Gari Capelli, gradonačelnik Malog Lošinja: DOLASKOM NA LOŠINJ DOŠLI STE NA DESTINACIJU ZDRAVLJA

Posted: 6. Maj 2016. in Intervjui

 

U arhipelagu uspijeva preko 1200 najrazličitijih biljaka, a prirodni klimatski utjecaj s ljekovitim svojstvima učine svakog našeg posjetitelja željnim vraćanja na Lošinj. Blagi mediteranski ugođaj s preko 2500 sunčanih sati godišnje potaknut će svih na istraživanje barem dijela od 250 km uređenih šetnica…..Na Lošinju postoji zračna luka s kojom su povezane zračne luke Rijeka (na otoku Krku), Zagreb, Pula te Zadar. Također, u ljetnim mjesecima prometuje hidroavion koji Mali Lošinj povezuje s Pulom, Splitom i Jelsom na otoku Hvaru…Investicije u prometnu infrastrukturu proteklih nekoliko godina zaista su omogućile da se na otok dolazi s lakoćom, te se skinula svojevrsna stigma izoliranosti i nepristupačnosti kojom su mnogi otoci obilježeni…..Želeći iskoristiti sve prirodne prednosti koje nam otok sam pruža, Turistička zajednica Grada Malog Lošinja u suradnji s Miomirisnim otočnim vrtom razvila je projekt ˝Miomirisi i okusi Lošinja˝. Svrha tog projekta je oživjeti i osvijestiti uporabu otočnih ljekovitih biljaka u svakodnevnoj  prehrani te promocija raznovrsnosti flore koju otok uživa…..Što se tiče misije, Gradska uprava Mali Lošinj unapređuje kvalitetu života i rada svim svojim građanima pružanjem izvrsne usluge, omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija te ljubaznim i efikasnim radom administracije, sve to čineći na zakonit, učinkovit, ekonomičan i transparentan način…..Prošle godine ostvarili smo preko 2 milijuna noćenja, što je izniman uspjeh. Naravno, svake godine trudimo se oboriti rekord one prethodne. Najveći postotak stranih gostiju čine Slovenci i Nijemci, oni su tradicionalno najbrojniji. Posljednjih nekoliko godina sve nam više turista dolazi iz nordijskih zemalja, kao i iz Rusije…..Dugi niz godina Grad Mali Lošinj stipendira svoje studente kroz cijelo akademsko obrazovanje bespovratnim stipendijama u iznosu od 850,00kn mjesečno. Na taj im način želi pomoći te potaknuti na povratak otoku nakon završetka svog obrazovanja s obzirom da su otoci suočeni s lošijom demografskom slikom u odnosu na ostatak Hrvatske…..Ukupno gledano, između dva popisa stanovništva u Gradu Mali Lošinj bilo je više umrlih nego rođenih, no ukupan broj stanovnika smanjen je za veći broj ljudi od onih koji su umrli. Uzrok tom većem smanjenju može biti samo u negativnim migracijskim kretanjima koja se statistički prate samo na razini županija…..Naravno da ima budućnosti za mlade na otoku. Kroz različite programe i mjere održivog razvoja nastojimo ˝oživjeti˝ otok i potaknuti na ostanak…..

Što je to što Mali Lošinj čini posebnom turističkom destinacijom na hrvatskom dijelu Jadrana?

CAPELLI: Lošinj je otok na Kvarneru, a njegova razvedena obala i raznolik reljef čini ga privlačnim posjetiteljima raznih afiniteta. Njegova bogata povijest i kultura te specifična flora i fauna oduševiti će i one najzahtjevnije goste.

Dolaskom na Lošinj došli ste na destinaciju zdravlja. U arhipelagu uspijeva preko 1200 najrazličitijih biljaka, a prirodni klimatski utjecaj s ljekovitim svojstvima učine svakog našeg posjetitelja željnim vraćanja na Lošinj. Blagi mediteranski ugođaj s preko 2500 sunčanih sati godišnje potaknut će svih na istraživanje barem dijela od 250 km uređenih šetnica.

Kulturne i turističke događaje proširili smo sa sezonskih na cjelogodišnje i tako upotpunili ponudu Lošinja. Povijesnu ostavštinu povezali smo sa sadašnjošću i na taj način iskorištavamo maksimum svega što nam otok pruža. Naravno, sve što radimo jednako ide u korist našeg domaćeg stanovništva kao i gostiju.

1

Za one koji nisu upućeni, a mogli bi biti potencijalni posjetitelji vašeg grada-otoka, hoćete li reći kako je najlakše doći do Malog Lošinja?

CAPELLI: Cestovna povezanost Srednje Europe s hrvatskom obalom na visokoj je razini. Osim osobnim automobilom, Mali Lošinj povezan je direktnim autobusnim linijama s Rijekom i Zagrebom koje voze nekoliko puta dnevno te Ljubljanom u ljetnim mjesecima.

