancipatornih ideja.

Hoćete li povući neku paralelu između dva ambijenta u kojima je djelovao i djeluje Centar – onog prije 1992. te ovog poslije 2003. koji traje? Jer, Mostar nekad i sad nisu isti, zar ne?

ĆORIĆ: Rad i vrijednosti prijeratnog Abraševića su u mnogočemu inspiracija i vodilja za današnji Abrašević. Nekada najznačanije i najpopularnije okupljalište Mostaraca, amatera umjetnosti, promotora vrijednosti zajedništva, solidarnosti, društvenog angažmana, ličnog napretka i društvene svijesti pojedinca je ono što pokušavamo oživjeti i prilagoditi današnjem i budućem vremenu i potrebama.
Svakako da nije isto raditi onda i sada, u ondašnjem i današnjem gradu i vremenu. Sama činjenica da je nakon rata trebalo početi od ničega i sve nanovo izgraditi u novim okolnostima je ujedno i prepeka i privilegija. Sama ekspanzija OKC Abraševića jos nije doživjela svoj vrhunac i to je proces koji se događa već više od desetljeća a u kojem učestvuju i u kojem će učestvovati nove generacije mladih Mostaraca. Prijeratno, daleko emancipiranije društvo vodilo je brigu o svojim građanima, mladima, radnicima, entuzijastima i društvenim aktivistima i pozdravljalo sve napore za društveni i kulturni napredak, dok današnje društvo s margina nezainteresirano gleda na borbu za kulturu življenja i ljudski dignitet.

Na ovo pitanje odgovore može ponuditi i dokumentarni film „Ime jednog prezimena“ snimljen povodom obilježavanja 85. godišnjice Abraševića. https://www.youtube.com/watch?v=G70ll_BPUkA

Koliko je vas, mladih ljudi, aktivno uključeno u rad Centra?

ĆORIĆ: Od samih početaka na stotine mladih ljudi su učestvovali u borbi za prostor, osnivanju organizacije, rekonstrukciji, iniciranju prvih programa i oblikovanju struktura. Danas organizacija broji 34 redovna člana Skupštine, počasne članove, Savjetodavni i Nadzorni odbor, dok svakodnevni rad centra vode 3 zaposlena u organizaciji, 3 zaposlena u klubu Kosta (društveno-poduzetnička jedinica organizacije), oko 15 honorarnih i projektnih saradnika te oko 15 volontera. Pored toga, više od pola programa se provodi u saradnji sa neformalnim grupama mladih, obrazovnim ustanovama i drugim organizacijama koji na taj način također učestvuju u radu centra.

Šta iz perspektive “Abraševića” znači “Mostarski interkulturalni festival”?

ĆORIĆ: „Mostarski Interkulturalni Festival (MIF)“ se održavao od 1998. do 2010. godine, od 2003. godine u organizaciji Abraševića. Festival je nastao na inicijativu francuskih studentskih organizacija Drugi Most i Guernica ADPE, a provođen u saradnji sa lokalnim udruženjima M.I.F.O.C., Mladi Most, ŠkArt, Mirovni projekt, Srcem, Pavarotti i drugima. Začet na ideji potpunog volonterskog učešća uspjevao je okupiti svake godine između 150 i 300 umjetnika, organizatora, tehničara, volontera i aktivista iz Francuske, Španije, Italije te područja bivše Jugoslavije. Svojom filozofijom korištenja javnih prostora i pravljenja mobilnih programa uspio je motivirati posjetioce na slobodnu šetnju gradom i istraživanje festivalskih lokacija, a samim tim i ukazao na potrebu prostora za rad i stvaranje mladih. Posebno u ranijim godinama time je omogućio prevazilaženje straha od slobodnog kretanja podijeljenim gradom te također potaknuo mobilnost mladih unutar regiona. MIF je na neki način i bio ishodište ideje Abraševića: okupio je mlade grada u zajedničkom radu sa evropskim partnerima, promovirao građanski aktivizam, solidarnost i interkulturno učenje te artikulisao potrebu prostora za rad i izričaj mladih.

