Leo Katić, načelnik Općine Lastovo: OČEKUJEM OD VLADE RH DA ĆE BRZIM I KONKRETNIM MJERAMA OMOGUĆITI STANOVNICIMA LASTOVA OPSTANAK, RAZVOJ I ŽIVOT NA LASTOVU

Posted: 28. April 2016. in Intervjui

Leo Katic

Površina otoka Lastova sa otočjem je 48 km2, a na matičnom otoku živi 860 stanovnika, u zimskom periodu…..Kako je otok Lastovo bio zabranjena vojna zona do 1989. godine, turizam se intenzivnije razvija od početka 90-ih godina…..U prošloj je godini ostvareno 40 000 noćenja na području Općine Lastovo što na prošle godine pokazuje na povećanje trenda…..Odnos je negativan, otok Lastovo je otok na kojem se više umire a manje rađa…..Depopulacija je izražena na otoku Lastovu, teško se s tim nositi, jer je otok Lastovo otok mogućnosti, a nošen je realizacijom koja je opterećena nizom problema. Problemi se odnose na udaljenost, sporu, lošu i skupu prometnu povezanost koja opterećuje život na otoku…..Bez mladih budućnost nije moguća, ali Država bez obzira na političke opcije, deklarativno ali ne i stvarno, ne čini ništa, ili vrlo malo da olakša i stvori perspektivu stanovnicima otoka Lastova, a pogotovo mladima da svoju budućnost ostvaruju na rodnom otoku…..

Kolika je površina Lastova i koliko stanovnika živi na njemu?

KATIĆ: Površina otoka Lastova sa otočjem je 48 km2, a na matičnom otoku živi 860 stanovnika, u zimskom periodu.

Kojim djelatnostima se bave stanovnici Općine, odnosno od čega se pretežno živi na tom najudaljenijem otoku hrvatskoga Jadrana?

KATIĆ: Otočani se bave poljodjelstvom, turizmom, uslužnim djelatnostima od čega je u javnim institucijama, državnim službama zaposleno 120 stanovnika, dok u otočkoj tvrtci „Komunalac“ (100%-tnom vlasništvu Općine) tvrtci koja održava sav javno komunalni sustav je zaposleno 20 osoba.

Od kada se turizam intenzivnije počeo razvijati na otoku? Koje su to glavne komponente ukupne turističke ponude?

KATIĆ: Kako je otok Lastovo bio zabranjena vojna zona do 1989. godine, turizam se intenzivnije razvija od početka 90-ih godina. Intenzivniji razvoj turizma se odnosi na nautički turizam, smještaj, ugostiteljstvo u otočkim naseljima (Pasadur, Ubli, Lastovo, Zaklopatica, Lučica, Skrivena Luka, Prehodišće).

lastovo

Da li smještajni i infrastrukturni kapaciteti na Lastovu zadovoljavaju potrebe turističke potražnje posljednjih godina, naprimjer?

KATIĆ: Infrastrukturni kapaciteti zadovoljavaju potrebe turističke potražnje, ali bez realizacije projekata u turističkim zonama neće biti omogućena realizacija turizma u kvalitetnijem rasponu.

I, koliko noćenja je ostvareno prošle godine na području Općine i šta to znači u odnosu na prethodnu godinu? TZ

KATIĆ: U prošloj je godini ostvareno 40 000 noćenja na području Općine Lastovo što na prošle godine pokazuje na povećanje trenda.

lastovo-1

Koje ste važnije projekte do sada završili a koji su u toku?

KATIĆ: Pri završetku su projekti vodoopskrbe naselja Skrivena Luka i deponij otpada „Sozanj“ za koji je potrebno završiti postupak reciklaže i pretovarne stanice. Pred objavom smo natječaja za ulaganje u najvažniji projekt otoka Lastova T1 Jurjeva luka i LNT Kremena.

Da li kapitalne projekte realizirate vlastitim proračunskim sredstvima ili su neki od njih realizirani i financijskim potporama Županije, odnosno Države?

KATIĆ: Projekte realiziramo i vlastitim proračunskim sredstvima jer ne postoje fondovi koji 100%-tno ulažu u određeni projekt, tako da se Općina u svim projektima pojavljuje kao subfinancijer udružujući sredstva sa Državnim proračunom, dok su ostale potpore iz županije.

Kakav je odnos nataliteta i mortaliteta na Lastovu posljednjih pet godina, naprimjer?

KATIĆ: Odnos je negativan, otok Lastovo je otok na kojem se više umire a manje rađa.

Depopulacija je opći problem svih dalmatinskih i primorskih otoka. da li je taj problem još izraženiji kod Lastova i kako se nosite s njim?

KATIĆ: Depopulacija je izražena na otoku Lastovu, teško se s tim nositi, jer je otok Lastovo otok mogućnosti, a nošen je realizacijom koja je opterećena nizom problema. Problemi se odnose na udaljenost, sporu, lošu i skupu prometnu povezanost koja opterećuje život na otoku. Uz navedeno Općina Lastovo ne može samostalno realizirati važne projekte jer se turističke zone na otoku Lastovu nalaze u državnom vlasništvu tako da o brzini i realizaciji istih ovisimo o odlukama Vlade RH.

lastovo-mapa

Na kraju, ima li budućnosti za mlade na otoku?

KATIĆ: Bez mladih budućnost nije moguća, ali Država bez obzira na političke opcije, deklarativno ali ne i stvarno, ne čini ništa, ili vrlo malo da olakša i stvori perspektivu stanovnicima otoka Lastova, a pogotovo mladima da svoju budućnost ostvaruju na rodnom otoku.

Posljedice višegodišnje već spomenute Zabrane u kojoj je bio otok Lastovo ima nesagledive posljedice za otok jer je stanovnicima Lastova, u vrijeme dok su se drugi razvijali, to bilo onemogućeno. Očekujem od Vlade RH da će brzim i konkretnim mjerama omogućiti stanovnicima Lastova opstanak, razvoj i život na Lastovu.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

KATIĆ: Hvala Vama i srdačan pozdrav.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (794)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s