Đemal Memagić, načelnik Općine Olovo: PLAĆU KOJU ZARADIM U OPĆINI KROZ STIPENDIJE USMJERAVAM STUDENTIMA I ĐACIMA

Posted: 30. Novembar 2015. in Intervjui

memagi%20emal%20-Općina Olovo geografski pripada Zeničko-dobojskom kantonu. Zauzima površinu od 407,8  km2 i graniči sa 7 općina: Zavidovići, Banovići, Vareš, Kladanj, Ilijaš, Han Pijesak i Sokolac…..Naselje Olovo se, prema podacima koje je istražio i obradio istoričar Konstantin Jiriček, pominje u pisanim izvorima 1382. godine pod imenom PLUMBUM, i to kao kraljeva carina…..Međutim, očito je da Olovo i Olovac nisu jedno te isto. To potvđuje i putopisac A. Grgičević koji je 1626.godine boravio u Olovu i koji je utvrdio da se varoško naselje ili podgrađe zvalo Olovo, a utvrđenje iznad njega Olovac…..Na osnovu službene evidencije Porezne uprave – Ispostava Olovo utvrđeno je da je na području naše općine registovano 76 pravnih lica i 69 fizičkih lica (trgovina, ugostiteljstvo, obrt…)…..Na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku („Federalni zavod za statistiku, ZE-DO kanton u brojkama, Sarajevo, 2015. godina), na području općine Olovo zaposleno je 1.666 lica, dok  je nezaposlenih 1.964, prema istom izvoru…..Općina Olovo je već realizirala niz projekata koji idu u prilog razvoju turizma: uređeno izletište Zeleni Vir, izgrađena trim-staza, izgrađen objekat sportske dvorane u Olovu, izdvojena su značajna sredstva na uređenju grada, u fazi izgradnje je objekat Centra za kulturu i informisanje i sl…..Bijela kuga nije problem samo Općine Olovo. Mišljenja sam da su ekonomska situacija kao i politička nestabilnost glavni uzroci bijele kuge. Zbog loše ekonomske situacije mladi se rijetko odlučuju da ulaze u bračnu zajednicu i osnivaju porodice…..Kada sam došao na funkciju Općinskog načelnika svoje iskustvo i način rada pokušao sam prenijeti na jedinicu lokalne samouprave. Mislim da sam u tome uspio…..Zbog neriješenog pitanja zdravstvenog zbrinjavanja stanovništva iz Olova u Sarajevu (upućivanja na liječenje u Zenicu) prisutan je trend odjavljivanja stanovništva i prijavljivanja u Kanton Sarajevo…..Prateći obrazovanje mladih na području općine Olovo ne mogu a da ne iskažem zadovoljstvo i ponos što sam na čelu Općine koja daje najbolje kadrove u svim oblastima društvenog života. Zato je moja odluka još čvršća – da pomognem mladim ljudima koji su ambasadori naše općine i koji sebe i općinu Olovo predstavljaju u najboljem svjetlu…..Unapređnjem proizvodnje autohtonih proizvoda svakog od ovih krajeva, vina iz Trebinja, sira iz Pljevlja i ljekobilja iz Olova otvaraju se brojne mogućnosti za domaće proizvođače, pored ostalog, da konačno žive od svog rada i da se njihovi prozvodi nađu na europskim stolovima…..

Gospodine načelniče! Hoćete li ukratko predstaviti Općinu Olovo u geografskom, historijskom i demografskom pogledu?

olovo-mapaMEMAGIĆ: Općina Olovo geografski pripada Zeničko-dobojskom kantonu. Zauzima površinu od 407,8  km2 i graniči sa 7 općina: Zavidovići, Banovići, Vareš, Kladanj, Ilijaš, Han Pijesak i Sokolac.Grad Olovo je smješten u blizini glavnog grada, 56 km od Sarajeva, na ušću rijeka Stupčanica i Bioštica koje u svom ušću formiraju rijeku Krivaju. Ovakva pozicija, uz prirodne karakteristike i ljepote mjesta i njegove okoline, kreiraju pretpostavke za razvoj zdravstvenog, zimskog, planinskog, lovnog i ribolovnog turizma

