Mladen Grgeta, Općinski načelnik Funtane – Istra, Republika Hrvatska: OVAJ TRAGIČAN DOGAĐAJ NAS VEŽE I ZBLIŽAVA SA KULEN VAKUFOM I BIHAĆEM

Posted: 20. Novembar 2015. in Intervjui

Mladen Grgeta - 1Postoje materijalni tragovi o tome da je teritorij Funtane bio naseljen još u kasnom neolitiku, te da postoji kontinuitet naseljavanja funtanjanske obale sve tamo od 3. ili čak 4. milenija prije naše ere. Postojanje jedinstvenog teritorijalnog područja na predjelu današnje Funtane sasvim se sigurno može dokumentirati od rimskog razdoblja…..Po prvi put u vrelima Funtana se izričito spominje 1331. godine, ali je očito da naselje postoji od ranije, kao i da još od rimskog razdoblja na području Perila dekuman, koji je započinjao svoj tijek na tom mjestu, nije mogao biti sagrađen i planiran nego iz arhitekture…..Razdoblje između dva svjetska rata bilo je iznimno teško za Funtanu, kao i za ostatak Istre pod fašističkom represijom. Zatvorena je hrvatska škola, a dio stanovništva je na ovaj ili onaj način bio prisiljen otići iz svoga kraja. Dio je Funtanjana, nažalost, emigrirao i u žalosnim događanjima nakon pobjede slavne antifašističke borbe (u kojoj je sudjelovao i niz Funtanjana, a nekoliko ih je i poginulo) i pripojenja Istre matici zemlji, posebice dobrostojeće obitelji zemljovlasnika…..Funtana je ribarsko, poljoprivredno i turističko mjesto na zapadnoj obali Istre, smješteno na prostoru između turističkoga Vrsara i Poreča, čije se priobalje proteže od Zelene Lagune na zapadu do Valkanele na jugu…..U prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je ukupno 1.488.534 noćenja što je u odnosu na isto razdoblje u protekloj godini povećanje od 7%…..Dan Općine slavimo 20.08. na Dan sv. Bernarda zaštitnika našeg mjesta kada se održava dvodnevna proslava tim povodom….. Koristim priliku da još jednom zahvalim gradonačelniku Grada Bihaća, g. Emdžadu Galijaševiću i njegovom savjetniku g. Šefiku Smlatiću na uređenju mjesta pogibje našeg Stipana te o proglašenju mjesta pogibje „Poljanom hrvatskog branitelja Stipana Liovića“, svakako i na usluzi koju su nam pružili prilikom boravka kod njih. Zahvaljujem se mještanima mjesta Poljice koju su naš dočekali širokih osmjeha i raširenih ruku…..

Kada je ustrojena Općina Funtana i u čijem je sastavu, kao lokalna zajednica, djelovala prije toga?

GRGETA: Općina Funtana osnovana je 2006. godine. Prije toga bila je u sastavu Općine Vrsar.

Hoćete li se, sa nekoliko rečenica, osvrnuti na bogatu povijest Funtane?

GRGETA: Postoje materijalni tragovi o tome da je teritorij Funtane bio naseljen još u kasnom neolitiku, te da postoji kontinuitet naseljavanja funtanjanske obale sve tamo od 3. ili čak 4. milenija prije naše ere. Postojanje jedinstvenog teritorijalnog područja na predjelu današnje Funtane sasvim se sigurno može dokumentirati od rimskog razdoblja. Od mnogobrojnih nalaza antike svakako se kao najimpresivniji zahvat u ambijent ističu ostaci centurijacije, odnosno podjela teritorija koje postajemo svjesni pogledamo li obilje zračnih fotografija kojima se prikazuju ljepote funtanjanske obale i zaleđa. Naime, ne samo Kampaladanja već i druga polja što okružujući prate obalnu liniju još nose, kroz svoju pravilnu četvrtastu podjelu tragove ortogonalnog sustava koji obilježava osnovnu rimsku intervenciju u krajolik. Tu su također i komunikacije koje su bile uglavnom određene pravilnim četvorinama teritorijalne podjele. Tijek tih karda i dekumana teritorij Funtane često otkriva, a dijelovi takovih cesta koriste se sve do naših dana. Iz same Funtane te iz njezine neposredne okolice (Valkanela, Mulandrija) kretale su neke od najbitnijih rimskih regionalnih prometnica u Istri, koje su vodile u njezinu unutrašnjost.

