BERNIJEVA POLITIČKA REVOLUCIJA

Posted: 10. April 2016. in Intervjui

Popularni Vermontski senator Bernie Sanders, predsjednički kandidat demokrata, političar “bez lakata“,  želi svijet učiniti boljim, društvo pravednijim i Ameriku voditi naprijed jednim ispravnijim putem.

Bez obzira da li će pobjediti ili izgubiti u utrci na američkim predsjedničkim izborima, Sadersova demokratska politička revolucija će promijeniti Ameriku i ostaviti duboki neizbrisiv trag u njenoj historiji.

http://d7.freedomworks.org.s3.amazonaws.com/field/image/Sanders_1.jpg

Izborna debeta  u  američkim  predsjedničkim izborima za izbor 45. američkog predsjednika naredne tri sedmice ulazi u odlučnu fazu. U izbornoj utrci su ostala dva kandidata Demokratske partije: Hillary Clinton i Bernie Sanders i tri kandidata Republikanske parije : Donald Trump, Ted Cruz i John Kasich. Od dalje utrke odustala su 4 kandidata demokrata i više republikanskih kandidata.

Izborna utrka će se završiti 8. novembra 2016.godine, kada će pobjednik položiti  zakletvu, preuzeti dužnost od aktuelnog predsjednika Barack Obame ( koji nakon dva mandata nema pravo na reizbor) i stupiti na funkciju 20. januara 2017.godine.

Američki liberalni kapitalizam vodi Ameriku krivim putem

Po riječima Bernija Sandersa, američki liberalni kapitalizam vodi Ameriku krivim putem, jer se dohodak usmjerava u pogrešnom smjeru, radi čega  njen srednji stalež trpi tešku političku i ekonomsku krizu, kojoj je hitno potrebna transformacija. Srednja klasa živi ekstremno gore, medicinska zaštita je ubitačna, zaštita djece nezadovoljavajuća, nezaposlenost još velika, zarade minimalne, socijalno osiguranje nedostatno i sve više na udaru, udruženja radnika sve manje mogu, a bilioneri kupuju i usmjeravaju izbore. Potrebna je transformacija sistema, koju Bernie zove političkom revolucijom. Promjene na koje potstiče  Bernie omogućile bi zdravije razvijanje političkog sistema i kreiranje boljeg kulturnog ambijenta.

Ko je Bernie Sanders?

Bernie Sanders je rođen je u New Yorku septembra 1941. godine u poljsko-jevrejskoj obitelji. Od početka svoje radne i političke karijere je demokrata, ljevičar. Nosilac je, kreator i promoter istinske demokrateije i potvrđeni borac za socijalnu pravdu. Bernie je tri mandata je bio gradonačelnik Burlingona, najvećeg grada države Vermont, u kojem i danas živi. Duže vrijeme je član američkog Kongresa, a u Senatu je “rangirani pripadnik manjine”  sa najdužim senatorskim stažom. Dvije godine je bio predsjednik Komiteta Senata za pitanja ratnih veterana.  Zalagao se prava crnaca, rasnih manjina  i emigranata, branio prava potlačenih radnika i  borio protiv diskriminacije u zapošljavanju. Sa Martinom Luterom Kingom se borio za prava crnaca, bio hapšen zbog suprostavljana rasnoj segregaciji, a u novom vremenu bio protiv izraelske politike u Palestini i protiv rata u Iraku.

Bernie Sanders se bori za to da izvuče ekonomiju iz korumpiranog sistema, da se osiguraju uslovi u kojima banke neće biti svemoćne, da se uvede univerzalna zdravstvena zaštita, da se fosilna goriva zadrže u zemlji… Politički i ekonomski program Bernija Sandersa mladima daje nadu, Americi nudi preobražaj i progres, srednjoj klasi reanimaciju, a od  bogatih i korporacija traži veće poreze i preraspodjelu dohotka.

