Danijel Katičin, ravnatelj Javne ustanove Park prirode Vransko jezero – Hrvatska: NEOBIČAN KOMPROMIS I IZVANREDAN SPOJ KOPNA I VODE

Posted: 22. Februar 2016. in Intervjui

Katicin D.Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno bogatom vodom i predstavlja kriptodepresiju…..Radi se o neobičnom kompromisu i izvanrednom spoju kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što im je potrebno za život. Ljubitelji ptica mogu doživjeti nezaboravno iskustvo promatrajući iz svog skrovišta ptica, njihovo gniježđenje i brigu za mlade…..Uz ptice parku daju vrijednost i ribe.Vrana Zoo zemljopisno pripada mediteranskom području. Životinje koje žive u parku su vrlo zanimljive i geološki gledano, razmjerno stare. U stvari, tijekom glacijacije, Vransko jezero je pošteđeno ledenih pokrova dok je razvilo prilično neobične faune…..Od važnijih obližnjih destinacija kao zaštićenih prirodnih područja treba naglasiti Nacionalni park Krka, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Paklenica, ali i Nacionalni park Plitvička jezera koji je malo udaljeniji, ali također i najstariji park u Hrvatskoj…..Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa 02. veljače organizirali smo radionicu: ”Skuhaj, posloži, odgovorno odloži.” Radionicu na temu pravilnog odvajanja otpada i upotrebe otpadnih materijala u svrhu recikliranja, s naglaskom na biootpad. Radionica je bila namjenjena učenicima ugostiteljskih smjerova Srednje škole Biograd…..U prethodnoj godini smo zabilježili 12 482 posjetitelja, a točan broj stranih posjetitelja nemamo. Naši posjetitelji su domaći turisti iz Hrvatske…..

Vransko jezero - logo

Gdje se nalazi Vransko jezero i kada je, s okolinom područjem, proglašeno Parkom prirode?

Vransko jezero-mapaKATIČIN: Neposredno uz Jadransku magistralu, između dva poviješću bogata grada Šibenika i Zadra, prostire se se prirodni fenomen blizine dva jednako lijepa, a opet, toliko različita plavetnila. S jedne strane razvedena jadranska obala, poznata po svojoj primamljivoj ljepoti i čistoći, a sa druge, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj.

Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad-jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen manje od kilometra. Po svom položaju i karakteristikama specifično je u Hrvatskoj ali i na širem europskom prostoru. Ono je zapravo kraško polje ispunjeno bogatom vodom i predstavlja kriptodepresiju.

Općenito, kao jedan od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999. Vransko jezero i njegova okolica je proglašeno parkom prirode, a na ramasarski popis svjetski važnih vlažnih staništa je uvršteno početkom 2013.

U čemu je posebnost Posebnog ornitološkog rezervata?

KATIČIN: Veliki tršćak s poplavnim livadama i plodnim njivama na sjeverozapadnom dijelu jezera je 1983. dobio taj status te je uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe).

Njegova posebnost je u očuvanosti močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti.

Radi se o neobičnom kompromisu i izvanrednom spoju kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što im je potrebno za život. Ljubitelji ptica mogu doživjeti nezaboravno iskustvo promatrajući iz svog skrovišta ptica, njihovo gniježđenje i brigu za mlade.

Vransko jezero-2

Vransko jezero je «hot spot», područje s velikim brojem raznih vrsta ptica, a do sada je zabilježeno 256 vrsta ptica, od kojih 102 vrste gnijezde u parku. Među gnjezdaricama postoje četiri ugrožene vrste na europskoj razini i sedam vrsta ugroženih na nacionalnoj razini. Za neke od tih ptica Vransko jezero je jedino gnjezdilište u mediteranskom dijelu Hrvatske. U parku je također važno odmorište i hranilište za cijeli niz europskih ugroženih vrsta. U Parku prezimi više od 100.000 ptica na vodi.

Vransko jezero-1

Vransko jezero obiluje i mnogim vrstama riba. Hoćete li reći nešto detaljnije o tome?

