Prof. Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) iz Zagreba: NASTAVLJAMO RADITI NA POPULARIZACIJI NAŠEG MUZEJSKOG FUNDUSA TE PRIPREMI IZLOŽBI I U MUZEJU I U MNOGIM EUROPSKIM DRŽAVAMA

Posted: 27. Januar 2016. in Intervjui

Miroslav-Gasparovic-09-1

Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17.2.1880. na inicijativu Društva umjetnosti. Udruženja čiji su članovi bili mnogi najznačajniji ljudi Hrvatske tog vremena, kao na primjer biskup J.J. Strossmayer, Franjo Rački, grof Janko Drašković, baron Anton Vranyczany i naravno Isidor Kršnjavi koji ga je nakon zastoja u djelovanju tijekom Bachova apsolutističkog režima 1875/6 obnovio i dao mu novu energiju…..Ključna osoba i autor prvih „smjernica“ i statuta Muzeja za umjetnost i obrt bio je Isidor Kršnjavi, zasigurno jedna od najznačajnijih i najkontroverznijih ličnosti hrvatske politike i kulture, koja je kao što je to uobičajeno kod nas dugo vremena bio smatran gotovo nacionalnim izdajnikom…..Druga ključna osoba u zasnivanju Muzeja bio je Herman Bolle po čijem projektu je sagrađena i njegova zgrada 1887/8. godine…..Ukupan broj muzejskih predmeta koji se čuvaju u različitim muzejskim zbirkama prelazi 100.000 predmeta….. U dvadeset pet dvorana predstavljen je razvoj umjetničkih stilova od Gotike do kraja dvadesetog stoljeća, te u sljedećih nekoliko dvorana predstavljene su pojedine značajne muzejske zbirke kao zbirka stakla, keramike i porculana, sakralne umjetnosti…..Početkom prošle godine na primjer priredili smo izložbu „Stoljeće ručnog sata“ kojom smo između ostalog obilježili i početak I Svjetskog rata jer se upravo tada tijekom tog užasnog rata počeo svakodnevno koristiti ručni sat….. U tom kontekstu sa zadovoljstvom mogu vas izvijestiti da se MUO upravo, 21.1. 2016. kao prvi hrvatski muzej pridružio rastućoj obitelji Google Cultural Institute i da ga svi sada pa i vi mogu posjetiti na Google street wiev…..Muzej posljednjih desetak godina ima posjetu od oko sto tisuća godišnje, naravno ima i boljih godina kada se taj broj višestruko premašuje, ali i ne ide ispod navedene brojke…..

Kada je osnovan MUO, na čiju inicijativu te na što je bila usmjerena strategija djelovanja istog u vrijeme njegova osnivanja?

GAŠPAROVIĆ: Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 17.2.1880. na inicijativu Društva umjetnosti. Udruženja čiji su članovi bili mnogi najznačajniji ljudi Hrvatske tog vremena, kao na primjer biskup J.J. Strossmayer, Franjo Rački, grof Janko Drašković, baron Anton Vranyczany i naravno Isidor Kršnjavi koji ga je nakon zastoja u djelovanju tijekom Bachova apsolutističkog režima 1875/6 obnovio i dao mu novu energiju. Zadaća i kako bi se danas reklo misija tog Društva bila poticanje razvitka kulture i umjetnosti u tada dosta u tom pogledu zapuštenoj Hrvatskoj. Bili su svjesni da bez temeljnih institucija je tako što nemoguće a smatrali su da je zasnivanje muzeja posvećenog umjetnosti i obrtu ključno za daljnji razvitak zemlje te očuvanje starih tradicija ali i njihovo prilagođavanje novom industrijskom dobu. Koncept na kojem se MUO utemeljio zasnivao se na idejama britanskog Arts and Crafts pokreta te na koncepciji Bečkog Muzeja primijenjene umjetnosti koji je osnovan tek nekoliko godina prije našeg 1876. godine. U tadašnjoj K&K u više gradova osnivani su tada slični muzeji, na primjer Budimpešti, Pragu, Brnu, Krakowu, Lvovu. Unutar te koncepcije vrlo važnu ulogu imala je i obrtna Škola koja je u sklopu Muzeja za umjetnost i obrt osnovana 1882, godine.

