Prof. dr. Gordan Kalajdžiev, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Makedonije: DANAS, REKAO BIH, DA SVAKO KO NE PODRŽAVA POLITIČKI REŽIM, JE META ZA KRŠENJE LJUDSKIH PRAVA

Posted: 28. Mart 2016. in Intervjui

kalajdziev

Situacija u Makedoniji je zapravo uznemirujuća. Osim nekih zajedničkih problema iz oblasti ljudskih prava uobičajenih za područje zapadnog Balkana, Makedonija ima i neke dodatne, više ozbiljne probleme sistemskog karaktera…..Na individualnoj razini dajemo besplatnu pravnu pomoć i savjete, uključujući i predstavljanja u nekim slučajevima upravnih i sudskih postupaka, kao i neke slučajeve u Strasbourgu ukazujući na povrede Evropske konvencije o ljudskim pravima…..Mi smo dokumentirali tuce slučajeva mučenja samo u posljednje dvije godine, ali niti jedno mučenje u smislu presuda nije polučilo do sada neki napredak u Makedoniji. Sloboda izražavanja je još jedan problem koji je za Vladu, čini se, nepobjediv, imajući najvažnije medije pod svojom kontrolom. Govorom mržnje i zločinima iz mržnje nisu se bavili kao posebnom vrstom krivičnih djela…..Pratimo krizu od novembra 2014. Imamo tim od 10 promatrača, a od oktobra 2015. dnevnu prisutnost na obje, grčko-makedonskoj i makedonsko-srpskoj granici (u tranzitnom logorima). Pružamo pravne i psiho-socijalne usluge te igramo veliku ulogu u podizanju svijesti, kako u zemlji tako i na regionalnoj razini…..

Gospodine Kalajdžiev! Za početak, kako generalno ocjenjujete stanje ljudskih prava u Republici Makedoniji i kakav je trend?

KALAJDŽIEV: Situacija u Makedoniji je zapravo uznemirujuća. Osim nekih zajedničkih problema iz oblasti ljudskih prava uobičajenih za područje zapadnog Balkana, Makedonija ima i neke dodatne, više ozbiljne probleme sistemskog karaktera. Naime, postoji potpuni nedostatak podjele vlasti u funkcioniranju političkog sistema, što dovodi do nekontrolirane zloupotrebe ovlasti izvršne vlasti. Pravosuđe, Javno tužiteljstvo i sve moguće državne institucije zamišljene kao neovisne ili autonomne, kao i mediji te drugi sektori društva su dominantno zlostavljani od strane male grupe korumpiranih političara. Zato je Helsinski odbor u Makedoniji u posljednjih nekoliko godina provodi aktivnosti koje se otvorenije konfrontiraju s Vladom čija je dosadašnja uloga više ili manje pasivnog posmatrača onoga što se događa u društvu.

Čija su ljudska prava najčešće ugrožena u toj zemlji?

KALAJDŽIEV: Tradicionalno, pojedinci i skupine su prijavljivali zlostavljanja i nezakonitosti u radu policije i u sudskim postupcima, pravima nacionalnih manjina i slično, ali u posljednjih nekoliko godina imamo mnogo slučajeva diskriminacije, uključujući prava LGBT zajednice, govor mržnje i zločin iz mržnje, danas probleme s migrantima …

Kakvu vi iz Helsinškog odbora možete pružiti pomoć onima koji je od vas traže?

KALAJDŽIEV: Na individualnoj razini dajemo besplatnu pravnu pomoć i savjete, uključujući i predstavljanja u nekim slučajevima upravnih i sudskih postupaka, kao i neke slučajeve u Strasbourgu ukazujući na povrede Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ali, mi također preduzimamo opće mjere i inicijative inspirirane pojedinačnim pritužbama ili slučajevima koje smo saznali iz medija, uključujući i društvene medije. To uključuje legalne inicijative, proteste, treninge, seminare i slično.

