Nikola Cecić-Karuzić, načelnik Općine Šolta: PREPOZNALI SMO PROBLEM DEPOPULACIJE I IDEMO KA RJEŠENJIMA NA ZAUSTAVLJANJE NEGATIVNOG TRENDA ODLASKA MLADIH OBITELJI S OTOKA

Posted: 18. April 2016. in Intervjui

Nikola Cecić Karuzić

Da, općina Šolta je jedna općina – jedan otok, koje se proteže na 52 km2, dužine 25 kilometara, sa ukupno osam naselja  i prijavljenih 2100 stanovnika…..Poljoprivredom se profesionalno bavi niti 2% stanovništva, ribolovom više nitko, pa je turizam kroz ugostiteljstvo i obiteljski smještaj postao najrazvijenija gospodarska grana…..Općina Šolta raznim je ulaganjima u posljednjih nekoliko godina doprinjela unaprijeđenju turističke ponude – od uređenja plaža, uređenja turističkih info punktova, pa do velikog kulturno-turističkog projekta “Šolta na dlanu” na kojem upravo radimo i kojim bismo brendirali otok Šoltu i sva njena blaga kao jedinstven kulturno-turistički proizvod…..Upravo zbog blizine Splita Šoltani su uvijek bili oslonjeni na veliki grad koji je odmah tu ispred i uvijek su zapravo i stremili k tome da dostignu taj veliki grad koji im je bio tako nadohvat ruke…..Općina Šolta problem depopulacije prepoznala  je kao jedan od prioritetnih koje treba rješavati te su svi naši kapitalni projekti usmjereni upravo na zaustavljenje negativnog trenda odlaska mladih obitelji s otoka nastojanjem da prvenstveno djeci i mladim obiteljima osiguramo kvalitetan život i uvjete jednake onima u gradu…..Naš dijalekt jako je sličan onom splitskom, uz brojne riječi koje se koriste samo na otoku, i to se u pet različitih mjesta različito izgovaraju…..Šoltanski maslinari i ove godine bili su uspješni: njih 9 koji su se takmičili sa svojim proizvodima donijeli su kući 6 zlatnih i 2 srebrne medalje…..Privodimo kraju građevinske radove po mjestima i polako uređujemo turističke urede, priređujemo plan zbivanja ovog ljeta na otoku kroz brojne manifestacije te zapravo jedva čekamo da na naš otok stigne ono dugo toplo ljeto i brojni turisti od kojih se većina njih stalno k nama vraćaju kao istinski zaljubljenici u naš otok…..

Da li vaša Općina obuhvata cijeli otok Šoltu i koliko stanovnika živi na njenom području?

CECIĆ-KARUZIĆ: Da, općina Šolta je jedna općina – jedan otok, koje se proteže na 52 km2, dužine 25 kilometara, sa ukupno osam naselja  i prijavljenih 2100 stanovnika.

solta-1

Čime se uglavnom bave stanovnici Općine, ili, kako bi se to narodski reklo – od čega pretežno žive?

CECIĆ-KARUZIĆ: Mogli bismo reći da je najveći broj stanovništva zaposlen u uslužnim djelatnostima, a što se tiče gospodarstva najrazvijenije grane na otoku su turizam i građevinsrstvo. Poljoprivredom se profesionalno bavi niti 2% stanovništva, ribolovom više nitko, pa je turizam kroz ugostiteljstvo i obiteljski smještaj postao najrazvijenija gospodarska grana.

Koji su glavni segmenti ukupne turističke ponude Šolte? Da li ste posljednjih godina imali značajnijih ulaganja u turističku privredu?

CECIĆ-KARUZIĆ: Turistička ponuda na otoku uključuje brojne privatne objekte (Šolta nema niti jedan veći hotel, osim jednog luksuznog u Maslinici koji broji 7 apartmana), brojne restorane i beach-barove te uređene i divlje plaže po otoku .Uz to, veoma značajne su i uređene luke nautičkog turizma zahvaljujući kojima nam je nautički turizam u mjestima uz more proširio sezonu koja započne već u svibnju i traje do studenog.

solta5

I u ovom trenutku uređuje se nova luka nautičkog turizma u mjestu Rogač.

Općina Šolta raznim je ulaganjima u posljednjih nekoliko godina doprinjela unaprijeđenju turističke ponude – od uređenja plaža, uređenja turističkih info punktova, pa do velikog kulturno-turističkog projekta “Šolta na dlanu” na kojem upravo radimo i kojim bismo brendirali otok Šoltu i sva njena blaga kao jedinstven kulturno-turistički proizvod.