Naselje Olovo se, prema podacima koje je istražio i obradio istoričar Konstantin Jiriček, pominje u pisanim izvorima 1382. godine pod imenom PLUMBUM, i to kao kraljeva carina. Od tada u sačuvanim pisanim izvorima često se spominju Olovo i carina u njemu, a nedaleko od njega, u pravcu Sarajeva, nalazi se naselje Carina, što je uspomena na olovsku carinu iz srednjeg vijeka. Isto  konstatuje i dr. Milenko Filipović, uz napomenu da se rudnik olova pominje i 1376.godine, carina 1382.godine, a kameničko olovo 1387.godine, te da naselje Kamnica ne postoji više pod tim imenom, ali da se u selu Bakići, nedaleko od Olova,  nalazi izvor rijeke Kamenica oko kojeg su nađeni tragovi naselja i rudarstva, kao i ruševine jedne srednjovijekovne crkve. Po predanju i samo selo Bakići bilo je kraj Kamenice, i to sve dotle dok ga kuga nije uništila. Pošto se između Olova i Bakića i sada mogu naći ostaci kućnih temelja i drugih kulturnih objekata, može se zaključiti da je cijela ta površina u srednjem vijeku bila gusto naseljena, te da su Olovo i Kamenica bili jedno naselje ili dva, u najmanju ruku,  bliska mjesta. Ovo u toliko prije što se „rupe“ (iz kojih je vađena ruda) ne nalaze u Olovu nego oko njega, dok je u samom Olovu ruda prerađivana. Olovo je bilo i središte vjerskog i kulturnog života. Jiriček je takođe našao da se Olovo zvalo i Olovac.

Međutim, očito je da Olovo i Olovac nisu jedno te isto. To potvđuje i putopisac A. Grgičević koji je 1626.godine boravio u Olovu i koji je utvrdio da se varoško naselje ili podgrađe zvalo Olovo, a utvrđenje iznad njega Olovac.

Na razvitak varošice Olovo u srednjem vijeku povoljno je uticalo i to što se ono nalazilo na važnom putu koji je sa jadranske obale vodio u Ugarsku i Srbiju. U početku je Olovo bilo u posjedu bosanskih kraljeva koji su bili vlasnici olovske carine. Rudnike su kraljevi davali u zakup dubrovačkim trgovcima. Kasnije, kada je vlast kraljeva oslabila, prihode od rudnika i carine ubirali su pojedini feudalci, osobito porodica Pavlović, koji su vladali u svojoj djedovini Borač, kojoj je pripadalo i Olovo.

Olovski kraj je u 14. i 15. stolječu bio nastanjen stočarima i feudalcima, kmetovima i slobodnim seljacima. Iako se jedan dio stanovništva bavio i rudarstvom, ipak je osnovno zanimanje bilo stočarstvo. Rudari su uglavnom bili stranci, živjeli su po svojim uredbama i uživali mnoge privilegije. Stanovnik Olova tog vremena nazivao se Olovljanin. Tako se 1447. godine pominje Petoje Olovljanin.

Od posebnog interesa  su podaci iz narodnog predanja o starom rudarstvu u okolini Olova. Naime, „rupe“ iz kojih je vađena ruda nalaze se u Dolovima, Kurjači, Salakovcu, Žiru, Kruševu, Bakićima i Prgoševu.  Jedan izvor u Dolovima naziva se Štojna u čemu je sačuvana uspomena na Sase (njemački STOLLEN znači rudarsko okno).

Podaci iz 16. stoljeća govore da je Olovo u više navrata stradalo ( ratovi i kuge ). Podatke su ostavili putopisci N.Lašvanin, te biskup Baličević.

Početkom XVII vijeka Olovo je poznato kao trgovačko mjesto, a ujedno i nadaleko stjecište vjernika. Olovski franjevački samostan postaje jedan od glavnih franjevačkih centara u Bosni, pa i šire. Olovski knez (spominje se u drugoj polovini XV vijeka i u XVI vijeku) ustupa mjesto kadiji. Od olovskih kadija spominje se: Sefer-efendija  (1617.godina) i Mehmed-efendija (1637.godina).  Godine 1651. Olovo je na kratko bilo potčinjeno kladanjskom kadiji.

Na osnovu pisanih dokumenata da se zaključiti da je sve do kraja XVII vijeka u Olovu bilo najviše Hrvata, te da se prvi Musilmani spominju već 1464. godine. Srba je u to vrijeme u varošici bilo malo.

Nakon austrougarske okupacije stanovništvo Olova nastavilo je da živi onako kako je vijekovima živjelo pod turskom upravom. Promijenila se samo vlast. Umjesto turskih policajaca došli su žandari, formirane su opštine, kotari i okruzi, umjesto džemata, nahija i sandžaka. U administrativnom smislu Olovo je potpalo pod tuzlanski okrug, dok je ranije pripadalo sarajevskom sandžku.