Na Lošinju postoji zračna luka s kojom su povezane zračne luke Rijeka (na otoku Krku), Zagreb, Pula te Zadar. Također, u ljetnim mjesecima prometuje hidroavion koji Mali Lošinj povezuje s Pulom, Splitom i Jelsom na otoku Hvaru.

Osim cestovnim ili zračnim putem, na otok je moguće doći brodom. Katamaran iz Rijeke plovi na dnevnoj bazi tijekom cijele godine, kao i trajekt koji prometuje na liniji Mali Lošinj –  Zadar.

Investicije u prometnu infrastrukturu proteklih nekoliko godina zaista su omogućile da se na otok dolazi s lakoćom, te se skinula svojevrsna stigma izoliranosti i nepristupačnosti kojom su mnogi otoci obilježeni.

4

Osim specifične flore, klimatskih uvjeta i položaja, koje manifestacije na otoku također čine dio njegove ukupne turističke ponude?

CAPELLI: Želeći iskoristiti sve prirodne prednosti koje nam otok sam pruža, Turistička zajednica Grada Malog Lošinja u suradnji s Miomirisnim otočnim vrtom razvila je projekt ˝Miomirisi i okusi Lošinja˝. Svrha tog projekta je oživjeti i osvijestiti uporabu otočnih ljekovitih biljaka u svakodnevnoj  prehrani te promocija raznovrsnosti flore koju otok uživa.

10

Osim prednosti koje nam pruža priroda, nastojimo u svoju turističku ponudu uvrstiti i bogato kulturno i povijesno naslijeđe i povezati sve u smislenu cjelinu. Sakralne građevine i pripadajuće umjetnine svjedoče o bogatoj povijesti života na otoku još od doba prije Krista.

Ono što je trenutno najveći ponos Lošinja je novootvoreni muzej Apoksiomena, posvećen helenističkom brončanom kipu nagog atlete pronađenog u podmorju lošinjskog arhipelaga. Apoksiomen je jedan od najbolje očuvanih brončanih statua antičkog vremena, a zaista možemo reći da se radi o svjetskoj atrakciji.

Uz sve navedeno, možemo se pohvaliti i raznim sportskim događajima, dok je jedan od najpoznatijih kulturnih događaja godine Osorske glazbene večeri koje svake godine privuku izniman broj zaljubljenika u klasičnu glazbu i kulturu.

Što su temeljna misija, vizija i ciljevi Gradske uprave?

CAPELLI:  Vizija Gradske uprave je biti učinkovita i transparentna uprava koja će pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga uživati povjerenje svojih građana, subjekata u društvenim djelatnostima, gospodarskih subjekata, poslovnih partnera, nevladinih organizacija i turista. Mali Lošinj je turistička destinacija visokog društvenog strandarda u okvirima uravnoteženog održivog razvoja, prepoznatljiva u Hrvatskoj i svijetu po očuvanoj kulturnoj i povijesnoj baštini i kvalitetnim smještajnim kapacitetima. Razvijena komunalna, prometna i energetska infrastruktura te visoka razina obrazovne, zdravstvene i športsko-rekreacijske infrastrukture čine Mali Lošinj ugodnim za življenje i poželjnim za boravak.

Što se tiče misije, Gradska uprava Mali Lošinj unapređuje kvalitetu života i rada svim svojim građanima pružanjem izvrsne usluge, omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija te ljubaznim i efikasnim radom administracije, sve to čineći na zakonit, učinkovit, ekonomičan i transparentan način.

Kao svoje ciljeve postavili smo poboljšanje raspolaganja, upravljanja i korištenje imovine u vlasništvu Grada, poboljšanje uvjeta za efikasnu civilnu zaštitu, poboljšanje zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba, izgradnja objekata komunalne infrastrukture, poboljšanje uvjeta u oblastima zdravstva, školstva, kulture u sklopu našeg djelokruga te povećanje promidžbe poduzetničkih aktivnosti uvažavajući lokalne posebnosti  te poštivanje prirodnih i prostornih mogućnosti.

Jeste li zadovoljni ostvarenim brojem noćenja proteklih godina, posebno kad je riječ o stranim turistima? Kakav je trend?

CAPELLI:  Mjerenje isključivo noćenja i dolazaka turista, što se učestalo događa od strane Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma, gradski turizam mogli bi u budućnosti dovesti u probleme. Potrebno je mjeriti niz kvalitativnih pokazatelja, razvijati gradski turizam u isključivoj i potpunoj sinergiji sa stanovnicima, te kroz suradnju javnog i privatnog partnerstva. Također, potrebno je mjeriti zadovoljstvo stanovnika, zadovoljstvo gostiju, mjeriti kvalitetu manifestacija i kvalitetu života stanovnika pri dolasku velikih kruzera i za vrijeme velikih manifestacija. Trend iznajmljivanja apartmana i uređivanje hotela u gradskim jezgrama treba provoditi strogo planski, da nam se ne dogodi da su nam gradske jezgre isključivo turističke zone. Prošle godine ostvarili smo preko 2 milijuna noćenja, što je izniman uspjeh. Naravno, svake godine trudimo se oboriti rekord one prethodne. Najveći postotak stranih gostiju čine Slovenci i Nijemci, oni su tradicionalno najbrojniji. Posljednjih nekoliko godina sve nam više turista dolazi iz nordijskih zemalja, kao i iz Rusije.

