Saša Milošević, zamjenik predsjednika Srpskog Narodnog Vijeća Republike Hrvatske: OVO JE PRVA HRVATSKA VLADA KOJA NI RIJEČ NIJE REKLA O MANJINAMA

Posted: 29. Mart 2016. in Intervjui

sasa milosevicSrba u Hrvatskoj 1991. ima 580.000, nešto više od 12% stanovništva, danas smo, po popisu od 2011. pali na trećinu – ima nas 186.500, nešto iznad 4% stanovništva…..Hrvatski HHO procjenjuje da je u Oluji i neposredno nakon nje pobijeno 697 civila, Srba, dok srpski Veritas kaže da je pobijeno više od 1.200 civila. Službeni Zagreb ne daje nikakve brojeve…… Službeno se vratilo nešto iznad 135.000 izbjeglih Srba. To znači da su prijavili dolazak, uzeli dokumente. Po istraživanju UNHCR-a tek manji dio od njih i stvarno ostaje u zemlji, oko 40%, većina prodaje imovinu i ponovo se vraća u Srbiju, oni “sretniji” u neke zapadne zemlje….. Za hrvatski pravosudni sistem de facto ne postoje zločini prema Srbima u Oluji – tek je jedan čovjek osuđen, za ubistvo starijeg bračnog para. Generalno, i bez pretjerivanja: policija ne traži, tužilaštvo ne optužuje a sud ne sudi za zločine protiv Srba…..Brkić je HDZ, njegov glavni tajnik, drugi čovjek te stranke, pa je njegova izjava i njihova izjava … to je takva stranka – nacionalistička, počesto i šovinistička, da im nema mržnje prema Srbima, dobar dio njih ne bi imali razloga postojati…..Ovo je prva hrvatska Vlada koja ni riječ nije rekla o manjinama, o ljudskim pravima u svom programu. Dapače – odmah nam je smanjila davanja, najavila i nova rezanja…..Srbija i Hrvatska imaju gomiletinu neriješenih stvari između sebe, njihovi vlastodršci ne namjeravaju stvari mijenjati jer im to odlično dođe u unutranjoj politici…..

Koliko pripadnika srpske nacionalne manjine je živjelo u Hrvatskoj do augusta 1995. a koliko ih ima danas?

MILOŠEVIĆ: Huh … ta 95-ta je baš nezgodna … dakle: popisi se održavaju svakih 10 godina, početkom desteljeća, Srba u Hrvatskoj 1991. ima 580.000, nešto više od 12% stanovništva, danas smo, po popisu od 2011. pali na trećinu – ima nas 186.500, nešto iznad 4% stanovništva.

Procjene o broju izbjeglih u avgustu 1995 variraju od 150.000 do 250.000 izbjeglih zbog same Oluje.

Imate li podatke o broju ubijenih i nestalih Srba-civila  tokom “Oluje” te o broju onih koji su napustili Republiku Hrvatsku?

MILOŠEVIĆ: I ovdje isto tako nismo dobri sa brojevima. Hrvatski HHO procjenjuje da je u Oluji i neposredno nakon nje pobijeno 697 civila, Srba, dok srpski Veritas kaže da je pobijeno više od 1.200 civila. Službeni Zagreb ne daje nikakve brojeve. Prije neku godinu napravljena je napokon zajednička knjiga nestalih sa svih strana, traži se još 1.600 nestalih, otpilike polovica je Srba.

Koliko ih se do sada vratilo u Hrvatsku?

MILOŠEVIĆ: Službeno se vratilo nešto iznad 135.000 izbjeglih Srba. To znači da su prijavili dolazak, uzeli dokumente. Po istraživanju UNHCR-a tek manji dio od njih i stvarno ostaje u zemlji, oko 40%, većina prodaje imovinu i ponovo se vraća u Srbiju, oni “sretniji” u neke zapadne zemlje. Razlozi ponovne emigracije  su nedostatak sigurnosti, diskriminacija Srba i ekonomska nerazvijenost povratničkih krajeva.

Općepoznato je da su u ratu 1991. u RH pocinjeni ratni zločini, kao što su počinjeni i u “Oluji”. Logično je da se vi iz SNV-a zalazete za identificiranje i procesuiranje onih koji su pocinili zločine nad pripadnicima vašeg naroda. Da li ste zadovoljni sa dosadašnjim odnosom hrvatskih pravosudnih institucija prema počiniteljima zločina nad Srbima augusta i poslije 1995., odnosno brojem onih koji su eventualno optuženi i procesionirani?

