Tim Slade, direktor/pisac/koproducent dokumentarnog filma THE DESTRUCTION OF MEMORY/RAZARANJE SJEĆANJA: PRAVIM FILM SA SNAŽNOM PORUKOM I NADAM SE DA ĆE LJUDI REAGIRATI NA NJEGA

Posted: 5. Decembar 2015. in Intervjui

Tim SladeImao sam  snažan osjećaj da bi mnogi ljudi  mogli  biti izloženi Robertovoj poruci i da razmišljaju o tim procesima, pa smo započeli inicijalne razgovore za filmsku verziju.….Robert je bio nadahnut da napiše knjigu prvenstveno  kao rezultat bosanskog rata i pripadajućih sukoba – granatiranje Dubrovnika, rat na Kosovu – u kojem smo vidjeli  vrlo jasno sve ovo i na način koji nije mogao biti zanemaren…..Da. Mnogo ljudi u Bosni i Hercegovini bili su heroji. Ono što su učinili da bismo trebali biti svjesni i uvijek se trebamo  sjećati onih koji su izgubili svoje živote u procesu odbrane svoje kulturne baštine. Osobito mislim na Aidu Buturović koja je bila jedan mladi zaposlenik u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Sarajevu i koja je ubijena od strane snajperista dok je napuštala Biblioteku na dan kada je ista bila napadnuta.….Posebno za film, junaci su i profesor  Muhamed Hamidović, koji je učinio toliko za vrijeme i nakon rata i András Riedlmayer, koji je bio toliko važan u dokumentiranju uništenja koja su se dogodila u Bosni i na Kosovu nakon što je sukob okončan, te osigurao da su ove stvari uzete u obzir kod MKSJ…..Također smo snimili u selu Baljvine, nedaleko od Banje Luke, čiji su stanovnici – bosanski Muslimani i pravoslavni Srbi odbili krenuti jedni na druge, tri puta, kada je na njih vršen pritisak od snaga izvana.….

 Ključni razlog za ovaj razgovor je dokumentarac “Razaranje sjećanja”, kojeg producira  Vaša kompanija Vast Productions iz SAD. Kada i kako je rođena ideja za ovaj film?
The destruction of memory

SLADE: Sugerirano mi je da pročitam jednu knjigu iz 2009. godine, a kako sam  čitao ovo dinamično razaranje kulturnog blaga kroz  riječi Roberta Bevana (autor knjige, op. B.G.) , meni je postalo sve veoma jasno. Imao sam  snažan osjećaj da bi mnogi ljudi  mogli  biti izloženi Robertovoj poruci i da razmišljaju o tim procesima, pa smo započeli inicijalne razgovore za filmsku verziju. Trebalo je puno vremena da se dođe do ovoga, kao što filmovi mogu učiniti, sada smo skoro gotovi, ali to je korisno na kraju, kao val uništenja koje se dogodilo 2012. godine u Maliju i na Bliskom istoku naročito, može se dočarati kroz film.

 Na koju zemlju je posebno usmjerena knjiga engleskog pisca i novinara Roberta Bevana koja Vas je, zapravo inspirirala za film?

SLADE: Knjiga je napisana s velikim rasponom pripovjedanja kako bi postigla svoj efekat. Općenito se usredotočuje na prošlo stoljeće, što i film čini, oslikava sve veću moć vojnog naoružanja i njegovu sposobnost za  uništavanjem. Grad bi mogao biti uništen u jednom danu i stoga je potreban odgovor međunarodne zajednice – pravni i politički. Robert je bio nadahnut da napiše knjigu prvenstveno  kao rezultat bosanskog rata i pripadajućih sukoba – granatiranje Dubrovnika, rat na Kosovu – u kojem smo vidjeli  vrlo jasno sve ovo i na način koji nije mogao biti zanemaren.

 Koje ličnosti su intervjuirane u filmu?