Do promjena na Olovskoj opštini došlo je kada je na insistiranje ministra finansija Benjamina Kalaya, a zbog iskorištavanja prirodnih bogatstava (eksplatacija šume u području Krivaje), počela izgradnja željezničke pruge Zavidovići-Olovo u proljeće 1900. godine. Prva kompozicija voza u Olovo došla je novoizgrađenom prugom u jesen 1901. godine, na mjesto sadašnjeg Olova (Donje Olovo) gdje su tada bile tek 2-3 kuće. Izgradnjom željezničke pruge Zavidovići-Olovo-Han Pijesak-Kusače (dužine 118,70 km) došlo je do značajnih promjena u životu stanovništva Olova. Bio je to prijelomni trenutak privrednog i ekonomskog razvoja. Bio je to konačan prelazak sa naturalne na robno-novčanu privredu. Iako je eksplatacija šume vršena i za vrijeme turske vladavina (u blizini rijeka koje su korištene za transport), iako na niskom nivou i u neredu, sa dolaskom austrougarske uvedeni su šumski propisi i čuvarska služba.  Izgradnjom željezničke pruge nastaju i prva preduzeća koja se bave eksplatacijom šumskih i rudnih bogatstava.  U Duboštici i Carevoj Ćupriji 1886. godine otvoreni su rudnici hroma. Odmah nakon izgradnje željezničke pruge u Olovu je formirana Šumska uprava. Otvaranjem šumskih radilišta i uspostavljanjem redovnog saobraćaja imalo je za posljedicu pojavu nove klase-radničke. Na rad na željeznicu išli su siromašni i srednji slojevi, tako da pored radnika koji su pristizali iz inostranstva bilo je i onih „domaćih“ koji se nisu mogli prehraniti prinosom sa svog posjeda.

Ekonomska situacija koja je vladala nakon stvaranja Kraljevine SHS bila je i u olovskoj opštini, kao i u drugim krajevima veoma loša. Glad je harala selima, a opština je bila iscrpljena četverogodišnjim ratom. Ovakom situacijom bili su pogođeni, prije svega, šumarski radnici i radnici na željeznici.

Geografski položaj olovske opštine, željeznička pruga, bogati šumski reviri učinili su Olovo interesantnim za okupatora u II svjetskom ratu. Stabla i rezanu građu Nijemci su otpremali prugom prema Zavidovićima, a odatle za Sovjetski Savez. Prva puška protiv okupatora ispaljena je u noću 4. na 5. august 1941. godine. Prvog aprila 1945.godine Nijemci napuštaju Olovo, tako da se taj dan može smatrati danom oslobođenja Olova i olovske opštine. U tom periodu (1941.—1945.) olovska opština doživjela je velika materijalna razaranja. Najviše su stradale šume, mada ne treba zanemariti i štete nastale na trgovini, voćarstvu.Velika ekonomska šteta ogledala se i u uništavanju i razaranju postojećih pilana (od 12 koliko ih je bilo 1941. ostala su samo dva gatera u Boganovićima), željezničke pruge, mostova na putu Olovo-Kladanj, uništen stočni fond, oduzeti gotovi proizvodi, popaljen poljoprivredni inventar…

Velike posljedice na olovski kraj ostavio je i rat započet 7. avgusta 1992. godine. Olovo je i tada pretrpilo ogromna razaranja: uništena fabrika „Ola“ Olovo, fabrika namještaja „Bor“ Olovo, Topionica rude olova na Prgoševu, potpuno su iseljena sela Olovske Luke, Čude, Petrovići, Milunići, Kolakovići, Berisalići, Dugandžići, Gurdići i dr.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području općine Olovo živjelo je 16.956 stanovnika. Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku („Federani zavod za statistiku, ZE-DO kanton u brojkama, Sarajevo, 2015. godina) Općina ima cca 11.546 stanovnika (procjena stanja sa 30.06.2014. godine ).

olovo_

Koji su subjekti nosioci privrednog razvoja Općine?

MEMAGIĆ:U periodu od 1945 do 1992. godine Olovo se razvijalo kao industrijski gradić prije svega na bazi razvoja drvno-prerađivačke i tekstilne industrije. Tranzitna pozicija i blizina Sarajevu pozitivno su uticala na razvoj Olova u tom periodu. U to vrijeme u gradu su radile tri tvornice, više zanatskih radnji i trgovina, Dom zdravlja, Dom kulture i jedan hotel sa ponudom zdravstvenih usluga na bazi termalne ljekovite vode.