I dok se demokrata Bernie zalaže za jednaka prava, najuspješniji republikanac Donald Trump traži progon američkih muslimana i podizanje zida prema Meksiku, a drugi uspješan republikanski kandidat Ted Cruz predlaže nadzor nad zajednicama američkih muslima.

Bernijevu predsjedničku kampanju finansiraju mali donatori

Bernijeva kampanja ne leti na krilima oligarhije, već se finansira malim iznosima pojedinačnih donatora. Iako put Bernija ka nominaciji pokušava onemogućiti klasa miljardera, on  je od zadnjih 8 država gdje su održani izbori, osvojio 7 država. Predstojeći New York primary imaju veliku važnost, jer vrijede 247 delegatskih glasova. Bernie vjeruje da se iz New Yorka može izići sa još jednom pobjedom. “Bogati su nas potcijenili – kaže Bernie – jer misle da se milioni nas ne možemo ujediniti i okupiti.”

Dok većini predsjedničkih kanidata republikanaca i nekim od demokrata, uključujući Hillary Clinton, najveći dio troškova predizborne predsjedničke kampanje pokrivaju bogati biznismeni i velike korporacije, vermontski demokratski kandidat Sanders troškove pokriva malim donacijama srednje klase, koje se kreću od 3 dolara, a u prosjeku iznose  27 dolara.

Od početka političke revolucije Bernie  je za predsjedničku kampanju od pojedinačnih građana dobio $ 6,5 miliona, a samo u martu 6,5 miliona američkih građana  za njegovu kampanju dalo je 1,7 miliona, u prosjeku 27 dolara  po donatoru.

Ciljevi i pravci Bernijeve političke revolucije

Osnovni zahtjevi Bernija Sandersa, koji su strateški zahtjev njegove političke revolucije, su:

  1. ”Zdravstvena zaštita za sve“, obavezujuća za vladu kroz eliminaciju privatnog zdravstvenog osiguranja. Time bi se unaprijedila zdravstvena zaštita starijih i proširila lista  zdravstvenih usluga koje sada pokrivaju skupa i neprihvatljiva privatna osiguranja. Ovim bi porodica srednje klase uštedjela godišnje $5.800  i znalo bi se ko šta treba platiti, što se još uvijek ne postiže promjenama koje uveo predsjednik Obama. Bernijev program zdravstvene zaštite koštao bi 1,38 triliona godišnje, a sredstva bi se obezbjedila većim oporezivanjem bogatih, višim stopama poreza na kapitalnu dobit, dividende i premije.  Po riječima Bernija, u SAD svake godine umre 45.000 osoba jer nemaju novac da odu lječniku.
  2. Bernie želi eliminisati školarinu na svim javnim fakultetima i univerzitetima  i  uvesti besplatno školovanje, proširiti studijske programe, osavremeniti federalne grantove i smanjiti kamatne stope na studentske kredite. Ovim se ne obuhvataju privatni fakulteti i  ne pokrivaju troškovi za stan, hranu i knjige. Federalna vlada bi bila glavni stub visokog obrazovanja, sa širim ovlaštenjima u oblasti nadzora i većim uticajem na trošenje sredstava, koje kod nekih studentskih centara do sada nije bilo pravilno usmjeravano. Ovaj Bernijev program bi koštao $75 milijardi godišnje, a pokrivao bi se novom taksom samo malog dijela trgovinske dobiti koja se ostvaruje na Wall Streetu.
  3. Bernie poziva u borbu protiv desničarskih miljardera i obećava da će samo za jednu godinu predsjedničkog mandata, ako ga osvoji, razbiti „pohlepu, prevare, nepoštenje i aroganciju” , kojom se odlikuje jurišna industrija na Wall Stretu (AP).

Ovim on najavljuje razbijanje najvećih finansijskih institucija Wali Streeta i kraj najvećih banaka, što je jedna od udarnih tačaka njegovog programa političko-ekonomske transformacije Amerike. U takvim novim okolnostima manje banke, finansijske institucije i kompanije, ako bi bile neuspješne i propale, ne bi imale katastrofalne posljedice za SAD i globalnu ekonomiju, kao što se dogodilo 2008. godine. To bi se postiglo  reinstaliranjem banaka odnosno razdvajanjem komercijalnog i investicionog bankarstva po modelu  “Glass Steagall” . Time bi se izbjegle situacije da banke gube depozite u rizičnim ulaganjima na Wall Streetu.

