Igor Marentič, Župan Občine/Općine Postojna: “TU JE NOVI SVIJET, TO JE RAJ”!

Posted: 12. Novembar 2015. in Intervjui

marentic1Postojna je kroz bogatu povijest obilježena geografskim položajem, raznolikošću prirodnih resursa, krškim krajolicima i ljudima koji su znali u ovom području stvoriti povoljno okruženje za boravak u zajedništvu s prirodom…..Do 15. oktobra, dva mjeseca ranije nego prošle godine, mi smo u špilji već ugostili 600.000 posjetitelja, a do kraja godine operator Postojnske jame očekuje još 60 do 70 hiljada posjetitelja. Prošle godine ukupan broj posjeta svim mjestima kojima upravlja Postojnska jama popeo se na gotovo 900.000, a ove godine očekujemo da ćemo ukupno zabilježiti oko 980.000…..Danas, naime Postojnska jama ne dostiže posjet kao što je bilo prije 1990. godine, kada je špilja godišnje posjećivalo više od milijun ljudi, ali imamo posjet u skladu s rastućim trendovima u turizmu, kojim smo zadovoljni…..Štoviše, statističke posjete Postojnskoj jami bilježimo od 17. augusta 1819., kada je prvu službenu knjigu gostiju potpisao tadašnji prijestolonasljednik Ferdinand I i time postavio temelje modernog turizma. Od tada pa do danas Postojnska jama je posjetilo 34 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta…..Danas ugostiteljstvo i turizam u općinskom proračunu predstavljaju 6,6 posto prihoda, što je izuzetno nisko, pogotovo u odnosu na potencijal kojeg ima Općina. Upravo ovih dana javno predstavljamo javno Strategiju dugoročnog razvoja, tzv VISOP, koja ima specifične ciljeve povećanja važnost turizma u Općini i njegov utjecaj na općinske prihode…..

Gospodine Marentiču! Nekada smo dolazili u Postojnu ekskurzijama iz svih krajeva bivše nam domovine ili pak prolazili kroz to prelijepo i znamenito mjesto vozom, kada se preko Sežane išlo u Trst. To neke generacije pamte, a neke ne. Bilo kako bilo, i za jedne (da osvježe sjećanja) i za druge (da se upoznaju s Postojnom), započnimo ovaj razgovor pitanjem: hoćete li, u nekoliko rečenica, predstaviti Postojnu u demokrafskom, zemljopisnom i historijskom pogledu?

MARENTIČ:Postojna je kroz bogatu povijest obilježena geografskim položajem, raznolikošću prirodnih resursa, krškim krajolicima i ljudima koji su znali u ovom području stvoriti povoljno okruženje za boravak u zajedništvu s prirodom. Posebno smo ponosni na svjetski priznat i cijenjen unikatni jamski svijet, s našom kraljicom – Postojnskom jamom i Predjamskim dvorcem, koji uz neke manje poznate, ali jednako lijepe špilje, tvore jedinstvenu svjetsku baštinu. “Tu je novi svijet, to je raj!” je 1818. godine uzviknuo Luka Čeč pri prvom otkriću Postojnske jame. I ovaj događaj je vrijedno obilježio Postojnu stavljajući je na svjetsku kartu turističkih atrakcija.

Postojna-3

Nadalje, Općina Postojna se nalazi u jugozapadnom dijelu Slovenije, na spoju primorskog i kontinentalnog područja, na sjevernoj strani Pivške kotline i pripada Primorsko-notranjskoj statističkoj regiji. Zbog pogodnih prometnih pravaca i svom položaju između Ljubljane, Trsta, Gorice i Rijeke oduvijek je bila administrativno i gospodarsko središte Notranjske i bez obzira na to što je smještena u krškom području, vrlo je bogata prirodnom i kulturnom baštinom.

Postojna-mapa

Koji privredni/gospodarski subjekti su nositelji razvoja Općine?

MARENTIČ:Općina Postojna na mnoge načine obilježava jedinstveni položaj koji ima značajan utjecaj na razvoj grada u prošlosti. Postojnska vrata je najbolji prirodni prolaz između Sredozemlja i srednje Evrope na istočnom rubu Alpa. Mjesto u srcu krša – Postojna, obavijena šumovitim rubom, u prošlosti je obilježena jakom drvoprerađivačkom industrijom od Prvog svjetskog rata i po jedinstvenom zemljopisnom položaju. Postojna je samo 30 minuta udaljena od Ljubljane, Kopra, Trsta i nešto više od Rijeke.

Najvažnije djelatnosti u Općini su trgovina i usluge, posebno u području automobilske industrije (28,9%), šumarstva i drvnih proizvoda (20,6%), proizvodnje proizvoda od gume i plastičnih proizvoda (10,9%), ugostiteljstva i turizma (6, 6%), obrade plastike (6%) i mehaničke obrade (3,9%).