Šta je određivalo muzejske koncepcije cijelo vrijeme njegova preko 135-togodišnjeg postojanja? Hoćete li se javno sjetiti nekih osoba koje su dali svoj obol u tim koncepcijama?

GAŠPAROVIĆ: Ključna osoba i autor prvih „smjernica“ i statuta Muzeja za umjetnost i obrt bio je Isidor Kršnjavi, zasigurno jedna od najznačajnijih i najkontroverznijih ličnosti hrvatske politike i kulture, koja je kao što je to uobičajeno kod nas dugo vremena bio smatran gotovo nacionalnim izdajnikom. Ovaj pragmatični umjetnik, intelektualac, političar, ministar obrazovanja, sveučilišni profesor, književni i likovni kritičar, prevoditelj i još koješta bio je iznad svega toga zapravo veliki vizionar i vjerujem da ga je upravo ta vizija unapređivanja hrvatske kulture i umjetnosti nagnala na političke kompromise koje mu njegovi suvremenici nisu nikad oprostili, a mi tek nedavno postali svjesni da bi bez njegova nastojanja Hrvatska bila osiromašena za ogroman broj kulturnih institucija, škola. Druga ključna osoba u zasnivanju Muzeja bio je Herman Bolle po čijem projektu je sagrađena i njegova zgrada 1887/8. godine.

Moramo imati na umu da je u to doba Zagreb bio mali provincijski grad s nepunih pedesetak tisuća stanovnika. Tada zasnovati i izgraditi takav veliki Muzej kako je već tada bio zamišljen MUO zaista je nevjerojatna hrabrost i u punom smislu vizionarski pothvat čije plodove uživamo još i danas. Ne samo mi koji radimo u tom muzeju već i cjelokupna Hrvatska i međunarodna javnost

Koji odjeli čine današnji sadržaj Muzeja?

GAŠPAROVIĆ: Organizacijski Muzej je podijeljen na sedam glavnih odjela: Odjel zbirki, Restauratorski odjel, Knjižnicu, Informacijsko-dokumentaristički odjel, Edukacijski odjel, Odjel za marketing i odnose s javnošću i Upravu muzeja. Svaki od ovih odjela pak sadrži i upravlja sa određenim važnim segmentima muzeja. Tako na primjer Odjel zbirki ima dvadeset zbirki unutar sebe od kojih su mnoge veće nego veći dio muzeja u Hrvatskoj i broje više desetaka tisuća predmeta i unutar sebe također sadrže neke jedinstvene pod zbirke. Ukupan broj muzejskih predmeta koji se čuvaju u različitim muzejskim zbirkama prelazi 100.000 predmeta. Restauratorski odjela se sastoji od tri restauratorske radionice; Metal, keramika i staklo; Polikromna skulptura i slikarstvo te radionica za restauraciju Tekstila. Posljednjih godina borimo se da otvorimo novu radionicu za konzervaciju i restauraciju papira no nažalost zbog nedostatka prostora i naravno financijskih sredstava nismo to još uspjeli iako je to od presudne važnosti za razvoj muzeja je otprilike 40% muzejskih predmeta je od papira. Od izuzetne važnosti naravno je naš pedagoško-edukativni odjel koji vrlo kvalitetno radi sa djecom, odraslima, osobama s posebnim potrebama. Odjel Knjižnice jedan je od temelja Muzeja zasnovan na samom početku njegova djelovanja. Danas je to najveća stručna knjižnica za područja povijesti umjetnosti, arhitekture i dizajna sa preko 100.000 knjiga i časopisa među kojima se čuvaju i neka izuzetno vrijedna stara izdanja kao na primjer prvo izdanje Francuske enciklopedije. Bez suvremenog Informatičko-dokumentacijskog odjela suvremeni muzej jednostavno ne bi mogao funkcionirati. U njemu se upravlja svim podacima vezanim za muzejske predmete, ali i ostale oblike muzejskog djelovanja. Samo u proteklih godinu i pol stavili smo online oko 70.000 zapisa koji se mogu danas naći na Europeani najvažnijem svjetskom portalu kulturne baštine. Usporedbe radi do tog časa cijela Hrvatska imala je niti 10.000 zapisa na tom portalu. Odjel za marketing i odnose za javnošću naš je glavni komunikacijski kanal prema našem okruženju, široj javnosti ali i prema sponzorima. Odjel Uprave koordinaciono je tijelo koje upravlja svim organizacionim segmentima Muzeja, određuje strateške pravce itd.