Na prostoru današnje Zelene Lagune nalazila se važna rimska vila, čije su strukture konzervirane i moguće ih je razgledati, a ta je vila imala poseban akvedukt koji ju je povezivao s područjem Perila ili Funtane, od kojega proizlazi i sam naziv mjesta. Područje Funtane i Zelene Lagune u srednjovjekovnom razdoblju predstavlja jedan samostalni feud. Vlasništvo s pravima nadarbina, desetina, ubiranja poreza, već je veoma rano pripadalo porečkom biskupu, bez obzira na autentičnost tzv. Eufrazijeva privilegija, jer su se negdašnji glavni veliki posjedi na obali tijekom ranosrednjovjekovnog razdoblja uglavnom našli s potvrdama u posjedu crkve. Tako se s priličnom sigurnošću može tvrditi da je posjed s vilom koju preslojava starokršćanska crkva prelazio gospodare od Ostrogota, Bizantinaca i Karolinga, ako već ranije nije došao u crkveni posjed. Prvi srednjovjekovni dokument što usput otkriva staru glavnu ekonomsku djelatnost zaljeva potvrđuje vlasništvo porečkog biskupa Fulkerija iz 1216. godine koji uvalu između Plave i Zelene Lagune udjeljuje u feud D. Balduinu i njegovim muškim nasljednicima. Dokument je napisan u crkvi sv. Mavra, odnosno katedrali. U njemu se izričito navodi kako treba urediti solane na mjestu gdje su već postojale (“ad aedificandas salinas, quae quondam fuerunt salinae…”), što bi moglo značiti da se i u antičko doba ovdje proizvodila sol, te da je vila bila u toj funkciji. Treba spomenuti kako se tada ne spominje nikakvo naselje, a sam rad na tako velikim solanama nije moguć bez većeg broja ljudi, da se naselja i kasnoantičke topografije mijenjaju, te da se već razvija mjesto na današnjem položaju Funtane.

Po prvi put u vrelima Funtana se izričito spominje 1331. godine, ali je očito da naselje postoji od ranije, kao i da još od rimskog razdoblja na području Perila dekuman, koji je započinjao svoj tijek na tom mjestu, nije mogao biti sagrađen i planiran nego iz arhitekture. Osim voda, solana, ribarstva, uzgajališta i poljoprivrede u zaleđu, veoma su značajni kamenolomi što su se uz obalu na području Funtane nalazili na više mjesta. Uz bijeli vapnenac spominju se i kave mandulata, specifičnog kamena rožnate grumenaste strukture. Forma srednjovjekovnog spominjanja (Fontana Georgiana) također govori o tome da je po predijalnom toponimu u samom mjestu ili blizini bila rimska vila, a od tuda potječe imenski pridjev po obitelji koji su nekoć bili vlasnici praediuma. Očito je i u srednjem vijeku područje Funtane obilovalo raznim djelatnostima, naseljima, a jedno se nalazilo uz crkvu Blažene Djevice Marije od Milosti, koja je proširena u 16. st., ali je njen stari prednji dio srednjovjekovni. Tako su od gradina na funtanjanskim otocima, rimskim lokalitetima od Zorne, preko Perila do Valkanele, te čitavom podjelom bogatog teritorija zaleđa, područja Funtane bila nanovo uzdržavana tijekom srednjovjekovlja sa značajnim uporištem u izvorima na području Perila, gdje i titular sv. Marije, koji nosi tamošnja crkva, svjedoći o starini i predsrednjovjekovnom korištenju prostora s kojim je nicao jedan od bitnih dekumana što s obale, kako je opisano, teče prema unutrašnjosti. Novo vrijeme, posebno kraj 16. st., donio je Istri kao i području Funtane niz poteškoća, ratove, glad, smanjenje stanovništva, novodoseljenike, a također i nove gospodare.

