Tonka Ivčević, dipl. oec., gradonačelnica Komiže na otoku Visu: ZA NAUTIČARE SMO ZASIGURNO HIT DESTINACIJA

Posted: 1. Maj 2016. in Intervjui

Tonka Ivcevic

Komiža, ukupne površine 48 km2, je grad na otoku Visu koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, a nalazi se na zapadnoj strani otoka Visa u dubokom Komiškom zaljevu…..Komiža s okolnim naseljima danas broji 1509 stanovnika…..Do osamostaljenja Hrvatske u Komiži je najznačajnija gospodarska grana bila ribarstvo, a tvornica ribljih konzervi „Neptun“ je zapošljavala najviše stanovnika. S obzirom na dugu tradiciju ribarstva u Komiži, ono je još uvijek zadržalo najveći značaj…..Danas je gospodarstvo otoka jednostavne strukture, uobičajene na našim otocima. Najzastuljeniji su privredni subjekti koji se bave turizmom i ugostiteljstvom, trgovinom na malo, proizvodnjom hrane i pića, poljorivredom i ribarstvom…..1993. godine obnovljena je komiška općina, koja 1997. godine dobija status Grada…..Na prvom mjestu bih istakla prirodne ljepote i kulturnu baštinu. Cijelo područje Grada Komiže pripada području Nature 2000, imamo prekrasne pučinske otoke i dva spomenika prirode na otoku Biševu, Modru i Medvidinu špilju. Prošle godine Modru špilju je posjetilo čak 82% više gostiju nego godine ranije i ona postaje osnovni fokus interesa turista koji obilaze srednjodalmatinsko područje…..Udaljenost otoka svakako utječe na intenzitet turističke potražnje zbog osnovnog razloga, a to je preskupa cijena karte trajekata i katamarana. Četveročlana obitelj s vozilom treba izdvoji preko 1.000 kuna da bi samo došla na otok…..Komiža ima ostvarenih nešto manje od 90.000 noćenja…..Zadnjih desetak godina ipak je došlo do ublažavanja procesa demografskog starenja stanovništva, što bi moglo navoditi na zaključak da bi se proces demografskog starenja otočkog stanovništva u doglednoj budućnosti mogao zaustaviti, što bi dovelo do određenog demografskog dinamizma na otoku. Osnov za to su sigruno radna mjesta, te veći udio aktivnog stanovništva u strukturi otočnog gospodarstva…..Ekomuzej Komiža je dinamičan proces kojim komiška zajednica, jednako onaj njezin dio koji živi na otoku, kao i onaj raseljeni, čuva, interpetira i upravlja svojom ukupnom baštinom za održivi razvoj…..

Na kojem dijelu otoka Visa se nalazi Komiža i koliko stanovnika živi na području vaše Općine?

Vis - mapaIVČEVIĆ: Komiža, ukupne površine 48 km2, je grad na otoku Visu koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, a nalazi se na zapadnoj strani otoka Visa u dubokom Komiškom zaljevu. Od ostatka otoka je razdvaja brdski masiv Hum (najviši vrh 587 m) koji se strmo spušta do obala zaljeva. Takav smještaj odredio je orijentaciju Komiže prema moru i ribarstvu.

Komiža s okolnim naseljima danas broji 1509 stanovnika.

U sastav Grada Komiže osim samog mjesta ulaze i naselja Podšpilje, Borovik, Duboka, Podhumlje, Žena Glava, Oključna, otoci Biševo, Palagruža i Sveti Andrija (Svetac), kao i otoci vulkanskog podrijetla Brusnik i Jabuka.

Može li se nekako povući crta, kada je u pitanju struktura gospodarstva u Komiži, pa i na cijelome otoku, do osamostaljenja Hrvatske i nakon toga?

IVČEVIĆ: Do osamostaljenja Hrvatske u Komiži je najznačajnija gospodarska grana bila ribarstvo, a tvornica ribljih konzervi „Neptun“ je zapošljavala najviše stanovnika. S obzirom na dugu tradiciju ribarstva u Komiži, ono je još uvijek zadržalo najveći značaj.