Osim toga, Općina Šolta podupire naša obiteljska gospodarstva i ljude koji proizvode autohtone šoltanske proizvode koji se sve više otvaraju ka turizmu.

Jeste li zadovoljni brojem noćenja ostvarenih u posljednje dvije-tri godine, naprimjer? Kakav je trend?

CECIĆ-KARUZIĆ: Da, imam podatak iz naše Turističke zajednice kako je broj noćenja u zadnje tri godine rastao godišnje za 20% posto pa se dogodi da na otoku u onom jeku turističke sezone bude i do 10.000 ljudi, što je maksimalan kapacitet koji otok može podnijeti.

Općepoznata je priča o migraciji i depopulaciji dalmatinskih otoka. Da li su i koliko, eventualno, takvi procesi dotakli i Šoltu? Da li je njena blizina kopnu, odnosno Splitu, eventualno utjecala da takvi procesi nisu kod vas izraženi kao kod nekih udaljenijih otoka?

CECIĆ-KARUZIĆ: Pa da, s tim problemom nosi se svaki dalmatinski otok.

Mogli bismo reći da nam je blizina Splita bila uvijek dvosjekli mač.

Upravo zbog blizine Splita Šoltani su uvijek bili oslonjeni na veliki grad koji je odmah tu ispred i uvijek su zapravo i stremili k tome da dostignu taj veliki grad koji im je bio tako nadohvat ruke.

Brojni Šoltani otišli su s otoka u taj grad i na Solti su danas isključivo vikendaši, nezainteresirani previše za opstanak života na otoku i najčešće zainteresirani samo kako da iskoriste otočne beneficije.

Općina Šolta problem depopulacije prepoznala  je kao jedan od prioritetnih koje treba rješavati te su svi naši kapitalni projekti usmjereni upravo na zaustavljenje negativnog trenda odlaska mladih obitelji s otoka nastojanjem da prvenstveno djeci i mladim obiteljima osiguramo kvalitetan život i uvjete jednake onima u gradu. Krećući se u tom smjeru, prošle smo godine završili veliki projekt izgradnje prve školsko-sportske dvorane u Grohotama, čime smo djeci osigurali i kavlitetan sportski nastavni program, te ispunjenje i izvanastavnih aktivnosti i slobodnog vremena i djeci i brojnim drugim stanovnicima otoka.

A upravo sada u tijeku je izgradnja novog – prvog cjelodnevnog- dječjeg vrtića na otoku Šolti koji će omogućiti ne samo djeci da imaju kvalitetan predškolski odgoj, već i roditeljima da konačno dobiju cjelodnevni vrtić u kojem će djeca moći boraviti dok oni budu na radnom mjestu, što je sada nemoguća misija obzirom da nam postojeći dječji vrtić radi od 07-13 sati i smješten je u dvijema malim sobicama.

Novi dječji vrtić bit će projekt koji će definitvno zaustaviti negativan trend odlaska mladih s otoka što nas posebno veseli jer ove godine imali smo „baby boom“ na otoku.

Kakav je odnos nataliteta i mortaliteta na Šolti posljednjih pet godina?

CECIĆ-KARUZIĆ: Nemam statističke podatke, no veoma je lako odgovoriti – da na jedno rođeno dijete godišnje umre desetak starijih osoba na otoku – što ne iznenađuje obzirom da na otoku zimi pretežito i živi starije stanovništvo. No, nama broj stanovnika unatoč tome ne opada, već stalno raste.

Poznato je da se u Dalmaciji govori čakavskim dijalektom, ali ima i razlika unutar istog. Kakav je šoltanski čakavski govor? Po čemu je specifičan i da li se jezikoslovci zanimaju za govor vaših stanovnika eventualno zbog njegove specifičnosti?

filip GalovićCECIĆ-KARUZIĆ: Kako da ne. Evo naš Kulturno-informativni centar otoka Šolte upravo je u suradnji s jezikoslovcem prof.dr. Galovićem pokrenuo zaštitu šoltanskih govora, a istraživanjem na terenu utvrđeno je kako na otoku Šolta razlikujemo čak pet različitih govora. Naš dijalekt jako je sličan onom splitskom, uz brojne riječi koje se koriste samo na otoku, i to se u pet različitih mjesta različito izgovaraju.