Međutim, agresija na BiH uništila je cjelokupnu privredu u Olovu i izazvala dalekosežne posljedice u poslijeratnom periodu ekonomskog razvoja. U poslijeratnom periodu izvršena je privatizacija ŠIP „Stupčanica“ Olovo (trenutno se ovo preduzeće nalazi u stečajnom postupku), „Ola“-e predratna tvornica tekstilne industrije i trgovinskog preduzeća „Promet“.

Istovremeno, u oblasti tekstile industrije, pokrenuto je privatno ulaganje firme „Alma Ras“doo Olovske Luke – Olovo. Kompanija trenutno upošljava 805 radnika. Proizvodnja je organizovana u četiri pogona i to: Olovske Luke, Srebrenica, Vareš i Visoko.

“KOVAN M.I.” d.o.o. Gračanica orjentisana je na proizvodnju proizvoda za korištenje obnovljivih izvora energije.  “KOVAN M.I.” d.o.o. Gračanica Poslovna jedinica u Olovu proizvodi pelet premium kvalitete i drvne elemente za proizvodnju paleta. Poslovna jedinica trenutno upošljava 45 radnika.

Ministarstvo privrede ZE-DO kantona potpisalo sa privrednim društvom „GEOMET“ d.o.o. Srebrenica koncesioni ugovor u predmetu istraživanje i eksploatacija metaličnog mineralnog resursa – ceruzit na lokalitetu Očekalj i Prgoševo, općina Olovo. Istražni radovi odobreni su na tri godine. Trenutno preduzeće upošljava 25 radnika i u postupku je pribavljanja potrebnih dozvola i saglasnosti ze eksploataciju. Nakon pribavljanja potrebnih dozvola i saglasnosti iz PJ najavljeno je upošljavanje novih cca 120 radnika.

Najznačajniji privredni subjekt iz oblasti uzgoja i iskorištavanja šuma je Javno preduzeće šumsko privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o Zavidovići  P.J. Šumarija Olovo.

JP ŠPD ZDK d.o.o Zavidovići P.J. Šumarija Olovo, na području naše općine, upošljavaja ukupno 360 radnika od toga na određeno 86, a na neodređeno 274.

„Prominvest“ d.o.o. Konjic, PJ „Stupčanica“ Olovo – Nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji proizvodnog pogona ŠIP „Stupčanica“ d.d. u stečaju u septembru 2011. godine, kompanija „Prominvest“ d.o.o. iz Konjica u Olovu je izgradila je novi proizvodni kompleks koji obuhvata fabriku pločastog namještaja od bukve, fabriku laminiranih ljepljenih greda, fabriku paleta i sušaru. Proizvodnjom rezane građe i građevinske stolarije bavi se 17 privrednih subjekata sa područja naše općine. Sva preduzeća su u privatnom vlasništvu i upošljavaju u prosjeku po 10 radnika.

Javnoj zdravstvenoj ustanovi banjsko-rekreativni centar „Aquaterm“ Olovo dodijeljena je koncesija za eksploataciju termo-mineralne vode u Olovu. JZU „AQUATERM“ Banjsko-rekreativni centar Olovo danas je savremeno opremljena ustanova za rekreaciju, odmor i rehabilitaciju. Raspolaže sa 72 sobe sa 154 kreveta. Trenutno upošljava 58 radnika.

Na osnovu službene evidencije Porezne uprave – Ispostava Olovo utvrđeno je da je na području naše općine registovano 76 pravnih lica i 69 fizičkih lica (trgovina, ugostiteljstvo, obrt…).

Kolika je stopa nezaposlenosti i ima li realnih mogućnosti da se ona smanji? Gdje, zapravo, Olovo vidi svoju šansu za brzim privrednim razvojem?

MEMAGIĆ:Na osnovu podataka Federalnog zavoda za statistiku („Federalni zavod za statistiku, ZE-DO kanton u brojkama, Sarajevo, 2015. godina), na području općine Olovo zaposleno je 1.666 lica, dok  je nezaposlenih 1.964, prema istom izvoru.

olovo-1U skladu sa Planom vlastitih aktivnosti i projektima čija je implementacija predviđena za 2016. i 2017. godinu, Općina Olovo provodi neophodne prethodne aktivnosti koje trebaju rezultirati izgradnjom novog „Rekreativno-banjskog kompleksa“ u Olovu kroz uspostavljanje javno-privatnog partnerstva.