Hoćete li izdvojiti barem neke od kandidiranih projekata Grada Malog Lošinja na natječajima EU fondova i jesu li neki od njih prihvaćeni od strane EU?

CAPELLI:  Neki od kandidiranih projekata Grada Malog Lošinja su:

˝Nebo je zajedničko˝ – projekt je prijavljen u okviru programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007-2013, s ciljem poboljšanja učinkovite upotrebe energije i uvođenje ekološki prihvatljivije javne rasvjete.

˝Adriatic Artisan Trails˝ (AdriSan) – projekt je prijavljen u okviru programa Jadranske prekogranične suradnje (IPA Adriatic) zajedno s još osam partnera iz Italije, Crne Gore, Slovenije te BiH. Usmjeren je na stvaranje mreže obrtnika tradicijskih zanata na području jadranske regije i obogaćivanje turističke ponude.

Castles as hubs for development based on cultural values (CASTLEHUBS) – projekt je prijavljen u sklopu transnacionalnog programa namijenjenog zemljama jugoistočne Europe u okviru prioriteta Razvoj transnacionalne sinergije za održivi rast područja, mjere Promoviranje korištenja kulturnih vrijednosti za razvoj. Prijavljen je povijesni grad Osor sa svojim bedemima.

Sustainable MOBILITy in the Adriatic regionS (MOBILITAS) – projekt je prijavljen u okviru programa IPA Adriatic za strateške projekte. Cilj projekta je ojačati i integrirati postojeće infrastrukturne mreže radi promicanja i razvoja prometnih, informacijskih i komunikacijskih usluga.

Tourism as a factor of development in Adriatic regions and towns (S.E.E. ADRIATIC) – projekt je također prijavljen u okviru programa IPA Adriatic za strateške projekte. Cilj projekta je poticanje prekogranične suradnje s posebnim naglaskom na disperziju koncentracije turista u manje poznata i napučena područja te promicanje održivog turizma.

Kroz koje natječaje stimulirate domicilno stanovništvo na poduzetništvo, obrazovanje i slično?

CAPELLI: Dugi niz godina Grad Mali Lošinj stipendira svoje studente kroz cijelo akademsko obrazovanje bespovratnim stipendijama u iznosu od 850,00kn mjesečno. Na taj im način želi pomoći te potaknuti na povratak otoku nakon završetka svog obrazovanja s obzirom da su otoci suočeni s lošijom demografskom slikom u odnosu na ostatak Hrvatske. Poticanjem na zapošljavanje mlade obrazovane snage kroz različite programe želimo osigurati kvalitetno i zadovoljno društvo koje se ne boji života na otoku.

Dodjelom bespovratnih potpora za mjeru ˝Poticanje poduzetnika sa svrhom jačanja konkurentnosti˝ željeli smo potaknuti konkurentnost obrtnika, malih i srednjih poduzetnika na području Grada Malog Lošinja. Financijska sredstva za ovu mjeru mogu se dodijeliti za cijeli niz poticaja u spektru poduzetničkih aktivnosti.

Kakav je odnos nataliteta i mortaliteta na području Grada, odnosno otoka?

CAPELLI: Broj stanovnika između popisa 2001. i 2011.godine se smanjio. Prirodni je prirast bio pozitivan samo u jednoj od trinaest promatranih godina, točnije 2009.godine. Najnepovoljnija situacija bila je 2005. i 2007.godine. Ukupno gledano, između dva popisa stanovništva u Gradu Mali Lošinj bilo je više umrlih nego rođenih, no ukupan broj stanovnika smanjen je za veći broj ljudi od onih koji su umrli. Uzrok tom većem smanjenju može biti samo u negativnim migracijskim kretanjima koja se statistički prate samo na razini županija.

Budući da živite i djelujete na otoku, imate li problema s depopulacijom i kako taj problem, eventualno, rješavate?

CAPELLI:   Prema podacima iz zadnjeg popisa stanovništva 2011.godine, broj stanovnika u Malom Lošinju se smanjio za 300-tinjak ljudi. S obzirom na negativan prirodni prirast to i ne iznenađuje, ali postoje naznake blage depopulacije s kojom se nastojimo uspješno suočiti poticanjem mladih na ostanak na otoku zapošljavanjem i drugim aktivnostima u okviru našeg djelokruga kao lokalne samouprave.

Na samom kraju, ima li budućnosti za mlade u Malom Lošinju?

CAPELLI: Naravno da ima budućnosti za mlade na otoku. Kroz različite programe i mjere održivog razvoja nastojimo ˝oživjeti˝ otok i potaknuti na ostanak.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (798)

bg-plitvice 1

 

 

 

 

komentara
  1. Zdravko margic niodkud kaže:

    prescute iz zraka kakav ti i zdravlje

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s