Da li je releventan broj slučajeva koji su rješavani u nadležnim institucijama vašim posredovanjem pozitivno riješen?

KALAJDŽIEV: Nažalost, ne mnogo, sigurno ne većina naših slučajeva. To je zbog činjenice da većina naših klijenata imaju pravni spor s državom, ili ovisi o dobroj volji države da djeluje. U posljednjih 6 do 8 godina takvi sporovi, unatoč tome, završili su s pozitivnim odlukama po građane. Mi smo koncentrirani na strateške slučajeve u području anti-diskriminacije, policije, pritvaranja i zatvaranja institucija, mučenja, slobode izražavanja, zločina iz mržnje i govora mržnje, socijalna pravde, LGBT itd. Neke od tih tema su u posljednje vrijeme uvedene kroz naše zakonodavstvo i to bi moglo potrajati dok država ne počne prepoznavati građanska prava i njihovu zaštitu. Na primjer, zastupamo Rome protiv kojih se odvija rasno profiliranje kad oni pokušavaju putovati izvan zemlje. Zbog političkih okolnosti i nedavnog djelovanja bezviznog režima s EU-om, sudovi su propustili da odluče da je ova manjina diskriminirana kada koriste svoje pravo na putovanje. S obzirom na zatvorenje institucija, od 2011. nama (ali i drugim organizacijama civilnog društva i medijima) nije dopuštena posjeta zatvorenicima. To, zajedno s ne-funkcioniranjem mehanizma pritužbi, nam predstavlja poteškoće pri zastupanju tih ljudi pred sudovima. Mi smo dokumentirali tuce slučajeva mučenja samo u posljednje dvije godine, ali niti jedno mučenje u smislu presuda nije polučilo do sada neki napredak u Makedoniji. Sloboda izražavanja je još jedan problem koji je za Vladu, čini se, nepobjediv, imajući najvažnije medije pod svojom kontrolom. Govorom mržnje i zločinima iz mržnje nisu se bavili kao posebnom vrstom krivičnih djela. Počinitelji prođu nekažnjeno, ili dobiju kaznu kao da su počinili neko obično, a ne krivično djelo iz mržnje. Međutim, postoji veliki broj građana, posebno siromašnih, koji ne bi bili u mogućnosti ostvariti svoja prava bez naše pomoći. Imamo oko 5 uspješno završenih i 5 neriješenih predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava, te niz uspješnih inicijativa pred Ustavnim sudom. Uz naše aktivnosti podizanja javne svijesti, uspjeli smo poboljšati životne uvjete za neke zatvorenike, pomagali ljudima da dobiju socijalne naknade, pomagali sudovima u razvijanju prakse vezano za obiteljsko nasilje, te je djelovali preventivno kada je u pitanju policijsko nasilje.

Da li biste naveli neke slučajeve o drastičnom kršenju ljudskih prava pojedinaca ili određenih skupina za koje ste se obratili nadležnim institucijama a koji nisu riješeni?

KALAJDŽIEV: Nažalost, veliki broj naših slučajeva nisu riješeni zadovoljavajuće. Na primjer, pomogli smo brojnim žrtvama mučenja koji su u stvari procesuirani od strane policije (na optužbe da su napali policajce). Uz našu pomoć su oslobođeni od njihovih troškova postupka. Opet, najveći problem je neuspjeh države da prepoznaju prava i slobode građana, posebno kada su u sporu s državom.

Kao što se zna, makedonsko društvo je multinacionalno i multikonfesionalno, ali dominiraju dvije najbrojnije etničke skupine: Makedonci i Albanci. Da li je vaš Odbor registrirao neke slučajeve zločina iz nacionalne i vjerske mržnje počinjene od strane jedne ili druge spomenute skupine a na koje državni organi nisu reagirali, odnosno nije djelovala pravna država?