A šta je aktuelni stalni postav Muzeja?

GAŠPAROVIĆ: Aktualni stalni postav nastao je prije dvadesetak godina 1995. i usprkos dugom vremenskom razdoblju od njegova uspostavljanja još uvijek dobro funkcionira. U dvadeset pet dvorana predstavljen je razvoj umjetničkih stilova od Gotike do kraja dvadesetog stoljeća, te u sljedećih nekoliko dvorana predstavljene su pojedine značajne muzejske zbirke kao zbirka stakla, keramike i porculana, sakralne umjetnosti. Moramo imati na umu da je ovaj postav nastao neposredno po završetku Domovinskog rata čime je MUO postao prvi hrvatski Muzej koji je otvorio svoja vrata po prestanku rata, tako da je upravo i ta činjenica dijelom utjecala na taj postav, ali usprkos tome on još i danas polaže ispit vremena i dobrim dijelom odgovara današnjim potrebama.

MUO-shop-002Šta se sve može kupiti u MUO shopu?

GAŠPAROVIĆ: Svašta! Nastojimo da naš asortiman robe koji se u njemu nudi bude vezan uz muzejske predmete, naše tekuće izložbe ili radovi naših eminentnih umjetnike primijenjene umjetnosti. U proizvodnji tih suvenira želimo uvijek da proizvođač bude iz Hrvatske ali to je svakim danom sve teže i teže. Neki partneri s kojima smo godinama  surađivali nažalost zatvaraju svoja vrata. Usprkos tome iako je naš dućan u neadekvatnom prostoru, premalom još uvijek se smatra jednim od najboljih museum shopova u državi.

MUO-satoviBrojne zbirke su također jedan od sadržaja Muzeja. Hoćete li reći nekoliko riječi o Zbirci satova, na primjer?

GAŠPAROVIĆ: Gotovo je nemoguće opisati bogatstvo naših zbirki. Prije desetak godina priredili smo izložbu pod nazivom „Skriveno blago MUO“ kojom smo željeli pokazati javnosti da uz sve ono što se može vidjeti u našem stalnom postavu preko tri tisuće probranih, izuzetnih umjetničkih predmeta, bi muzej mogao prirediti barem još jedan ili čak i više takvih stalnih postava.

Zbirka satova jedna je od manjih naših zbirki. Svakako ne zbog toga i manje važnih, koja pokriva sa visoko kvalitetnim primjercima koje smo predstavili na nekoliko vrlo kvalitetnih izložbi u Muzeju ali i u nekoliko drugih hrvatskih gradova. Početkom prošle godine na primjer priredili smo izložbu „Stoljeće ručnog sata“ kojom smo između ostalog obilježili i početak I Svjetskog rata jer se upravo tada tijekom tog užasnog rata počeo svakodnevno koristiti ručni sat.

Upravo je aktuelna izložba Pokrenuto oko. Šta biste rekli o njoj?

