46. EKONOMSKI FORUM U DAVOSU

Posted: 24. Januar 2016. in Intervjui

U švicarskom gradu Davosu od 20. do 23. januara ove godine održan je 46. Ekonomski forum (World Economic Forum Annual Meeting 2016), na kome se okupio do sada rekordan broj ekonomista, biznismena, političara, kulturnih radnika. Prisustvovalo mu je 40 državnika i  2.500 lidera poslovnog svijeta iz 100 zemalja, iz svih oblasti društvenog života. U fokusu Davosa ove godine bili su svjetska ekonomija i politička nestabilnost u svijetu, a kao glavni cilj označen je jačanje saradnje u svijetu.

http://www.capital.ba/wp-content/uploads/2016/01/davos-2.jpg

U fokusu Davosa – Četvrta industrijska revolucija

Glavni dnevni red (ili kako sada vole reći agenda) na Davoskom forumu bila je “Četvrta industrijska revolucija“ u svjetlu naglih ekonomskih promjena i političkih potresa, uslovljena aktuelnim izazovima kao što su pitanje sigurnosti, klimatske promjene i novi normalan globalni rast sa jakim uticajem cijena sirovina, posebno nafte. U tom kontestu na 300 secija, od kojih 100 uživo, razmatrana su ekonmska pitanja ali i pitanja globalne sigurnosti zbog učestalih  terorističkih napada i naglašene izbjegličke krize, sa traženjem odgovora kako se društva mogu mobilisati i pripremiti za brzo mijenjanje siguronosnog stanja na bolje, u uslovima kada ključnu ulogu čine nove tehnologije i društvo struktuirano u konkurenciji jakih država na jednoj i još uvijek mnogo neuspješnih i slabih država na drugoj strani.

Svrha Davosa je da se formira zajedničko težnja i razumjevanje za nove predstojeće promjene, što je od prevashodne važnosti ako želimo oblikovati kolektivno društvo budućnosti sa ljudskim bićem u centru zbivanja. Zato je jedno od ključnih pitanja i ovogodišnjeg skupa u Davosu bilo – Kako čovječanstvo može ostvariti maksimalnu korist od novih revolucionarnih promjena, koje donosi sadašnjost i nudi skora budućnost?

Ne treba zaboraviti da se i ovaj ekonomski forum održava u uslovima učestalih razornih terorističkih napada širom svijeta i pod pritiskom rastuće migrantske krize, praćenih padom cijena nafte, usporavanjem kineskog ekonomskog rasta i prijetećim klimatskim promjenama.

Učesnici foruma iz svih oblasti političkog i javnog života

Na forumu u Davosu ove godine uzeli su učešće ne samo ekonomisti, političari, državnici već i kulturni radnici, među njima i holivudske zvijezde. Zapaženiji učesnici ovog foruma bili su, Satya Nadella, izvršni direktor Microsofta, Sheryl Sandberg, direktorica Facebooka, Mary Barra, predsjednik i glavni izvršni direktor General Motorsa, kinez Jak Ma Yun… Na forumu je učestvovalo 300 osoba iz političkog i javnog života, šefovi država i vlada, visoki funkcioneri UN, Svjetske banke, MMF, ministri država, a među njima britanski premijer David Cameron, premijer Turske Ahmet Davutoglu, potpredsjednik NR Kine Li Yuanchao, predsjednica Argentine Mauricio Macri, predsjednik Meksika Enrique Penanieto…  Američku delegciju su predstavljali potpredsjednik Joe Biden, Jill Biden i John Kerry. Njemačku kancelarku Angelu Markel zamjenio je predsjednik Njemačke  Joachim Gauck, a Putina premijer  Rusije Jurij Trutnjev.

Značaj Davoskog  ekonomskog foruma

Svjetska ekonomija u 2016. godini gradi poslovno okruženje širokih razmjera. Značaj Davosa je u tome što  omogućuje zbližavanje politike i ekonomije, povezivanje njihovih nosilaca  i osigurava perspektive za značajne inspirativne promjene u ekonomiji i politici.

Nova industrijska revolucija promatra se kao spoj tehnologije kroz fizički, digitalni i biološki svijet, koji otvara potpuno nove razvojne mogućnosti i ostvaruje dramatičan uticaj na ekonomski,  politički i društveni sistem svih zemalja svijeta. Brzina, snaga i sistematska priroda ove transformacije stvara potencijal sposoban da mijenja sve sektore privređivanja i uslove života, uključujući identitet i suštinu ljudske prirode.

Stručnjaci u Davosu traže načina za postizanje kontinuiranog održivog pozitivnog rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) u uslovima niske inflacije i teško predvidivih cijena roba, nafte, valuta. Prema predviđanjima ekonomista globalni ekonomski rast u ovoj godini iznosiće 3,7% što je neznatno više od 3,5% ostvarenih u prošloj godini.