Geografske karte Istre s kraja 18. st. već u tri objelodanjena primjerka donose granice funtanjanskog feuda što za razliku od vrsaranskog, kojeg upravo tada priključuju Veneciji, zadržava samostalnost. Vidljivo je to na zemljovidima kojima su autori Giovanni Valle (1792.) i Giovanni Antonio de Capellaris (1797.). Prvi autor svoje djelo temelji na starijoj karti Istre iz 1784. godine gdje je isprekidanom linijom identično ranijima ucrtan teritorij funtanjanskog feuda s naznačenim glavnim morfološkim karakteristikama unutrašnjosti i obale, te obilježenim glavnim toponimima. Obilježeni su i glavni položaji rasprostiranja kuća.

U to je vrijeme Funtana imala uz Kaštel i crkvu sv. Bernarda sa zvonikom i pedesetak kamenih kuća koje su okruživale sjedište feuda. Pored Perila u kamenoj arhitekturi nalazila se crkva BDM od Milosti okružena starim grobljem koje od 1907. seli do crkve Karmelske Gospe (1631.). U sjevernoj uvali podno naselja sve karte i opisi donose podatke o mirnoj luci, a uz samu cestu i križanje prema izvorima (Perila), nalazi se i freskama oslikana crkvica sv. Lucije sagrađena 1750., a još danas s preslicom i zvonom u pročelju. Postoje, međutim, znatno stariji prikazi s crtežima Funtane, među kojima se istiće ilustracija u opisu Istre kojem je autor Prospero Petronio iz 1681. godine. Već je gotovo jedno stoljeće Funtana bila feud obitelji Borisi što su se iz Bara, bježeći pred Turcima, naselili u Kopar i potom od 1595. godine započeli povremeni, a nakon 1610. i dovršenja njihove palače koju Funtanjani nazivaju Kaštelom, i stalni boravak.

Vlasnički nije na Bernarda Borisija Funtana prešla izravno. U 15. stoljeću, kao dio dobra sv. Maura odnosno biskupsko vlasništvo, pripisana je porečkom katedralnom kaptolu. Čini se da su kanonici upravo prepustili pazenatičkom kapetanu, čije je sjedište bilo u Svetom Lovreću i kasnije Rašporu (odnosno Buzetu). Tako je tek uži teritorij Funtane pod vlasništvom kaptola u prvo vrijeme prodan Bernardu Borisiju 1595., a tek je znatno kasnije, nakon izgradnje crkve posvećene sv. Bernardu (1621.), zvonika, normalizacije života u feudu, porečki kaptol uz obaveze uzdržavanja crkve i svečenika, Borisijevima i njihovom feudu nadodao zaljev Mulandria s dva poluotoka koji ga okružuju (danas Plava i Zelena Laguna). Nova župna kuća sagrađena je 1735. godine. Svoje je gospodare Funtana zadržala i nakon 1788., pada Venecije 1797., te prve francuske uprave u Istri. Naime, 1805. godine je mjesto prikljućeno porečkom kotaru, ali su Borisi još na području Funtane polagali svoja feudalna prava koja su sasvim likvidirana tek 1869. godine. Za francuske i austrijske uprave zadržala je Funtana osim samostalne župe i poseban distrikt, što ga redovito donose karte 19. st., a odgovara teritoriju katastarske općine.