MUO-Pokrenuto oko

GAŠPAROVIĆ: Ova je izložba poseban kompliment naši Talijanskih partnera, ne samo MUO već i Zagrebu i Hrvatskoj kulturi i umjetnosti jer je na njihovu posebnu želju skrenula sa Sjeverno -Američke turneje u Zagreb da bi svoj put nastavila u Sao Paolu u jednom od najznačajnijih muzeja suvremen umjetnosti. Riječ je o tome da su gotovo svi umjetnici uvršteni u ovu selekciju Talijanske kinetičke umjetnosti od pedesetih do sedamdesetih godina 20.st. bili sudionici jednog od najznačajnijih umjetničkih pokreta tog razdoblja Novih Tendencija kojem je upravo Zagreb bio glavni centar. Kao rezultat ove uspješne suradnje postignut je dogovor da se za dvije, tri godine pripremi velika, međunarodna izložba Novih Tendencija koja bi svoju svjetsku premijeru imala u Muzeju za umjetnost i obrt i Zagrebu odakle bi kasnije obišla sve važnije kulturne centre svijeta-

Od 1. marta 2013. do 30. augusta 2015. učestvovali ste u velikom europskom projektu Athena Plus. O čemu se radi?

GAŠPAROVIĆ: Radi se o EU međunarodnom projektu agregacije i digitalizacije muzejskih predmeta kojim smo kao što sam već napomenuo stavili na Europeanu 60.000 naših predmeta tako da su danas dostupni svima. U tom kontekstu sa zadovoljstvom mogu vas izvijestiti da se MUO upravo, 21.1. 2016. kao prvi hrvatski muzej pridružio rastućoj obitelji Google Cultural Institute i da ga svi sada pa i vi mogu posjetiti na Google street wiev.

Da li je u pripremi neki slijedeći projekt i koji, eventualno?

GAŠPAROVIĆ: O jednom sam vam već govorio. Za svibanj ove godine pripremamo izložbu posvećenu velikoj hrvatskoj plemićkoj obitelji Vranyczani, a sledeće 2107. Izložbu posvećenu šezdesetim godinama u Hrvatskoj. Onom razdoblju, otapljanja i popuštanja jakih stega tadašnjeg režima kada kao što sam to već spomenuo hrvatska kultura i umjetnost doživljava jedan od svojih vrhunaca, do naravno kobne sedamdeset prve, kada opet dolazi do snažnog loma i potiskivanja kreativnih snaga u drugi plan. Naravno naši planovi sežu i dalje i neprestan o radimo kako na popularizaciji našeg muzejskog fundusa tako na pripremi izložbi i u muzeju i u mnogim europskim državama.

Zagreb je jedna od važnih turističkih destinacija ne samo tog dijela Evrope, nego i Evrope u cjelini i svakako je i vaš Muzej jedan od segmenata ukupne turističke ponude Grada. Koliki broj posjetitelja ste zabilježili za prošlu godinu i kakav je omjer posjete u odnosu na prethodnu, 2014.? Ili, kakav je trend posjete Muzeju posljednjih godina, na primjer?

GAŠPAROVIĆ: Muzej posljednjih desetak godina ima posjetu od oko sto tisuća godišnje, naravno ima i boljih godina kada se taj broj višestruko premašuje, ali i ne ide ispod navedene brojke. Naravno da osjećamo bitno povećani priliv stranih turista. Smatram da u suradnji kulturnih institucija, kako se to danas moderno kaže „kulturne industrije“ i turizma ima još jako puno neiskorištenog prostora koji bi se boljom suradnjom mogao iskoristiti na opću korist i zadovoljstvo. Konkretno u Zagrebu takvi se trendovi već i osjećaju, što je rezultiralo i uspjehom ovogodišnjeg „Adventa u Zagrebu“ što će vjerujem sljedeće godine kada Muzej u suradnji s HNK priprema krasnu izložbu „Orašar“ još više doći do izražaja.

I, za sami kraj, hoćete li za one koji još nisu posjetili MOU reći gdje je lociran, o vremenu za posjetitelje i slično?

GAŠPAROVIĆ: Muzej se nalazi na najljepšem zagrebačkom trgu, preko ceste od HNK i uz novosagrađenu zgradu Muzičke akademije.

Muzej za umjetnost i obrt Zagreb

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

GAŠPAROVIĆ: Hvala i Vama. Bilo mi je zadovoljstvo.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (754)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s