Svijet je na putu Četvrte industrijske revolucije

Svijet je na ivici tehnološke revolucije, koja će iz temelja izmjeniti stil i način našeg života. Pokretačka snaga su inovacije i nagovještaji na koje ukazuje Četvrta industrijska revolucija, koja je u glavnom fokusu ovogodišnjeg Davoskog foruma. Inovacije sa ogromnim promjenama su na raskrsnici i one će promjeniti život na nove nepredvidive načine i imati presudan uticaj na svaku industiju i svako društvo.

Četvrta industrijska revolucija ima u fokusu tekuću transformaciju svjetskog društva i ekonomije, a vođena je napretkom vještačke inteligencije, robotike, tehnologije, automatike naročito u autoindustriji, 3- D printingu…Transformacija će biti sveobuhvatna, integralna i uključiće sve subjekte globalnog uređenja. Kao neka vrsta materijalne podloge za sagledavanje aktuelnih zbivanja u svijetu, na ovom Davoskom forumu korištena je knjiga prof.  Klausa Schwaba, osnivača i predsjednika Svjetskog ekonomskog foruma “The Forth Industrial revolution” (“ Četvrta industrijska revolucija“), koju su na poklon dobili svi učesnici foruma.

Prvu industrijsku revoluciju (od polovine XVIII do sredine XIX stoljeća) pokrenula je voda i termoelektrane. Ručna proizvodnja je zamjenjena parnim strojem. Druga industrijska revolucija ( u drugoj polovini XIX i početkom XX stoljeća) za masovnu proizvodnju koristila je naftu i električnu energiju, a pokrenuta je tehničkim pronalascima (Teslin motor za naizmjeničnu struju, Edisonova sijalica…). Treća industrijska revolucija je digitalna. Počela je 1980.godine a traje i danas. Za automatizaciju proizvodnje koristi elektroniku i informacijsku tehnologiju. Karakteriše je masovna proizvodnja i široka upotreba digitalnih logičkih krugova i iz njih izvedenih tehnologija sa kompjuterima, fax-mašinama,digitalnim celularnim telefonima…

Četvrta digitalna industrijska revolucija sa “umreženom tehnologijom“ gradi se na trećoj i ima potencijal za oblikovanje budućnosti. Pominje se nekoliko godina unazad, od Industrijskog sajma u Hannoveru (Njemačka). Od nje se očekuje da podigne globalni nivo dohotka, ubrza ekonomski rast i poboljša kvalitet života. Struktuirana ja kao fuzija tehnologija koja spaja granice fizičke, digitalne i biološke sfere, a odlikuje se brzinom, obimom. Tehnološke inovacije će stvoriti nove proizvode i usluge, poboljšati efikasnost, povećati produktivnost rada, a smanjiće se troškovi i otvoriti nova tržišta. Drastične promjene su već u automobilskoj industriji. Auto na benzin će postati stvar prošlosti. Niz poslova će obavljati roboti.

Sve ovo će doprinjeti olakšanju uslova rada i uslova života, ali stavlja društvo pred nove socio-ekonomske, demografske  i geopolitičke izazove. Promjenom tržišta rada mnogi poslovi će biti zamjenjeni robotima i umjetnom inteligencijom, zbog čega će po ocjeni Ekonomskog foruma u narednih 5 godina, samo u 15 najrazvijenijih zemalja svijeta biti ukinuto 5 miliona radnih mjesta. Iako će nove tehnologije stvoriti i brojna nova zanimanja, u svijetu će više miliona poslova postati nepotrebnim.

Globalna svjetska valuta

Jedan od ranije proklamovanih ciljeva u centralizaciji globalnog ekonomskog sistema je uvesti potpuno novu vrstu valute koja bi  bila globalna, a zamjenila bi papirne novčanice. Tehnološki uvjeti za njeno uvođenje već postoje. Po nekim izvorima bila bi to „elektronska valuta“ a po nekima  „karbonska valuta“, a činila bi jedan od potpornih stubova svjetskog ekonomskog sistema. Karbonska valuta se ne bi zasnivala na cijeni već na proizvodnji i potrošnji energije.

Uticaji nove tehnologije na društveni život

Zbog brzine novih inovacija mogu se uz pozitivne očekivati i negativni uticaji, koji će se osjetiti kao sistemski poremećaji i zahtjevati promjene. Promjeniće se ne samo ono što radimo, već će se osjetiti jak uticaj na naše odnose, na naš identitet, našu privatnost, na način trošenja našeg vremena. Revolucijua u biotehnologiji će promjeniti stanje našeg zdravlja, uticati na naše spoznajne mogućnosti i sposobnosti, što će redefinisati i naše moralne i etičke granice.