Podsjećamo  da je Wall Street vodeći finansijski centar svijeta , najmoćniji ekonomski grad u New Yorku na Broadwayu u ulici dugoj 1 km, gdje su u 8 blokova smještene najveće berze kapitala na svijetu.

  1.  Novim porezom na bogate i korporacije Bernie želi smanjiti sve veći jaz između najbogatijih i najsiromašnijih, te godišnjim ulaganjem 5,5 milijardi omogućiti provođenje  programa zapošljavanja  mladih. “Posao za svakog” je njegova deviza za smanjenje nezaposlenosti i unapređenje ekonomije.

Program novih radnih mjesta za mlade finansirao bi se porezom na “carried interes” koji pojedini investitori plaćaju po nižoj stopi.

  1. U narednih pet godina Bernie namjerava uložiti 1 trilion dolara u programe za obnovu infrastrukture – u puteve, mostove, aerodrome, čime bi se zaposlilo 13 miliona ljudi. Ovaj plan bi se finansirao oporezivanjem novca koji američke kompanije sada drže u međunarodnim poreskim rezervatima – poreskim oazama, koje on naziva “rajevi”. Prema posljednjim podacima američke kompanije u poreskim oazama drže $90 miljardi.
  2. Bernie želi povećati socijalna davanja starijim osobama u prosjeku $65 mjesečno, a sredstva  za to bi se obezbjedila podizanjem “kapa” na poreze socijalne sigurnosti,  koje sada plaćaju oni sa visokom zaradom  samo na svojih prvih zarađenih $118.500.
  3. “Niko ko radi 40 sati sedmično ne bi trebao živjeti u siromaštvu”  smatra Bernie, radi čega želi podići minimalnu  federalnu zaradu za jedan sat rada sa $7,25 (koliko sada iznosi)  na $15.
  4. U nastojanju da se unaprijedi univerzalna briga za djecu prije nego krenu u vrtiće, Bernie želi da svim Amerikancima bude plaćeno  porodično odsustvo, bolovanje i povećaju sredstva  za planirano roditeljstvo ( “parenthold”). Ovo bi se finansiralo novim porezom na dohodak, koji plaćaju poslodavci i zaposleni. Time bi novi roditelji stekli pravo na 12 nedelja plaćenog odsustva.
  5. Demokratski predsjednički kandidat Sanders nije zaboravio ni emigrante. Po njemu bi bili zaštićeni od deportacije  svi emigranti bez dokumenta koji u SAD borave duže od 5 godina. Tako bi pravo na zaštitu steklo 9 miliona imigranata. Pored toga Bernie želi ustanoviti “mapu puta” po kojoj bi svi emigranti bez dokumenata, kojih je oko 11 miliona, stekli priliku da dobiju pravo građanstva.
  6. U prilog borbi protiv klimatskih promjena, Bernie predlaže uvođenje „carbon poreza ” (porez na ugalj), koji bi kompanije plaćale na ostvarenu zaradu, a time bi se uticalo na smanjenje emisije štetnih gasova.

Za postizanje ovih visokih ciljeva predsjedničkom entuzijazmu potrebna je puna podrška svih, posebno američkog Predstavničkog doma (House of representative) , Senata i aktivan angažman američke vlade. Takvu podršku nije lako obezbjediti, jer sada republikanci, koji neće lako prihvatiti nova poreska opterećenja za bogate, imaju većinu u Predstavničkom domu i Senatu. Od 100 mjesta u Senatu republikaci drže 54, demokrati 44, a na 2 mjesta su nezavisni. U Predstavničkom domu, koji ima 435 mjesta, republikanci drže 246 mjesta, demokrati 188,  a jedno mjesto je upražnjeno.