Skopje%20Riots%20by%20MIA%204x3

KALAJDŽIEV: Provodimo project www.zlostorstvaodomraza.mk vezano za zločin iz mržnje. Na ovom portalu smo registrirali više od 270 incidenata iz mržnje u posljednje 3 godine. Oko 160 njih su počinili, zbog različite etničke pripadnosti žrtve i počinitelja (obično mladi Makedonci i Albanci), dok je 20 obuhvaćaju incidente zbog vjerske pripadnosti žrtve/ počinitelja (pravoslavci protiv muslimana). Sudovi su spori da prepoznaju ove incidente kao zločin iz mržnje i procesuiraju ih kao prekršaj ili redovita krivična djela, ne uzimajući u obzir pristran motiv iza njih.

Koje su još etničke ili druge skupine najčešće žrtve kršenja ljudskih prava prema njima i ko ih krši: pojedinci-obnašatelji vlasti, institucije…?

KALAJDŽIEV: Tradicionalno, etničke većine koriste najviše ciljane žrtve. Danas, rekao bih, da svako ko ne podržava politički režim je meta za kršenje ljudskih prava, a posebno novinari, aktivisti za ljudska prava i akademici.

Po mnogima, Romi su u većini država Evrope te zapadnog Balkana najugroženija nacionalna manjina s aspekta ljudskih prava. Kakva je situacija u tom smislu u Makedoniji?

KALAJDŽIEV: To je istina, ali Makedonija ne predstavlja primjer, oni imaju slične probleme i ovdje kao i u većini zemalja u regiji.

Da li je vaš Odbor kompetentan za pitanje ljudskih prava migranata koji u velikom broju već nekoliko mjeseci prolaze i kroz vašu zemlju na putu prema zemljama zapadne Evrope? Ako jeste, kako generalno ocjenjujete poštivanje njihovih ljudskih prava od strane Makedonije kao tranzitne zemlje?

KALAJDŽIEV: Pratimo krizu od novembra 2014. Imamo tim od 10 promatrača, a od oktobra 2015. dnevnu prisutnost na obje, grčko-makedonskoj i makedonsko-srpskoj granici (u tranzitnom logorima). Pružamo pravne i psiho-socijalne usluge te igramo veliku ulogu u podizanju svijesti, kako u zemlji tako i na regionalnoj razini. Posjetili smo i jedini zatočenički centar za strance gdje su neki od imigranata su poslani te registrirali zločin protiv izbjeglica/migranata iz mržnje (21 incidenat u 2015. godini, vidi portal povezan gore). Prava tražitelja azila u pravilu se ne poštuju, ali su brzo desio njihov transit prije nego što je bila zatvorena ruta Zapadni Balkan. Problem je da nitko ne želi ostati u Makedoniji, oni žure ka EU.

grcka_izbjeglice_ap_main_4

Na samom kraju, surađujete li sa odborima iz regiona, posebno sa Helsinškim odborom u Bosni i Hercegovini i u čemu se ta suradnja, eventualno, ogleda?

KALAJDŽIEV: Nažalost. imamo rijetke kontakte u nekim prigodama konkretnih slučajeva podnositelja, ali češće surađujemo na zajedničkim projektima. U ovom trenutku imamo projekt s Helsinškim odborom iz Republike Srpske i nekih drugih nevladinih organizacija iz regije po pitanju besplatne pravne pomoći za osumnjičene u krivičnim predmetima. Završna konferencija će se održati sljedećeg mjeseca ovdje u Skoplju. Iskreno govoreći, fijasko bivše Helsinške federacije je poražavajući za male NVO kao što je naša u Makedoniji. Prvo, bili smo jači ujedinjeni na vrlo prijateljski i fleksibilan način. S druge strane, naši domaći neprijatelji su uvijek sretni da rado tvrde da mi zapravo uopće ne postojimo kao organizacija, da je Helsinška federacija završila u ozbiljnim financijskim problemima, zloupotrebama i slično.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.


RAZGOVARAO:
Bedrudin GUŠIĆ (778)

vrbas-miso

 

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s