U Funtani se nalazi čitav niz pokretnih i nepokretnih Kulturnih dobara. Znatan dio potiće iz crkava pa nosi sakralni karakter. Pala s Bogorodicom, Isusom i Svecima velikih je dimenzija, a datira se početkom 17. st. Zanimljive je ranobarokne kompozicije venecijanskih radionica, ali s prikazom Krista i Bogorodice u renesansnom stilu, po uzoru na istarskoga slikara Carpaccia, čiji se mnogobrojni radovi nalaze u Kopru, a Gospa je očito bila posebno draga Bernardu Borisiju, koji je prije izgradnje kaštela početkom 17. st. živio u Kopru. Tu su još sjajne srebrne kanonske table i zlatni kalež te kip sv. Antuna.
U 17. i 18. stoljeću u Funtanu doseljava podosta ljudi iz područja današnje Albanije i Crne Gore, bježeći pred Osmanlijama. Došljaci su se dobro asimilirali sa starosjediocima i uskoro naučili i jezik. Radilo se uglavnom o katolicima, iako ne uvijek. Biskup Tomasini spominje 50 obitelji u Funtani, a točne podatke za 1806. i 1851. godinu donosi P. Kandler. Radi se o 182, odnosno 287 žitelja, čiji broj u manje od pola stoljeća biva gotovo udvostručen.
U Funtani je još od davnina upotrebljavan slavenski i romanski jezik, odnosno u vrijeme 19. st. talijanski i hrvatski. Funtanjanska škola bila je talijanska, a od 1897. “paralelka”, tako da su roditelji po želji mogli upisati djecu u hrvatski ili talijanski razred. Uz funtanjansku školu vezuju se mnogi podaci, među kojima intervencija Matka Laginje 1892. godine, povezano s imenovanjem učitelja.

U Funtani je zabilježena davna tradicija crkvenoslavenskog pjevanja. Tijekom 19. st. čitav je niz svečenika glagoljao, a među njima su Matej Zuvanelić, Franjo Blečić, Jakov Senčar i Josip Ptašinski. Bez obzira na blagodati mora, bogatu zemlju s izvorima i vodom, te tradicionalnim poljoprivrednim kulturama, u 19. je stoljeću bilo znatnih problema u prehrani stanovništva. Tome je u Funtani pogodovao krah vinogradarstva (pepelnica, filoksera, peronospora), ali također, poput drugih istarskih sredina, nepovezanost s unutrašnjošću Istre, što je limitiralo razmjenu proizvoda i iskustava. Izvještaji o gladi u Istri, posebice tijekom druge polovice 19. st., zabilježeni u stenogramima bečkog parlamenta veoma su česti.

Odlukama parlamenta, te Sabora u Poreču, Funtani su dodjeljivani razni prilozi, ponekad i u hrani. Jedna od najznačajnijih dodjela u iznosu od 600 K(runa) ticala se izgradnje ceste Funtana-Fuškulin, a datirana je godine 1905. Tada je Fuškulin spadao u porečku, a Funtana u vrsaransku mjesnu općinu (kao dio porečkog kotara), ali su oba mjesta još od izmjera u 16. i novog katastra sredinom 19. st., imala svoje precizno definirane katastarske općine. Vezano uz ribarstvo, funtanjanski su ribari još u vrijeme zadruge sredinom 20. st. davali Poreču 10% ulova iz Mulandrije, dok su na drugim mjestima (Valkanela, Figarolica i Koversada), funtanjanska i vrsaranska zadruga ribarile bez obaveza prema vrsarskoj ili bilo kojoj drugoj općini.

Važnost ribarstvaposebno u gospodarstvu 19. st., kada je veći dio stanovništva povremeno gladovao, bila je veoma velika, tako da gotovo da nije bilo obitelji bez svoje barke kojom se išlo u ribolov. Poljoprivreda i ribarstvo sačinjavali su preko 70% udjela društvenog proizvoda krajem pedesetih godina 20. st., kada se u nekoliko postotaka stao iskazivati turistički promet, no do osamdesetih te su se vrijednosti potpuno izmijenile u korist ugostiteljstva i turizma. Njihov je postotak dosegao 70%, a poljoprivreda i ribarstvo spali su ispod 10%. Tijekom više od trideset godina, na prijelazu 19. u 20. st. i sve do početka Prvog svjetskog rata, Funtana je imala nagli porast registriranih ribarskih brodova i obrojenih čamaca, a od jednog čamca s dva člana posade 1881., došlo se do 25 brodova 31 registarske tone s 53 člana posade, čemu treba dodati 22 broda (obrojeni čamci) s 11 registarskih tona i 24 člana posade 1912. godine. Ribarski i obalni razvoj Funtane na prijelazu u 20. st. bio je među najintenzivnijima u Istri.