Nominacija stranačkog kandidata u julu

Predizborni proces SAD, u kojem najveće američke političke stranke – Republikanci biraju svog kandidata za predsjednika, a Demokrate svog, traje 6 mjeseci. U svakoj američkoj državi predsjednički kandidati akumuliraju glasove birača i  broj delegata na osnovu brojnosti populacije i broja glasača koji su dali svoj glas.  Kada kandidat dobije većinu glasova svoje stranke, postaje kandidat, a biće nominiran na konvenciji koja će se održati u julu 2016, kada će demokrate i republikanci nominirati i predstaviti svog kandidata. Ta dva kandidata će u novembru voditi  borbu za generalni izbor.

Utrka republikanaca i demokrata za nominaciju predsjedničkog kandidata

Republikanskim kandidatima za nominaciju je potrebno od 2.472 osvojiti 1.237 delegata. Kod republikanaca, miljarder – biznismen Donald Trump, koji sebe naziva “ujedinitelj” je najvjerovatniji kandidat da osvoji nominaciju republikanaca za predjedsjednika. Trump je do sada osvojio 743, T. Cruz 532, M.Rubio 171, J.Kasich 143 delegata,  a preostaje još 867 delegata koji se mogu dobiti. Svaka država određuje kako dodjeljuje broj delegata, po broju  onih koji su obećali i koji nisu obećali svoj glas. Trump je u predizborima  do sada osvojio 20 od 30 država, Cruz 10, a Mark Rubio 3države, ali je nakon poraza u svojoj Floridi odustao od dalje utrke.

Demokratski kandidati za nominaciju trebaju od 4.765 osvojiti 2.383 delegata. Hillary Clinton je do sad osvojila 1.756 delegata, a Bernie 1.068. Preostaje im još 1.941. Hillary još uvijek ima značajnu prednost ispred Bernia u broju delegata. Od 34 države u kojima se do sada glasalo, Hillary je pobjedila u 18 a Sanders u 16 država. Od zadnjih 9 država Bernie je osvojio 8.

Narednih mjeseci predizborno glasanje nastavlja se u državama: Conneecticut, Delaware, District Columbia, Indiana, Iowa, Kentucky, Maryland, New York, Oregon, Pensylvania, Rhode Island, West Wirginia, a za republikance pored navedenih još i u Coloradu i Nebraski. O tome da li će Sanders imati šanse  da se približi do sad uspješnijoj Hillary mnogo ovisi od predizbora u državi New York, koji donosi 247 delegata. Sanders vjeruje da će iz New Yorka izići sa još jednom pobjedom.

Sanders u izbornu utrku ušao bez novca

Treba potsjetiti da je Saders kao demokrata ušao u utrku za predsjednički mandat bez novca, pomagan isključivo od srednje klase – malih donatora,  jer je odbio svaku pomoć krupnog kapitala i korporativnu finansijksku pomoć Wall Streeta, medicinskih kompanija i banaka. Zato su ga već u početku pokušali diskreditovati nazivima da je “socijalista“,  „poremećeni komunista“, što je u ovakvim američkim uslovima predispozicija za eliminaciju. Kako je vrijeme odmicalo, Sanders uživa sve veću podršku birača, posebno mlađih.Tokom kapanje se pokazalo da Hillary ima veću podršku obojenih  nego bijelih birača. Sanders je između ostalih  aplicirao na mlađe i Latinoamerikance, što je znatno povećalo njegove izglede u Coloradu, Arizoni, New Mexico i Kaliforniji…

“Ranije se vjerovalo da su mladi apatični i da ih ne zanimaju izbori. Čini se da se to promijenilo”, tvrdi Sanders,  zadovoljan sve većim  brojem  glasova mladih.