MILOŠEVIĆ: Mi se zalažemo za pronalaženje i kažnjavanje svih koji su počinili ratne zločine, ne samo onih koji su griješili prema Srbima. Za hrvatski pravosudni sistem de facto ne postoje zločini prema Srbima u Oluji – tek je jedan čovjek osuđen, za ubistvo starijeg bračnog para. Generalno, i bez pretjerivanja: policija ne traži, tužilaštvo ne optužuje a sud ne sudi za zločine protiv Srba. Bilo je nekoliko suđenja za masovna ubojstva staraca (Grubori, Varivode, etc) koja su (suđenja) bila ispod svakog standarda – ja sam 1995 radio za UN, došao sam u selo Grubori, pokraj Knina pola sata nakon što je u njemu pobijeno šestero nemoćnih staraca. Na ulazu u selu mimoišli smo se sa snagama hrvatske policije, jedinicom koja ih je pobila, zapisali smo im brojeve vozila. Pozvan sam kao svjedok 18 godina kasnije, sud je iako priznaje postojanje zločina, sve oslobodio jer se nije moglo utvrditi tko je tačno koga ubio. Ni pomisli o kažnjavanju onih koji ometali istragu, lagali istražiteljima, ni pomisli o kažnjavanju po zapovjednoj odgovornosti.

Postoji li danas u Hrvatskoj, četvrt stoljeća nakon rata u toj zemlji i više od dvije decenije nakon “Oluje” govor mržnje – bilo od strane nekih političkih djelatnika bilo u medijima? Hoćete li navesti neke, eventualne, primjere?

hate

MILOŠEVIĆ: Toga je sve vise i više u posljednje tri godine. Mi to redovito mjerimo, informiramo javnost o tome, evo vam link našeg Biltena o govoru mržnje za 2015: http://snv.hr/file/attachment/file/bilten6-compressed.pdf

Posebno, kako komentirate nedavnu poruku generalnog sekretara i donedavnog kandidata za ministra odbrane Milijana Brkića upućenu predsjedniku vašeg Vijeća, sveučilišnom profesoru i saborskom zastupniku Miloradu Pupovcu? Kako komentirate šutnju stranačkog (HDZ-a) te državnog vrha na njegov istup?

MILOŠEVIĆ: Brkić je HDZ, njegov glavni tajnik, drugi čovjek te stranke, pa je njegova izjava i njihova izjava … to je takva stranka – nacionalistička, počesto i šovinistička, da im nema mržnje prema Srbima, dobar dio njih ne bi imali razloga postojati.

Postoji nešto što je više od rivalstva, zašto ne reći – konfrontacija između pojedinih političkih stranaka sa srpskim predznakom u Hrvatskoj. Komentar? D li i koliko to šteti ukupnom srpskom nacionalnom korpusu u RH i njegovim interesima?

MILOŠEVIĆ: Za sad toga nema – ima nekih 6 ili 7 “srpskih” stranaka u Hrvatskoj no jedna od njih – SDSS se toliko ističe – brojem članova, organiziranošću, brojem vijećnika u lokalnim skupštinama, na kraju i zastupnika u Saboru da ona nema pravu konkurenciju. Redovito, na svim izborima uzima više od 90% srpskih glasova.

Koji su glavni problemi srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i mogu li se oni riješiti u institucijama te zemlje?

MILOŠEVIĆ: Skupni naziv tih problema je – reintegracija, a u tome ih je mnogo manjih: neriješeno nasljeđe rata, od nekažnjavanja za zločine nad Srbima pa do povratka imovine, zatim nerazvijenost krajeva kojima žive, diskriminacija (u dobivanju posla, u medijima kroz govor mržnje). Oni se jedino i mogu riješiti u zemlji, ne možemo uvesti rješenja. A i dojučerašnji “uvoznici” – SAD i EU nisu više zainteresirani za nas …

Kako ocjenjujete program nove Hrvatske vlade kojeg je u januaru izložio mandatar, sada već aktuelni premijer Tihomir Orešković, s aspekta svih manjina u toj zemlji, pa i srpske?

MILOŠEVIĆ: Ovo je prva hrvatska Vlada koja ni riječ nije rekla o manjinama, o ljudskim pravima u svom programu. Dapače – odmah nam je smanjila davanja, najavila i nova rezanja. Kad se to zbroji sa najavljenom kulturnom politikom (“čuvanje i izgradnja nacionalnog identiteta”) jasno je da nam neće biti lakše nego prije …

Na samom kraju, kako vidite aktuelne odnose između Hrvatske i Srbije koji su itekako bitni za položaj, kako Srba u Hrvatskoj, tako i Hrvata u Srbiji?

MILOŠEVIĆ: Jedino je pozitivno da su oni sada i službeno loši, u prijašnjim periodima smo se svi nešto pravili da su dobri i da se razvijaju. Srbija i Hrvatska imaju gomiletinu neriješenih stvari između sebe, njihovi vlastodršci ne namjeravaju stvari mijenjati jer im to odlično dođe u unutranjoj politici.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

MILOŠEVIĆ:

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (779)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s