Što se pak tiće izgradnje samog pristaništa, kasnije nadograđivanog i popravljanog, akti spominju godinu 1865., a funtanjanska se luka često spominje u prometu i plovidbi priobalja. Razdoblje između dva svjetska rata bilo je iznimno teško za Funtanu, kao i za ostatak Istre pod fašističkom represijom. Zatvorena je hrvatska škola, a dio stanovništva je na ovaj ili onaj način bio prisiljen otići iz svoga kraja. Dio je Funtanjana, nažalost, emigrirao i u žalosnim događanjima nakon pobjede slavne antifašističke borbe (u kojoj je sudjelovao i niz Funtanjana, a nekoliko ih je i poginulo) i pripojenja Istre matici zemlji, posebice dobrostojeće obitelji zemljovlasnika. Taj proces nije bio toliko izražen poput, primjerice, u mnogo “talijanskijem” Vrsaru, te je većina stanovnika ipak ostala, a doselilo je ljudi iz ostatka Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, posebice iz Dalmatinske Zagore tijekom pedesetih godina.

 A kako biste predstavili svoju Općinu danas – u zemljopisnom i demografskom pogledu?

GRGETA: Funtana je ribarsko, poljoprivredno i turističko mjesto na zapadnoj obali Istre, smješteno na prostoru između turističkoga Vrsara i Poreča, čije se priobalje proteže od Zelene Lagune na zapadu do Valkanele na jugu. Riječ je o najrazvedenijoj obali istarskog poluotoka s brojnim uvalama i otočićima. Broji nešto više od tisuću žitelja.

Funtana

Kojim se djelatnostima uglavnom bave mještani Funtane?

 GRGETA: Većina mještana se uglavnom bave turizmom ili djelatnostima koje su usko vezane za turizam. Poljoprivreda i ribarstvo su zastupljene u manjem postotku.

Koliko prihodi od turizma participiraju u ukupnom BDP-u Općine?

GRGETA:Oko 80%.

Koliko je ostvareno noćenja u Općini u prvih devet mjeseci ove godine i kakav je omjer u odnosu na isto razdoblje prethodne? Kakav je trend?

GRGETA: U prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je ukupno 1.488.534 noćenja što je u odnosu na isto razdoblje u protekloj godini povećanje od 7%. Trend je u povećanju, razloga ima u sve većem broju privatnog smještaja te u otvaranju novog kampa ove godine. U prilog su nam svakako išle i vremenske prilike koje su ove godine bili iznimne te kriza u zemljama sjeverne Afrike i situacija u Grčkoj.

Koji su važni projekti do sada završeni u Funtani a koji su u toku?

GRGETA: Izgrađena je obalna šetnica (pješačko – biciklistička staza) koja spaja naselje sa turističkim kompleksom u Zelenoj laguni dužine oko 2 km. Svakako jedan od najvažnijih projekata koji su do sada ostvareni je i izgradnja novog dječjeg vrtića kojeg smo svečano otvorili početkom ove godine. Vrtić ima kapaciteta za 60 djece koje su smještene u tri grupe (2 mješovite i 1 jaslička grupa). U suradnji s državnom Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama izgrađene su tri zgrade sa ukupno 14 stanova po POS programu. Stanovi su namijenjeni mlađim obiteljima i parovima te samcima s područja Općine.

Koja događanja tokom godine upotpunjuju turističku ponudu Općine?