KATIČIN: Uz ptice parku daju vrijednost i ribe.Vrana Zoo zemljopisno pripada mediteranskom području. Životinje koje žive u parku su vrlo zanimljive i geološki gledano, razmjerno stare. U stvari, tijekom glacijacije, Vransko jezero je pošteđeno ledenih pokrova dok je razvilo prilično neobične faune.

Voda u jezeru je samo povremeno visoke slanosti, a uglavnom niske pa je stanište i morskih i slatkovodnih ribljih vrsta.

Od slatkovodnih vrsta samo su jegulja (Anguilla anguilla) i riječna babica (Salaria fluviatilis) autohtone što znači da im je jezero prirodno stanište, dok su ostale vrste alohtone tj. namjerno ili slučajno unesene u jezero iz drugih okoliša.

Takve su na primjer šaran (Cyprinus carpio) koji je namjerno unesen i uzgajan još od 1949. godine, zatim babuška (Carassius gibelio), crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), som (Silurus glanis), štuka (Esox lucius) i gambuzija (Gambusia affinis) koja je unesena jer se hrani ličinkama komaraca i na taj način ih kontrolira.
Od morskih riba najzastupljeniji i najomiljeniji su cipli.

Šta biste rekli o flori Parka?

KATIČIN: Prije svega, najvrjednije vegetacijsko stanište u parku je ono močvarno, uključujući tršćak. Tu su i šume crnike, šume alepskog bora, šikare i suhi travnjaci.
Općenito, područje Vranskog  jezera obuhvaća dvije glavne vegetacijske zone jadranske mediteranske provincije: Euro mediteranska zona i submediteranska zona.
Močvare su izuzetno važne u smislu očuvanja biološke raznolikosti. Tu možemo naći veliki broj ugroženih i osjetljivih vrsta biljaka. Ovo područje je također vrlo važno iz perspektive čovjeka, one služe kao izvor hrane, daju mogućnost rekreacije i edukacije, ali također može zapremiti velike količine vode kako bi se spriječilo plavljenje i daje pitku vodu.
Do sada smo zabilježili 707 biljnih vrsta na tom području. Nažalost, većina od njih su osjetljive i ugrožene, od kojih dvije kritično.
Također, u parku je 95 zakonom i 51 strogo zaštićenih biljnih vrsta. 17 vrsta koje su u parku zaštićeno je Bernskom konvencijom.
Neke od zanimljivih biljaka: Krocanj Myriophyllum verticillatum; Ilirska Perunika Iris illyrica – endem; Lopoč Nymphaea alba; Mješinka Utricularia vulgaris – biljka mesožder.

Koje kulturne i povijesne znamenitosti značajno sudjeluju u bogatoj turističkoj ponudi Parka?

KATIČIN: Povijesno su najznačajniji ostaci, odnosno ruševine starog grada Vrane koji datiraju još iz 9.stoljeća od kada je na tom mjestu bio benediktinski samostan kojega je kralj Dmitar Zvonimir u jedanaestom stoljeću darovao Svetoj Stolici nakon čega su se u Vrani čuvale insignije kraljevskog dostojanstva kojim su se služili papinski legati prilikom ustoličenja najprije narodnih, a potom i ugarskih vladara na hrvatsko prijestolje. U prvoj polovici dvanaestog stoljeća, papa je upravu nad gradom, samostanom i njegovim imanjem predao u ruke Templara, a koji su se po ukinuću reda preimenovali u Ivanovce te se ubrzo titula vranskog priora vezala za status Hrvatskog bana, među kojima su u povijesti najzapamćeniji ostali Ivan Paližna i Petar Berislavić.

  1. godine Vranu kupoprodajom dolazi pod mletačku vlast, a 1527.osvajanjem pod osmanlijsku. Tada sam grad naseljavaju isključivo osmanlije, a okolicu, postupno, pravoslavno vlaško stanovništvo.

Za kandijskog rata, mletačka vojska je topništvom razrušila dijelove vranskih kula i zidina čiji ostaci od tada pa do danas sablasno i strše u visinu vapeći za konzervacijom i istraživanjem.