Budući „Rekreativno-banjski kompleks“ graditi će se na području grada Olova, na zemljištu koje je u 100%-tnom vlasništvu Općine Olovo. Navedeno zemljište se nalazi u najužem dijelu grada na samom ušću rijeka Bioštica i Stupčanica, a u neposrednoj blizini postojeće JZU BRC “Aquaterm” Olovo  koji je također u 100%-tnom vlasništvu Općine Olovo. Navedeni projekat treba iskoristiti raspoložive prirodne i turističke resurse (šume, čiste planinske rijeke, termo-mineralne vode, planine) kojima obiluje Općina Olovo i predmetna lokacija, te omogućiti povećanje broja turista koji iz raznih razloga, prvenstveno zbog banjskog liječenja i rekreativnih aktivnosti, posjećuju Općinu Olovo. Također, ovaj projekat predstavlja prirodnu fazu širenje ukupnih turističkih kapaciteta Općine Olovo, kroz značajno poboljšanje postojeće turističke ponude.

Općina Olovo je već realizirala niz projekata koji idu u prilog razvoju turizma: uređeno izletište Zeleni Vir, izgrađena trim-staza, izgrađen objekat sportske dvorane u Olovu, izdvojena su značajna sredstva na uređenju grada, u fazi izgradnje je objekat Centra za kulturu i informisanje i sl..

Kakav je odnos stopa nataliteta i mortaliteta na nivou Općine u posljednje tri godine, naprimjer?

MEMAGIĆ:Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku („Federani zavod za statistiku, ZE-DO kanton u brojkama, Sarajevo, 2015. godina) i službenoj evidenciji Općine Olovo , na području općine Olovo u 2014. godini ukupno je rođeno 83 djece, a umrlo je 110 lica. Prema evidneciji Federalnog zavoda za statistiku u prošloj godini sklopljena su 63 braka. U 2015. godini do sada je rođeno 72 djece, dok je 114 osoba umrlo.

Bijela kuga nije problem samo Općine Olovo. Mišljenja sam da su ekonomska situacija kao i politička nestabilnost glavni uzroci bijele kuge. Zbog loše ekonomske situacije mladi se rijetko odlučuju da ulaze u bračnu zajednicu i osnivaju porodice.

Općina Olovo, kroz projekte koje je do sada realizovala i koje ima namjeru realizovati u narednom periodu, nastoji da otvori nova radna mjesta i stvori preduslove za zapošljavanje mladih ljudi. Namjera nam je da na taj način utičemo na mlade ljude da ostaju u Olovu i da osnivaju porodice koje će živjeti na području općine Olovo.

Vi ste već godinama, znači i prije stupanja na ovu funkciju, uspješni privatni poduzetnik, o čemu svjedoče i brojna priznanja koje ste do sada dobili. Da li taj duh privatnog poduzetništva pokušavate prenijeti i kroz funkciju načelnika Općine na svoje sugrađane i kako oni reagiraju na to? Postoji li neki zamah privatnog businessa u Olovu u posljednje tri godine, otkako ste načelnik?

MEMAGIĆ: „Alma Ras“ je od male, porodične radionice izrasla u jednu od najpoznatijih firmi u BiH. Jedna od ključnih politika poslovanja preduzeća jeste briga o uposlenicima,  zadovoljstvo radnika, ali i kupaca. Kada sam došao na funkciju Općinskog načelnika svoje iskustvo i način rada pokušao sam prenijeti na jedinicu lokalne samouprave. Mislim da sam u tome uspio. Ali slika govori više od riječi. Jako mi je bitno da građani prepoznaju i podržavaju moje nastojanje da Olovo postane prepoznatljivo i zapaženo kako u dražavi tako i u svijetu. Koristim priliku da se zahvalim građanima općine Olovo na podršci.

Alma-ras-Olovo

Koliko građanima Olova djeluje otežavajuće činjenica da ta Općina administrativno pripada ZE-DO kantonu, a ne Sarajevskom, čiji je centar (Sarajevo) dva i po puta blizi od centra Kantona kojem pripadate (Zenica)? Trebaju li nam, zapravo, uopće kantoni?

MEMAGIĆ: Jedan od osnovnih problema sa kojim se susreću građani općine Olovo jeste pitanje zdravstvenog zbrinjavanja stanovništva iz Olova. Stanovništvo općine Olovo umjesto u Sarajevu na liječenje se upućuju u Zenicu. Zbog neriješenog pitanja zdravstvenog zbrinjavanja stanovništva iz Olova u Sarajevu (upućivanja na liječenje u Zenicu) prisutan je trend odjavljivanja stanovništva i prijavljivanja u Kanton Sarajevo.