Ukoliko uspijemo zaštititi naše govore, a nadamo se kako ćemo uspjeti u ovom projektu, sljedeći korak bio bi izrada šoltanske gramatike, a potom i šoltanskog rječnika u kojem bi se onda našle sve te brojne i specifične šoltanske riječi.

Više o svemu tome možete pročitatii na našoj web-stranici na linku: http://www.solta.hr/soltanski-cakavski-govori-i-dalje-se-dijalektoloski-istrazuju/

Kako su šoltanski maslinari prošli na međunarodnoj manifestaciji maslinovih ulja “Nočnjak 2016 “, održanoj u Bolu na Braču prošli mjesec?

CECIĆ-KARUZIĆ: Šoltanski maslinari i ove godine bili su uspješni: njih 9 koji su se takmičili sa svojim proizvodima donijeli su kući 6 zlatnih i 2 srebrne medalje. Zajedničko maslinovo ulje članova Udruge “Zlatna Šoltanka”, dobitnik je još jedne – 7. zlatne medalje, a na izložbi u okviru manifestacije bilo je, kao prvo dalmatinsko maslinovo ulje koje je dobilo nacionalnu zaštitu izvornosti, posebno istaknuto na počasnom mjestu. Brojne pohvale dobilo je ovo ulje i za prepoznatljivu i savršeno dizajniranu etiketu, djelo Maje Ukas i njene tvrtke “Artum design” iz Splita, tako da Šoltani imaju dobrih razloga za ponos i veselje.

Sotlanski maslinari

A kako ste obilježili 5. dane Vesne Parun na Šolti?

CECIĆ-KARUZIĆ: Obljetnica rođenja ove velike hrvatske pjesnikinje obilježena je bogatim programom, a ove godine bila je i međunarodnog karaktera. U nedjelju, 10. travnja na pjesnikinjin rođendan, u Domu kulture u Grohotama u suradnji Kulturno-informativnog centra i Društva hvatskih književnika upriličena je pjesnička večer u kojoj su sudjelovale: dr. sc. Katia Zografova, ravnateljica Nacionalnog muzeja književnosti iz Sofije, akademkinja Elka Nyagolova, predsjednica Slavenske akademije književnosti i umjetnosti, Enerika Bijač, književnica i slikarica, članica Upravnog odbora DHK te akademik Jakša Fiamengo, suradnik ove manifestacije

U drugom djelu programa gledatelji su imali prilike pogledati izvrsnu glazbeno-poetsku monodramu “Ja koja imam nevinije ruke”.

Predstava je autorski projekt glumice i autorice dramaturškog predloška Vesne Tominac Matačić, redatelja Ivana Lea Leme i producentice Tatjane Aćimović.

Sljedećeg dana u jutarnjim satima položen je vijenac na grob Vesne Parun uz nekoliko prigodnih riječi Vesninog prijatelja Jakše Fiamenga, a zatim su Dom kulture u Grohotama posjetili učenici Osnovne škole “Grohote” zajedno sa svojim profesorima gdje su proveli dva ugodna sata razgovora s našim poznatim književnikom Pavlom Pavličićem.

Idemo ususret ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Jeste li završili neophodne pripreme za istu i šta očekujete od nje?

CECIĆ-KARUZIĆ: Pripreme su u punom jeku, pripremili smo već dosta toga, završili brojne infrastrukturne projekte na kojima smo radili ove zime; trenutno smo u procesu uređenja mjesta, zelenih površina i plaža. Privodimo kraju građevinske radove po mjestima i polako uređujemo turističke urede, priređujemo plan zbivanja ovog ljeta na otoku kroz brojne manifestacije te zapravo jedva čekamo da na naš otok stigne ono dugo toplo ljeto i brojni turisti od kojih se većina njih stalno k nama vraćaju kao istinski zaljubljenici u naš otok.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

CECIĆ-KARUZIĆ: Bilo mi je zadovoljstvo te ovom prilikom pozdravljam sve naše Šoltane u dijaspori, posebno članove nekadašnjeg američkog „Društva prijatelja Šoltana“ koje već dugo nije aktivno, a s kojima smo imali jako dobru suradnju do prije nekih dvadesetak godina. Nadamo se kako će i mlađe generacije Šoltana izvan otoka i Republike Hrvatske nastaviti njegovati veze i ljubav prema otoku svojih korijena.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (787)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s