Državna vlast će dobiti novu tehnološku moć kojom će moći povećati kontrolu nad stanovništvom. Od sposobnosti vlasti da se prilagodi uslovima ovisiće moć njena uticaja i njen opstanak na vlasti.  Praćenje i razmjena informacija o nama i našim uslovima života biće ključni element novog povezivanja. S druge strane promjene u fizičkom, biološkom i digitalnom svijetu zasnovane na novim platformama omogućiće građanima da koordiniraju sa vlasti, izraze svoje stavove i mišljenja i uključe se u struktutre vlasti. Sa novim načinom zaštite smanjiće obim nasilja i prinude.

Premijer Srbije u Davosu

Forumu u Davosu prisustvovao je i srpski premijer Aleksandar Vučić i on je bio jedini predstavnik s područja Zapadnog Balkana. Svoje prisustvo na forumu Vučić je iskoristio za susrete sa značajnim političarima i ekonomistima. S njima je razgovarao o ekonomiji i investicijama. Dao im je na znanje da je težnja Srbije sačuvati stabilnost i nastaviti brži ekonomski razvoj. Glas Srbije čuo se na panelima i u komunikaciji sa više svjetskih lidera, od kojih je posebno naglašen susret s Norveškim, od koje se očekuje posebna podrška Srbiji da ojača preduzetništvo. Neki mediji ističu da je Srbija Vučićevim prisustvom u Davosu dobila na političkom značaju, jer Srbija već cijelu deceniju nema uticaja na ekonomska zbivanja. Vučić je ponudio Beograd za narednu regionalnu konferenciju.

Ekonomski forum u Davosu bila je idealna prilika i za Bosnu i Hercegovinu da razmjeni iskustva i uspostavi kontakte, koji bi bili više nego korisni za prevazilaženje političkog i ekonomskog jaza u kojem se bh društvo nalazi. Ali politička elita BiH nije u tome našla interesa.

Kratke poruke lidera iz Davosa

Sa posebnim zanimanjem u Davosu su se mogle čuti i kratke poruke svjetskih ekonomista i političara. Neke od tih su: “Četvrta industrijska revolucija će biti revolucija vrijednosti; Brzina je nova valuta biznisa; Raznovrsnost je mašina izuma, a generira kreativnost da obogati svijet; Prilika za povećanje kvaliteta života je – ti uvijek možeš ići brže nego što misliš; Trenutni ekonomski model je nejednak po dizajnu i najveća smetnja na budućem uspjehu kompanije je njen prošli uspijeh; Stepen nestabilnost je OK- ali tržište sortira stvari na kraju; Moramo početi dijelitiu ne teret- ali odgovornost; Mi želimo okončati polnu nejednakost- i zato nam je potrebno da svako bude uključen; GDP nije dobra mjera ekonomskog učinka, niti dobra mjera blagostanja.“. Posebno zanimljiva poruka je – „Da svaka zemlja treba da ima Ministra budućnosti“.

Oblikovanje naše budućnosti

Ogroman tehnološki napredak zasnovan na robotici i inovacijama ugroziće humanu komponentu društva. Samo zajednička briga za sudbinu čovječanstva može odbraniti i očuvati ljudsku prirodu i obogatiti njenu kreativnost. Da bi nastupajuće promjene u društvu mogle omogućiti bolji i sretniji život treba ih formirati na takav način da ispunjavaju naše zajedničke ciljeve i održavaju naše zajedničke društvene vrijednosti. Jer sve se na kraju svodi na ulogu čovjeka i ljudske vrijednosti. Da bi čovjek ostvario ulogu koja mu pripada, mora se razviti i izgraditi zajednički stav o tome kako će tehnologija oblikovati naše živote preoblikovanjem ekonomske, socijalne, kulturne komponente života u našem užem i širem okruženju. Da bi se to postiglo trebaće se osloboditi linearnog načina razmišljanja i nekih prevaziđenih tradicionalizama. Vođeni tim smjerom svjetski političari i eminentni ekonomsiti svijeta sastaju se svake godine u Davosu. Zato je centralni cilj i ovog skupa bio da spozna mogućnost kako čovječanstvo ugroženo terorizmom, opterećeno rastućom izbjegličkom krizom i hroničnim disproporcijama u političkom i ekonomskom razvoju može ostvariti maksimalnu korist od novog ubrzanog tehnološkog napretka, kome je u predstojećem periodu pokretačka mašina tehnološka osnova  Četvrte industrijke revolucije.

Davos je bio i sada je jedan od najsigurnijih testova  globalne svjetske ekonomije, ali i matrični model po kojem se modelira  inspirativan globalni ekonomski sistem, trasiraju modeli za prevazilaženje društvenih i ekonomskih problema, gradi put i osiguravaju perspektive budućnosti.

Ali Davoski forum je samo putokaz. Na čovjeku je da ga koristi ili ne koristi u odabiru svojih ciljeva.

Burlington, 24. Januara 2016

Zijad Bećirević

Zijad_Becirevic2

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s