Smatram da jedinice lokalne samouprave nemaju ovlaštenja kakva su im omogućena Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Jedinice lokalne samouprave imaju resurse o kojim odlučuju kantoni i Federacija BiH, dok jedinice lokalne samouprave ubiru samo mrvice.

Ja se borim za prava lokalne samouprave. U cilju zaštite prirodnih resursa Općina Olovo traži usklađivanje zakona i propisa koji uređuju oblast šumarstva sa Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Nezaobilazna tema, kada ste Vi u pitanju, je i ona po kojoj ste atipičan, možda jedini načelnik u BiH, jer ste se odrekli plaća i dnevnica koji Vam pripadaju kao načelniku. Znam da su Vas mnogi pitali, a evo i ja ću: zašto ste se toga odrekli i gdje se onda usmjeravaju ta financijska sredstva?

MEMAGIĆ: Rano sam ostao bez oca. Jako mlad sam postao „glava porodice“. Znam kako je zaraditi plaću i koliko je sredstava potrebno izdvojiti za školovanje djeteta. Danas, hvala Bogu, imam svoj uspješan biznis, a plaću koju zaradim u Općini kroz stipendije usmjeravam studentima i đacima.

Pa kakvim kriterijima se daju te stipendije?

MEMAGIĆ:U prvoj godini (2013. godina) stipendirana su deficitarna zanimanja (stipendije su bile 170,00 KM za studente i 120,00 KM za učenike –  za period od 6 mjeseci). U 2014. godini – stipendirani su svi podnosioci zahtjeva: 26 studenta (stipendija 500,00 KM jednokratno) i 40 učenika srednjih škola (dobili su stipendiju od 400,00 KM jednokratno). U 2015. godini – kriterij je bio uspjeh učenika. Stipendije su se kretale od 200,00 KM do 400,00 KM. U toku je javni poziv za izbor stipendista za akademsku 2015./2016. godinu.

Kako su građani Olova prihvatili taj Vas, ne samo predizborni gest-obećanje, već očigledno i postizborni?

MEMAGIĆ: Uvjerenja sam da su studenti i đaci, koji su dobili stipendiju, novac utrošili u prave svrhe i da je novac otišao u prave ruke. Prateći obrazovanje mladih na području općine Olovo ne mogu a da ne iskažem zadovoljstvo i ponos što sam na čelu Općine koja daje najbolje kadrove u svim oblastima društvenog života. Zato je moja odluka još čvršća – da pomognem mladim ljudima koji su ambasadori naše općine i koji sebe i općinu Olovo predstavljaju u najboljem svjetlu.

Na samom kraju, hoćete li reći nekoliko rečenica o projektu “Vino i sir”, koji je nedavno predstavljen?

MEMAGIĆ: Općina Olovo, Grad Trebinje i Opština Pljevlja realizuju projekat “Let Europeans enjoy in Wines of East Herzegovina & Pljevlja Cheese – WINE & CHEESE” koji finansira Evropska unija u sklopu realizacije IPA programa prekogranične saradnje Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Za Olovo projekat je od izuzetne važnosti, za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje te prikupljanju ljekobilja. Projekat se realizira u saradnji sa Udruženjem žena za ruralni razvoj „Zeleni vir“ čije se članice bave prikupljanjem, sušenjem i prodajom ljekobilja. Udruženje je uspješno prošlo certifikacionu prijavu za dobijanje certifikata ISO 9001 i HACAP od strane certifikacione kuće CERTOP.

Olovo ima mnoštvo prirodnih i turističkih potencijala. Učešćem u ovom projektu Općini Olovo otvaraju se vrata za saradnju i povezivanje sa gradovima u BiH i gradovima u Crnoj Gori. Unapređnjem proizvodnje autohtonih proizvoda svakog od ovih krajeva, vina iz Trebinja, sira iz Pljevlja i ljekobilja iz Olova otvaraju se brojne mogućnosti za domaće proizvođače, pored ostalog, da konačno žive od svog rada i da se njihovi prozvodi nađu na europskim stolovima.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (732)

vrbas-miso

komentara
  1. Zdravko margic niodkud kaže:

    hahaha vino i olovo nejdu zajedno,tesko da ima napredka.cuj vinom se bave,bosnjaci,e zato ije tako.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s