Hoćete li mojim čitateljima objasniti pojmove AbrašMEDIA, ABArt i AbrašMEDIA Radio. AbrašMEDIA?

ĆORIĆ: AbrašMEDIA je medijska platforma organizacije. Sukladno svojoj uređivačkoj politici i manifestu, na svom portalu i video kanalu objavljuje odabrane sadržaje o bitnim društvenim i kulturnim temama te promovira incijative i projekte mladih, aktivista i umjetnika. AbrašMEDIA Radio je internetska platforma Abrašmedije zamišljena kao community radio-radio zajednice koji otvara medijski prostor svim zainteresiranim društvenim akterima. Platforma se, nakon godinu dana eksperimentalnog rada, od 2013. godine aktivira sporadično i očekuje svoj nastavak u narednom periodu.

ABArt je platforma savremene umjetnosti koja se bavi pitanjima javnih prostora i umjetničkih intervencija u istom. Projektna platforma kao takva, pod imenom ABArt formalno ne postoji od 2013. godine iako su teme javnih prostora, savremene umjetnosti, arhitekture i sjećanja, materijalne i nematerijalne kultune baštine i dalje prisutne u radu i programima Abraševića.

Koje biste značajnije događaje-projekte izdvojili koji su se desili u organizaciji Centra posljednjih godinu-dvije, naprimjer?

ĆORIĆ: Zaista je mnogo značajnih projekata, programa i inicijativa i teško je izdvojiti samo nekoliko primjera. Značaj se ponajviše ogleda u mogućnosti ponude kontinuiranog, raznovrsnog i redovnog mjesečnog kulturnog programa i koproduciranih festivala i manifestacija.
U periodu 2015-2016 izdvajamo projekte „Hub 22 – Centar za razvoj socijalnog poduzetništva“ koji obuhvata hercegovačke opštine Trebinje, Čapljina, Konjic, Jablanica i Mostar; zatim „Priče s izložbe“ – program proveden u Mostaru i Trebinju sa učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, profesorima i nastavnicima, djelatnicima muzeja i galerija i umjetnicima u nastajanju u saradnji sa washingtonskim muzejom Phillips Collection; zagovaračke aktivnosti u okviru mostarske mreže „Naše društvo“ te sve programe posvećene filozofiji i djelu Bogdana Bogdanovića kao što je npr. radionica „Mnemosyne“ sa zagrebačkom urbanologinjom Sonjom Leboš.

abrasevic-1

U nadi da će ovaj intervju biti realiziran i objavljen do 14. maja, te motiviran željom da u ovom razgovoru budemo i aktuelni, nameće se i slijedeće pitanje: hoćete li reći nešto podrobnije o koncertu Muris&Dire Floyd, koji slijedi?

ĆORIĆ: Muris Varajić (Foča, 1979.) je gitarista poznat po radu sa imenima poput Tife i Dade Topića i nekoliko cover i pratećih bendova, koji je odrastao slušajući bendove poput Pink Floyd, Dire Straits, Metallica, Iron Maiden i dr. Na ovom koncertu odaje tribute svojim omiljenim bendovima Pink Floyd i Dire Straits. U Abraševiću je već imao priliku odsvirati svoj MetalIron koncert, odnosno tribute bendovima Metallica i Iron Maiden. Muris &Dire Floyd nastupa u sastavu Muris Varajić-gitara, Amar Češljar-bubanj, Borjan Milošević-bas, Arsen Čarkić-klavijature, Dragan Marković-klavijature, Ismar Porić-saksofon. Cijena ulaznice u pretprodaji je 10 KM, na dan koncerta 12 KM. Pretprodajna mjesta su Night bar Duradžik u Tabhani, Caffe bar Coco Loco i trafika na Rondou.

Šta značajnijega spremate publici u preostalim mjesecima ove godine?