Postoje uslovi za promjenu američkog političkog sistema

Suštinska važnost ovih američkih izbora je da američki narod shvati da se može i mora promjeniti korumpirani politički sistem. Ako Amerika želi predsjednika koji će učiniti sve što je u njegovoj moći da se demontira postojeći korumpirani sistem finansiranja predsjedničke izborne kampanje, onda joj treba predsjednik koji se  može birati bez pomoći Wall Steeta, jakih farmaceutskih kuća, … bez klase miljardera i lobista fosilnih goriva. Sanders jedini vodi kampanju bez pomoći ovih kuća. Njegova kampanja ne duguje nikom ništa, ni velikim kompnijama, ni velikim moćnim bankama, bogatašima, ni moćnim lobijima. Sanders duguje samo malim ljudima koji doniraju svojih $3 ili $10 dolara njegovoj i našoj političkoj revoluciji. Do sada je Sandersov tim dobio za kampanju više od $6,6 miliona od 2 miliona ljudi i sa tim novcem može osvojiti Bijelu kuću. Za samo 24 sata Sanders je od običnih ljudi  sakupio $1,5 milion donacija, više nego tri republikanska kandidata zajedno. To pokazuje da ljudi srednje klase mogu birati i izabrati svog predsjednika, koji će biti odgovoran predstavnik svih.

Predstojeće nedelje presudne za dalji tok predsjedničkih izbora

Po opštoj procjeni nekoliko predstojećih nedelja moglo bi biti presudno za dalji tok predsjedničkih izbora za izbor 54. Predsjednika SAD. Sa velikom pažnjom i interesovanjem očekuju se rezltati glasanja sa predizbornih skupova u državi New York, koji će se održati 19.aprila ove godine. Bernie je u New Yorku rođen, a Hillary je u New York preselila. Za nominciju demokrata u trci ostaju Hillary Clinton i Bernie Sanders.  Poraz u New Yorku Sandersa bi još više udalji od vodeće Hillary, a njegova pobjeda bi znatno zaprijetila njenom voćstvu. Na strani republikanaca dobre šanse da ugrozi vodećeg Donalda Trumpa ima samo Tom Cruz.

Popularnost Sandersa raste

O popularnosti Bernija Sandersa i o tome koliko bi njegovo imenovanje značilo za dalji tok razvoja američkog socijalnog života i demokratije govori sve više prisutnih i više aplauza na predizbornim skupovima , više podrške u medijima, na društvenim mrežama. Nama Bosancim o tome svjedoči  i pismo koje je ovih dana Sandersu uputio dr. Vahid Sendijalović, u kojem mu poručuje da se ne odrekne kandidature čak i ako Clintonova pobjedi na konvenciji demokratske stranke, da i tada ide kao nezavisni kandidat za predsjednika USA.

Berni Sanders vjeruje da za njega velike pobjede tek dolaze. Bernie putuje  skromnoAmerikom kao svaki drugi putnik i nadahnuto govori na sve posjećenijim javnim skupovima. On vjeruje da sve možemo samo zajedno, pa poziva sviju nas u Americi da idemo zajedno do velike vrijedne pobjede.  Poziva sviju nas :  crne, bijele, Latinose, azijske amerikance, Indijance, gejove i transcendere, ženske, muške, ljude rođene u SAD i ljude koji su emigrirali ovdje…

Političku revoluciju grade milioni ljudi zajedno. Bernijeva politička revolucija treba sviju nas. “Američka vlada pripada svima nama – poručuje Sanderas-  a ne samo bogatim donatorima“.

Bearni Sanders je ličnost koja u ovom trenutku treba američkom društvu. U njegovim rukama je ključ rješenja mnogih aktuelnih problema Amerike i savremenog svijeta, koji se ne mogu riješiti bez aktivne uloge američkog predsjednika. Njegov izbor za 45. Američkog predsjednika bio bi dobitak za Ameriku i svijet.

Burlington, 10. aprila 2016.

Zijad Bećirević

Zijad_Becirevic2

komentara
  1. Zdravko margic niodkud kaže:

    necenju nion promjeniti tosu samo price,sjetise sta je samo obama prico,ali ion radi stamu se savjetuje. sve to elita iz sjene komanduje dok njhiha neko nezaustavi nema tuj bolje nazalost samo gore.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s