 SLADE: Bili smo vrlo sretni da izvučemo širok raspon osobnosti i stručnjaka, uključujući  Irinu Bokovu, generalnog direktora UNESCO, tužitelja Bensouda iz Međunarodnog kaznenog suda, Andrása Riedlmayera sa Sveučilišta Harvard i ključnog svjedoka na MKSJ, profesora Muhameda Hamidovića iz Sarajeva, Corine Wegener iz Smithsonian Institution, profesora Patty Gerstenblitha sa sveučilišta DePaul – koji je s Corine Wegener član Blue Shield  odbora, SAD. Također smo razgovarali sa stručnjacima u Siriji i Iraku, što su, naravno, područja u kojima je trenutno ovo pitanje iznimno problematično.
 
Okruženja u kojima se desilo uništenje kulturne baštine imala svoje heroje. Da li biste spomenuli neka od njihovih imena iz Bosne i Hercegovine, na primjer?

SLADE: Da. Mnogo ljudi u Bosni i Hercegovini bili su heroji. Ono što su učinili da bismo trebali biti svjesni i uvijek se trebamo  sjećati onih koji su izgubili svoje živote u procesu odbrane svoje kulturne baštine. Osobito mislim na Aidu Buturović koja je bila jedan mladi zaposlenik u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Sarajevu i koja je ubijena od strane snajperista dok je napuštala Biblioteku na dan kada je ista bila napadnuta. Mi smo  ispričali njenu priču u filmu. Razgovarali smo također i s njenim kolegama, koji su išli na izvanredne mjere izmiještanja knjiga iz Biblioteke.To nije jedini slučaj, naravno. Posebno za film, junaci su i profesor  Muhamed Hamidović, koji je učinio toliko za vrijeme i nakon rata i András Riedlmayer, koji je bio toliko važan u dokumentiranju uništenja koja su se dogodila u Bosni i na Kosovu nakon što je sukob okončan, te osigurao da su ove stvari uzete u obzir kod MKSJ.

 Ko je podržao film dosad?

SLADE: Film je do sada podržavala Henry Luce Foundation, Svjetski spomenici fond, filmske agencije australske vlade  za njen razvoj, TVO u Kanadi, SVT u Švedskoj, kao i mnogo pojedinačnih simpatizera koji su prepoznali važnost ovog pitanja. Mi upravo sada primamo neku dodatnu fondacijsku podršku kako bismo mogli završiti film. (Ako je bilo koji od vaših čitatelja zainteresiran da bude individualni podržavatelj u ovoj kasnoj fazi,  mogu me kontaktirati na tim@vastproductions.com.au ili posjetitti  http://destructionofmemoryfilm.com).

 Podnaslov filma je  “Rat protiv kulture i borba da se spasi.” Tko sudjeluje u toj borbi i kakve su šanse da se pobijediti?
SLADE: Oni koji sudjeluju u borbi su različiti. Tu je, naravno, Daesh/ISIS i ekstremisti u područjima kao što je Mali, ali i gledamo razaranja od strane vojske, što se, naravno, ne radi o vjerskom ekstremizmu, ali postoje situacije u kojima je ideja o “vojnoj nuždi ‘ problematična. Mislim, da budem iskren i realan, to je bitka koja nikada neće završiti u potpunosti, u ljudskoj je prirodi započeti i održati sukobe i protiv ljudi i protiv simbola koji predstavljaju ljude, ali mislim da se to može umanjiti – počinitelji koji namjerno napadaju spomenike i knjige trebaju odgovarati za svoje postupke, a međunarodni sudovi i tribunali trebaju težiti da se jasno zauzme jedinstven stav o takvom uništenju. ICC pokazuje jasnu akciju ovdje, podnoseći nedavno optužnice o uništavanja kulturnog blaga iz člana 8. Rimskog statuta, po prvi put. Jedna stvar koju treba rješavati je “vojna nužnost” – pruža široku mogućnost za počinitelja – i tu bi trebao biti zajednički napor kako bi definirati što su granice vojne nužde.

 Kulturno blago je uništavano uglavnom u ratom pogođenim područjima. Međutim, ja sam svjedok uništavanja spomenika islamske arhitekture u gradu u kojem nije bilo ratnih dejstava – Banja Luci (Bosna i Hercegovina). Kako komentirate tu činjenicu?