ĆORIĆ: Već ovog mjeseca počinje 5. izdanje Mostar Street Arts Festivala koji  donosi umjetnost u javni prostor grada, umrežava umjetnike iz cijeloga svijeta te kao takav kreira multikulturalnu platformu ulične umjetnosti u Mostaru.  Festival će se održati od 20.05. – 4.06.2016. godine te okupiti lokalne i umjetnike iz Sarajeva, Banja Luke, Beograda, Zagreba i Splita te Italije, Švicarske, Estonije, Austrije i Chilea. Tokom 16 dana održavanja festivala oslikavat će se zidne površine na različitim dijelovima grada, a također  će se  održati off programi koji objedinjuju prve samostalne izložbe mladih autorica, koncerte, jam sessione, performanse te radionice i sadržaje za sve generacije. Festival implementiraju Vijeće mladih Grada Mostara i Koledž ujedinjenog svijeta Mostar uz podršku OKC Abrašević.
Slijedi nastup lokalnog Zostera, zatim i koncert zagrebačkog benda Pips, Chips&Videoclips 3.6. nakon višegodišnjeg izbivanja s mostarskih pozornica, bogat ljetnji program koncerata, stand-up komedije i radionica, u septembru AntiFa festival, a za sam kraj godine planiramo manifestaciju obilježavanja 90. godišnjice Abraševića, po mogućnosti uz izdavanje prigodne monografije.
U toku je Škola društvenog poduzetništva Hub 22, a mjesečni klupski program pod nazivom „Nestašni Kosta“ redovno nudi brojne slušaonice, razgovore, poetske večeri i filmske projekcije.

Na samom kraju, kada god razgovaram sa nekim iz Mostara, ne mogu zanemariti njegovu blisku prošlost te ovakvu sadašnjost, u političkom i socijalnom smislu. To ja ta tamnija strana Mostara. Ipak, pošto se bavite kulturom, pitam Vas: može li kultura, za koju kažu da ne poznaje granice niti razlike među ljudima u etničkom, ideološkom, vjerskom, rasnom i kakvom sve ne smislu, ujediniti ljude, zbližiti ih? Kako to izgleda iz pozicije “Abraševića” u ovakvom Mostaru sa onakvom neposrednom prošlošću?

ĆORIĆ: Svjesno odabirući kulturu kao sredstvo društvene borbe i napretka Abrašević itekako vjeruje u njen potencijal da zbliži ljude i razoruža njihove predrasude i imaginarne granice. Abrašević kao jedino ideološki, politički i etnički neobilježeno javno mjesto u gradu nudi slobodan i otvoren prostor mladima, i ne samo mladima, da otkrivaju svoje zajedničke interese i afinitete te prepoznaju moguće druge identitete van zadanih, dominantnih identitarnih normativa. Godine iskustva su pokazale da je veoma lako i moguće zbližiti mlade i izbjeći antagonizme tamo gdje se nijedan pojedinac neće osjećati ugroženim i potlačenim znog onoga što jeste ili onoga što misli i zastupa od strane drugog pojedinca ili grupe. Ovo je također proces koji će trajati još godinama i koji treba podržavati, a napredak se ogleda u novim mladim generacijama koji su spremni prevazići nametnute podjele i tražiti perspektive za svoju budućnost. Istraživanje sprovedeno 2012. godine među mladima Mostara starosti 15 do 29 godina otkrilo je poražavajuću činjenicu da 55,4% mladih (uzorak od 2000 mladih iz urbanog i ruralnog područja Mostara) ne poznaje nikoga druge nacionalnosti, a sve je to posljednica podijeljenog obrazovanja i nevoljkosti gradske vlasti da se sistemski pobrine za potrebe mladih i omogući im upoznavanje i zajedničko odrastanje. Pozitivan je pokazatelj međutim da je 78% posto ispitanika spremno da se upozna i stvori prijateljstva sa osobama druge nacionalnosti. Nadamo se da smo kroz sve ove godine omogućili prilike za upoznavanje i zajednički rad mladima koji inače ne bi imali prilike za to.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (799)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s