Industrija je na otoku Visu uvijek bila slabo razvijena i usko profitabilna, što je i razumljivo s obzirom na prirodne, ekonomske i ljudske potencijale kao i vojno okruženje do početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Praktički je jedini pogon bila prerada ribe u „Neptunu“ koji je danas dio prošlosti.

Danas je gospodarstvo otoka jednostavne strukture, uobičajene na našim otocima. Najzastuljeniji su privredni subjekti koji se bave turizmom i ugostiteljstvom, trgovinom na malo, proizvodnjom hrane i pića, poljorivredom i ribarstvom.

Od kada je Komiža dobila status Grada?

IVČEVIĆ: 1993. godine obnovljena je komiška općina, koja 1997. godine dobija status Grada.

Šta to Komižu čini posebnom pa joj obogaćuje njenu turističku ponudu?

IVČEVIĆ: Na prvom mjestu bih istakla prirodne ljepote i kulturnu baštinu. Cijelo područje Grada Komiže pripada području Nature 2000, imamo prekrasne pučinske otoke i dva spomenika prirode na otoku Biševu, Modru i Medvidinu špilju. Prošle godine Modru špilju je posjetilo čak 82% više gostiju nego godine ranije i ona postaje osnovni fokus interesa turista koji obilaze srednjodalmatinsko područje.

Modra spilja Vis

Osim spomenika prirode tu su i kulturni spomenici od kojih bi posebno istakla kaštel Komunu iz 16.stoljeća u kojemu je smještena poslijednja orginalna gajeta falkuša, a u kojem razvijamo projekt ekomuzeja Komiža.  Gajeta falkuša je tradicijski ribarski brod kojim su komiški ribari lovili srdelu sve do otoka Palagruža. Zato smo u spomen na njih obnovili najstariju povijesnu regatu tradicijskih brodova od Komiže do Palagruže zvanu „Rota Palagruzona“ koja se održava svake godine u lipnju mjesecu, a koja privlači sve veći broj turista.

Zadnjih godina sve se više  razvija unutrašnjost otoka, otvaraju se brojna seoska domaćinstva koja predstavljaju odličnu turističku ponudu.

Hoćete li nešto detaljnije reći o agroturizmu na području Općine?

IVČEVIĆ: Unazad dvadeset godina na otoku Visu bilježimo sve više nasada stabala maslina koja nisu bila tradicija na ovom području. Ranije je bila zastupljena vinova loza i nasadi rogača na području grada Komiže. Razvojem turizma na otoku brojni su poljoprivrednici otvorili svoje „konobe“ za turiste, otvorena su seoska domaćinstva s ponudom autohtonih proizvoda te kušaone maslinova ulja.

Na otoku Visu aktivno djeluje i Planinarsko drušvo Hum koje je obilježilo i uredilo planinarske i pješačke staze otoka Visa što privlači brojne ljubitelje prirode prvenstveno u pred i pod sezoni. Prije desetak dana na otoku se okupilo preko 700 planinara iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te Slovenije. Ovakvu promociju turizma smatramo najuspješnijom jer dobri utisci i usmena predaja će zasigurno brojne planinare vratiti na otok.

Sve ovo i tekako pridonosi razvoju agroturizma na otoku i obogaćivanju turističke ponude.

Vis je jedan od najudaljenijih otoka na hrvatskome dijelu Jadrana. Da li ta činjenica bitno utječe na obim i intenzitet turističke potražnje, odnosno broj noćenja, konkretno u Komiži, za vrijeme turističke sezone? Kakav je, zapravo, turistički promet u Komiži posljednjih godina?