 SLADE: Uglavnom mislim da je to dinamično da Raphael Lemkin, poljski odvjetnik koji je formulirao da je koncept genocida prepoznat i da to istražujemo u filmu – da prije fizičkih napada na ljude dolaze napadi na njihove kulturne objekte. Ponekad se to dogodi istodobno, kao što je to učinjeno u Srebrenici i drugim mjestima, ali općenito, to je upozorenje od počinitelja, znak opasne napetosti. Mi smo to vidjeli u Iraku u posljednje vrijeme i na drugim mjestima. Napetosti su još uvijek tu čak iako nije nužno izbijanja rata.

Također smo snimili u selu Baljvine, nedaleko od Banje Luke, čiji su stanovnici – bosanski Muslimani i pravoslavni Srbi odbili krenuti jedni na druge, tri puta, kada je na njih vršen pritisak od snaga izvana. Oni su zajednički zaštitili minaret seoske džamije da ne bude uništen. Dakle, cilj počinitelja je bio potaknuti izbijanje fizičkog nasilja, dijelom kroz kulturna i vjerska uništenja.

 Banjalučka džamija Ferhadija je bila spomenik islamske arhitekture, te kao takva pod zaštitom UNESCO-a. Kako UNESCO stvarno može zaštititi neke spomenike u svijetu bez potpore političkih i vojnih centara moći?
ferhadija1sr8
 
SLADE: To je teško. UNESCO je sve više glasni predstavnik vezano za te pojave i mislim da njen direktor, Irina Bokova, te njezini timovi, su izuzetno strastveni pri dovođenju tih slučajeva pred ‘javnost’  kao političku pozornost na razini jedne države i kolektivnoj. Međutim, izjavama da je potrebno odgovoriti UNESCO se oslanja na svoje zemlje-članice i njihovu suradnju, a oslanja se na njih kako bi donosio pravodobne i informativne odluke.

UNESCO se također oslanja na Vijeće sigurnosti UN-a da intervenira kada je to potrebno i donosi odluke koje su što je moguće više oslobođene od političkih mahinacija. “Plava beretke” se mogu angažirati od strane Vijeća sigurnosti, a čuo sam za ideje da za zastitu kulturne baštine budu odgovorni timovi i osoblje Crvenog križa, pošto Crveni križ ima više zemljopisne širine gdje i kako oni mogu odgovoriti. Zaštita spomenika u aktivnim zonama sukoba uvijek će biti nevjerojatno teška. To zahtijeva kohezijski odgovor koji će smanjiti ili zaustaviti sukob i zaštiti ljude, kao i njihove spomenike te sve elemente njihovog kulturnog identiteta.

 Na kraju, imate li približne pokazatelje o uništavanju kulturnog blaga u Siriji i Iraku i tko je uključen u borbi da spasi preostalo?

SLADE: Situacija u Siriji je naročito srceparajuća. Ciljano uništenje od strane Daesha (ISIS, op. B.G.) bilo je devastirajuće. Uništavanje gradova poput Halepa i Homsa  jednako zabrinjava, a to je jedan prostor u kojem bi se moglo uzeti više akcije, ali ima mnogo  ljudi i mreža hrabrih ljudi unutar Sirije i Iraka i izvan njih, koji dokumentiraju uništenje i to je ključ.

Aleppo-suicide-blasts-03102012

Samo dokumentiranjem na nivou koji je prikazan kao djelotvorni dokazi, primjerice u MKSJ, postoji šansa da se poduzme akcija. Tu je dobra dokumentacija gradova poput Halepa, pa kad se sukob okonča, dijelovi onoga što je izgubljeno mogu biti obnovljeni, kao  što je bio slučaj sa Ferhadijom džamijom u Banjoj Luci. Također aplaudiram radu ljudi koji su omogućili da se dogodi digitalna obnova bez koje originalni spomenici ne bi mogli  biti obnovljeni.

Hvala vam na ovom razgovoru.

SLADE: Hvala vama što ste me intervjuirali, ja sam tako radostan  što pravim film za kojeg mislim da ima snažnu poruku i nadam se da će ljudi reagirati na njega.

 RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (735)
plitvice-ferhadija
 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s