Vrana - stari grad

Po rušenju starog grada, za vrijeme mira između kandijskog i morejskog rata, tursko zapovjedništvo i posada su se smjestili u neposrednoj blizini, u netom izgrađeni , za drugu namjenu zamišljeni, Maškovića han koji je danas najzapadniji spomenik civilne osmanske arhitekture u Europi. Izgradnju objekta je organizirao Jusuf Mašković, visoki dostojanstvenik na Sultanovom dvoru i zapovjednik osmanske flote, rodom iz Vrane.

Od ostalih kulturnih znamenitosti vrijedi istaknuti:

Kasnoantičku kulu na gradini pored brda Osridak koja je jedina poznata antička utvrda kružnog unutarnjeg presjeka na istočnoj strani Jadrana, izgrađena kad se Rimsko carstvo ozbiljno organizira za prodore s Istoka. Služila je kao okosnica kompleksne fortifikacije cijelog brda i kao stalna promatračnica i zaklon posadi od iznenadnog napada i nevremena.

Babin škoj poluotok (3. tisućljeće p.n.e. do 16. stoljeća), poluotočić je izvrsno strateški pozicioniran za dugu aktivnu obranu i smještaj većeg broja stanovništva, stoke i zaliha hrane pa je radi toga bio u gotovo neprekinutoj istoj funkciji u više tisućljeća. Prije prokopa kanala Prosika i spuštanja razine jezera, Babin škoj je bio otočić, što se i danas događa za visokih voda.

Sam kanal Prosika, dug skoro jedan kilometer, je prokopavan od 1752 do 1770. te je još u dva navrata produbljivan i proširivan.

Športsko-ribarska-lučica-Prosika-2

Koje obližnje destinacije se također preporučuju potencijalnim posjetiteljima Parka?

KATIČIN: Od važnijih obližnjih destinacija kao zaštićenih prirodnih područja treba naglasiti Nacionalni park Krka, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Paklenica, ali i Nacionalni park Plitvička jezera koji je malo udaljeniji, ali također i najstariji park u Hrvatskoj. Od Parkova prirode u blizini tu je Telašćica na Dugom otoku kao i Park prirode Velebit koji se nalazi na našoj najdužoj planini. Od značajnijih turističkih okolnih mjesta zasigurno treba spomenuti obližnji Biograd gdje je i naš ured parka. U Pakoštanima nam je formalno sjedište, a u Betini na otoku Murteru, upravo uređujemo info centar. Blizu su i Vodice te gradovi Zadar i Šibenik. Možemo spomenuti i zaleđe Vranskog jezera što uključuje Ravne kotare te njihov značaj za ruralni turizam.

Vransko jezero-3

Da li ukupnu turističku ponudu Parka prirode prate i odgovarajući infrastrukturni sadržaji (hoteli, moteli, putna infrastruktura)?

KATIČIN: Što se tiče infrastrukturnih sadržaja turističke ponude Parka prirode u smislu smještajnih kapaciteta, u samom Parku ne postoje. U neposrednoj blizini je turistički kompleks Crvena luka te sva obližnja mjesta i gradići imaju značajne turističke kapacitete među kojima se po svojoj veličini, u Biogradu na Moru, ističe Ilirija d.d. sa svojim hotelima i kampom.

Funkcionalna granica zaštitne-razvojne tampon zone Parka se temelji na turističkom vrednovanju cesta i mjesta u izravnoj okolici Parka prirode po načelu da sve prometnice u Parku prirode i u tampon zoni te naseljena mjesta u tampon zoni ubuduće čine jedinstven sustav turističkog posjećivanja. Tampon zona se sastoji od priobalnog, turistički dobro razvijenog i orijentiranog na atraktivnost mora i morske obale te kopnenog, turistički slabo razvijenog i izrazito ruralnih značajki. Zatvoreni krug cesta koji omogućava ulijevanje svih glavnih prilaznih pravaca i ulaz u Park prirode na više ulaznih porti čini dio Jadranske magistrale od Pirovca do Pakoštana, cesta od Pakoštana do Vrane te ceste koje spajaju Vranu i Pirovac preko Radašinovaca, Banjevaca i Kašića.