IVČEVIĆ: Udaljenost otoka svakako utječe na intenzitet turističke potražnje zbog osnovnog razloga, a to je preskupa cijena karte trajekata i katamarana. Četveročlana obitelj s vozilom treba izdvoji preko 1.000 kuna da bi samo došla na otok. Međutim, ono što je specifičnost ovog otoka je razvoj nautičkog turizma, i za nautičare smo zasigurno hit destinacija. Otprilike imamo podjednaki broj noćenja na nautičkim plovilima i fiksnim objektima na otoku. Komiža ima ostvarenih nešto manje od 90.000 noćenja.

Vis-nauticki turizam

Dalmatinski otoci, osim što govore čakavskim narječjem, imaju ponaosob i neka svoja – podnarječja. Kojim govorom govore Višani, odnosno Komižani?

IVČEVIĆ: Komižani govore cokavskim/cakavskim govorom koji pripada grupi cakavskih govora čakavskog narječja.

Općepoznata je priča o depopulizaciji dalmatinskih otoka. Kakva iskustva vi na Visu imate s tim i šta eventualno činite da zaustavite trend iseljavanja mladih obitelji sa područja Komiže? Imate li u tim nastojanjima da zadržite mlade potporu Županije pa i Države?

Tonka00IVČEVIĆ: Današnja demografska piramida upozorava na proces depopulacije i stanje demografske starosti. To ukazuje da se stanovništvo teško može obnoviti iz autohtonih izvora. Zadnjih desetak godina ipak je došlo do ublažavanja procesa demografskog starenja stanovništva, što bi moglo navoditi na zaključak da bi se proces demografskog starenja otočkog stanovništva u doglednoj budućnosti mogao zaustaviti, što bi dovelo do određenog demografskog dinamizma na otoku. Osnov za to su sigruno radna mjesta, te veći udio aktivnog stanovništva u strukturi otočnog gospodarstva. Grad provodi niz mjera kako bi to ostvarili, od donošenja osnovnih dokumenata, prostornih planova koji predstavljaju temelj gospodarskog razvoja, do poticaja za novorođenu djecu, za djecu u predškolskom i školskom odgoju, do poticaja za poljoprivrednike. Nažalost proračun kojim Grad Komiža raspolaže je mali te ozbiljnije mjere i poticaji kao što su direktna ulaganja u poduzetničke ideje nedostaju, a nemamo nikakvu pomoć u tom smislu od strane županije ili države.

Na samom kraju, koji je projekt u toku i koje su njegove osnovne značajke?

IVČEVIĆ: Jedan od najvećih projekata na kojemu sada radimo je projekt uspostave „Ekomuzeja“ Komiža koji na neki način valorizira sve prethodno rečeno.

Ekomuzej Komiža je dinamičan proces kojim komiška zajednica, jednako onaj njezin dio koji živi na otoku, kao i onaj raseljeni, čuva, interpetira i upravlja svojom ukupnom baštinom za održivi razvoj. S obzirom na specifičnosti i kreativnosti koje se ostvaruju realizacijom Ekomuzeja Komiža, stvorit će se uvjeti za svestrano i kreativno razvijanje ljudskih potencijala i pristupa razvoju kulturne politike Grada Komiže. Istodobno, Komiža će biti pozicionirana kao poželjna turistička destinacija istovremeno povezana sa sličnim destinacijama u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Projekt je zamišljen u dva djela: središnjeg interpretacijskog mjesta u kaštel Komuni nazvanog „Terra Marique“  i dobro razrađenih tematskih staza nazvanih: Put poja, Put grada i Put pučine.

Ciljevi upostave Ekomuzeja Komiža su kreiranje središnjeg mjesta interpretiranja i prezentiranja kolektivne memorije Komiže, postizanje osjećaja ponosa, samopoštovanja i samosvijsti svih Komižana, kreiranje vrhunskog doživljaja i atrakcije kulturnog turizma otoka Visa, te kreiranje dodane vrijednosti Komiže kao destinacije, podizanje razine njezine atraktivnosti i privlačnosti za ulagače u njezin održiv razvoj i ostanak mlađe populacije na otoku.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

IVČEVIĆ: Hvala Vama i srdačan pozdrav s najsunčanijeg hrvatskog otoka.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (796)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s