GRGETA: U suradnji s turističkom zajednicom organiziraju se razne manifestacije, pa tako u ljetnim mjesecima organiziraju se na rivi ribarske fešte svakih 15 dana, svaki utorak na trgu ispred crkve održavaju se razni koncerti od klasične glazbe, klapskih večeri, folklornih susreta i sl. Imamo i jednu malu galeriju „Zgor murve“ gdje se organiziraju izložbe, u pred sezoni održava se „fešta od sipa“ dok u posezoni u suradnji s našim ribolovnim društvom organiziramo „feštu od grmali“ (jedna vrsta morskog raka). Dan Općine slavimo 20.08. na Dan sv. Bernarda zaštitnika našeg mjesta kada se održava dvodnevna proslava tim povodom.

Kakvi su planovi za budućnost – kratkoročni i/ili srednjoročni?

GRGETA: Nakon izgradnje dječjeg vrtića sljedeći kapitalni projekt koji namjeravamo realizirati je rekonstrukcija zgrade nekadašnje škole u Funtani. Želja nam je da se u prizemlju zgrade urede prostorije za mlade te jedna manja dvorana za potrebe rekreacije dok bi se na katu uredile prostorije općinske uprave i komunalnog poduzeća. Prošle smo godine pripremili dokumentaciju za uređenje plaže uz postojeću šetnicu između Funtane i AC Bijela uvala. Ukupna dužina plaže je nekih 900 m te sljedeće godine planiramo izgraditi prvu fazu od nekih 300 m. Srednjoročni planovi su nam rekonstrukcija državne ceste između Funtane i Poreča. Ishodili smo lokacijsku dozvolu te smo trenutno u postupku pripreme parcelacije potrebne za ishodovanje građevinske dozvole. Na području naše općine planira se i osnivanje manje poslovne zone, prvenstveno namijenjene za potrebe naših poduzetnika. Inače zone je planirana na zemljištu površine 4 ha. Zona je inače planirana na zemljištu u vlasništvu države za koje na žalost već 4 godine rješavamo vlasništvo.

Jedan događaj s kraja oktobra ove godine, kojem ste bili jedan od sudionika, me je, iskren da budem, najviše inspirirao za razgovor s Vama. Naravno, riječ je o polaganju cvijeća na spomen obilježje poginulog hrvatskog vojnika Stipana Liovića u Poljicama, MZ Kulen Vakuf, Općina Bihać. Kakve utiske nosite iz tog dijela BiH i s tog događaja?

kulenvakuf-poginuli-vojnik-sprijateljio-bosnjake-i-hrvate_1446029822

GRGETA: Posjeta Gradu Bihaću i mjestu pogibje našeg mještanina, hrvatskog branitelja Stipana Liovića i mjestu Poljice, MZ Kulen Vakuf, bila je iznimno emotivna, prožeta sjećanjima naših branitelja na te ponosne dana kada se oslobađala naša Domovina. S nama je bila i supruga pokojnog Stipana Milka Liović zajedno sa kćerkom Anom te sestrom pok. Stipana Marijom. Koristim priliku da još jednom zahvalim gradonačelniku Grada Bihaća, g. Emdžadu Galijaševiću i njegovom savjetniku g. Šefiku Smlatiću na uređenju mjesta pogibje našeg Stipana te o proglašenju mjesta pogibje „Poljanom hrvatskog branitelja Stipana Liovića“, svakako i na usluzi koju su nam pružili prilikom boravka kod njih. Zahvaljujem se mještanima mjesta Poljice koju su naš dočekali širokih osmjeha i raširenih ruku.

Da li bi Vaša posjeta Poljicama-Kulen Vakufu, rečenim tužnim povodom, mogla značiti  trajnije uspostavljanje dobrih odnosa i konkretnije suradnje sa tom bh. Mjesnom zajednicom, odnosno gradom Bihaćem?

GRGETA: Naglasio sam, prilikom našeg posjeta, da nas ovaj tragičan događaj veže i zbližava, vjerujem da je to jedan dobar početak suradnje te mislim da bi u budućnosti na tim temeljima mogli konkretnije surađivati.

Poljice (Grgeta, Galijasevic...)

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

GRGETA: Hvala i Vama.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (730)

vrsar

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s