Važna je i sporedna, pretežito makadamska cesta koja povezuje zaselak Bakovići s vidikovcem Kamenjak te cesta koja povezuje Banjevce sa zaseokom Banjevački stanovi, odnosno potencijalnom trećom ulaznom portom Parka prirode na njegovoj sjevernoj strani. Prilaz sa cestovnog kruga do prve ulazne porte nalazi se kod kanala Prosika, a do druge ulazne porte sjeverno od Pakoštana. Na ta tri ulaza naslanja se sustav unutarnjih prometnica Parka prirode kao i sustav pješačkih, biciklističkih, konjičkih i servisnih putova.

Kako ste obilježili nedavni Svjetski dan močvarnih staništa?

KATIČIN: Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa 02. veljače organizirali smo radionicu: ”Skuhaj, posloži, odgovorno odloži.” Radionicu na temu pravilnog odvajanja otpada i upotrebe otpadnih materijala u svrhu recikliranja, s naglaskom na biootpad. Radionica je bila namjenjena učenicima ugostiteljskih smjerova Srednje škole Biograd. Cilj nam je bio potaknuti razumijevanje mladih lokalne zajednice o vrijednosti močvara i objasniti im na koji način oni mogu pridonijeti očuvanju i održivom korištenju. Radionica se održala u Hotelu Kornati. Drugi dio radionice će se održati u travnju kad će učenici imati priliku posjetiti Ornitološki rezervat iz kojeg dalekozorom mogu uočiti odlagalište otpada koje je u njegovoj neposrednoj blizini. Kroz ovu godine radionice organiziramo u suradnji sa Ilirijom d.d. s ciljem ekološkog odgoja i obrazovanja lokalnog stanovništva, gostiju i zaposlenika.

Koliki broj posjetitelja ste zabilježili prethodne godine i koji postotak njih čine oni koji nisu iz Republike Hrvatske?

KATIČIN: U prethodnoj godini smo zabilježili 12 482 posjetitelja, a točan broj stranih posjetitelja nemamo. Naši posjetitelji su domaći turisti iz Hrvatske. Broj posjetitelja nam oscilira iz godine u godinu, ali zbog projekata koji su u realizaciji i veće medijske eksponiranosti očekujemo ove sezone veći broj gostiju.  Osim toga se nadamo da će nam pomoći  i rast turističke potražnje u Hrvatskoj i nedavno osvojena titula Zadra kao najbolje turističke destinacije u Europi

I, na kraju, jeste li planirali realizirati neke projekte u ovoj godini i koje, eventualno?

KATIČIN: U ovoj godini je u tijeku realizacija projekta kružne posjetiteljske infrastrukture, u sklopu kojeg gradimo drvenu poučnu stazu odnosno saniramo postojeću stazu drvenog pješačkog puta. Završeni su i radovi na izgradnji pontonskog pristaništa za prihvat brodova na području Bašinke te nastojimo kompletirati dozvole i započeti uređenje lučice Crkvine.

Također je u toku uređenje i opremanje vanjskog sustava signalizacije te popratnih sadržaja. Pokrenuli smo i projekt pod nazivom “Oživi, održi otok. Oćemo li?!” u okviru kojega s partnerima organiziramo obnovu maslinika, stabala, putova i suhozida te radionice na temu pravilnog odvajanja otpada.

Proveli smo natječaj za nabavku turističkog električnog broda s 56 mjesta, elektrificiranje Prosike i Crkvine, pogurati dokumentaciju za izgradnju brane, zapornice s ribljom stazom na kanalu Prosika u suradnji s Hrvatskim vodama te izgradnju prezentacijskog centra PP Vransko jezero i NP Kornati u Betini.

Namjera nam je kupiti, u privatizaciji izgubljeni, glavni posjed na Crkvinama, urediti još niz pješačkih staza, spojiti krug biciklističke staze oko jezera za koji fali još pet kilometara, a za što smo lani izradili svu tehničku dokumentaciju.

Želja nam je instalirati solarne panele na vidikovcu Kamenjak i lučici Prosika….

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

KATIČIN: Hvala Vama.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (766)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s