Postojna je naročito poznata po čuvenoj špilji. Koliko turista je prosječno posjeti tokom godine, u posljednjih pet godina, naprimjer? Koliko ih je posjetilo za prvih devet mjeseci ove i šta to znači u odnosu na isto razdoblje prethodne (porast, pad…)?

MARENTIČ: Do 15. oktobra, dva mjeseca ranije nego prošle godine, mi smo u špilji već ugostili 600.000 posjetitelja, a do kraja godine operator Postojnske jame očekuje još 60 do 70 hiljada posjetitelja. Prošle godine ukupan broj posjeta svim mjestima kojima upravlja Postojnska jama popeo se na gotovo 900.000, a ove godine očekujemo da ćemo ukupno zabilježiti oko 980.000. Ova godina je u nizu uspješnih godina za Postojnsku jamu bila iznimno dobra, pa očekujemo da će se trend uspješnog poslovanja i rekorda nastaviti i ubuduće. U posljednjih šest mjeseci postigli smo novi mjesečni rekord posjeta u posljednjih 25 godina.

Postojnska jama-1

Također, u narednim mjesecima očekujemo dobru posjetu i za to vrijeme vršimo intenzivne pripreme za tradicionalni događaj Žive jaslice, u Postojnskoj jami. Ove godine pripremamo poseban spektakl muzike i svjetla, a za sudjelovanje je pozvano nekoliko vrhunskih izvođača.
Danas, naime Postojnska jama ne dostiže posjet kao što je bilo prije 1990. godine, kada je špilju godišnje posjećivalo više od milijun ljudi, ali imamo posjet u skladu s rastućim trendovima u turizmu, kojim smo zadovoljni. Želja i cilj Općine Postojna su kako bi gosti ostali duže. Znamo da im možemo ponuditi ugodan doživljaj u srcu zelenog krša, pa aktivnosti provodimo na taj način.

Odakle vam sve dolaze turisti i koji su najbrojniji?

MARENTIČ:Prošle godine Postojnsku jamu je posjetilo pola milijuna posjetitelja, od toga približno 90 posto stranih  koji su iz svih krajeva svijeta. Prema godišnjim statističkim podacima zabilježeni su posjetitelji iz 130 do 160 različitih zemalja, što nije zanemariva brojka s obzirom na ukupan broj svjetskih zemalja – 196.
Za ovu godinu predviđamo sličan konačni broj, međutim, promjenu strukture. U prvoj polovici ove godine zabilježili smo manje domaćih posjetitelja i značajno povećanu potražnja na inozemnim tržištima. Veliki broj posjetitelja dolazi iz zemalja Dalekog istoka, kao što su Japan, Kina, Koreja i Indija. Posjetitelji iz ovog dijela svijeta već predstavljaju značajan udio od ukupnog broja. Štoviše, statističke posjete Postojnskoj jami bilježimo od 17. augusta 1819., kada je prvu službenu knjigu gostiju potpisao tadašnji prijestolonasljednik Ferdinand I i time postavio temelje modernog turizma. Od tada pa do danas Postojnsku jamu je posjetilo 34 milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta.

Dolaze li organizirano (ekskurzije) iz ostalih dijelova bivše SFRJ i iz koje bivše republike (danas države) ih je najviše?

MARENTIČ: Naravno, među posjetiteljima građani bivše Jugoslavije uvijek su dobrodošli. Mnogi od njih su posjetili Postojnu, osobito za vrijeme trajanja zajedničke države, kada je u Postojni bila velika vojarna u kojoj su godišnje izvođene četiri zakletve. U isto vrijeme je također u špilji rasla posjeta pa su u prošlosti samo domaći gosti bili najbrojniji.

Hotel_Sport_Postojna

Osim špilje, šta je još u turističkoj ponudi Postojne?

MARENTIČ: Postojna – dodatak Postojnske jame i Predjamski dvorac nude posjetiteljima puno prirodne i kulturne baštine. Imamo svjetski jedinstvenu stalnu postavku Muzeja Notranjska, zvanog Krški muzej, imamo Ravarjev toranj i Planinsko polje, koji će biti prirodna baština posebnog interesa i tražimo da budu na popisu UNESCO-a. Osim ogromnih aktivnosti, netaknute prirode i tipičnih gastronomskih užitaka ovdje su pogodnosti i za planinarenje, biciklizam te veze sa susjednim općinama, koje imaju svakom gostu mnogo toga za ponuditi.

Koliko traje turistička sezona na području vaše Općine?

MARENTIČ: Zapravo, sezona je cijelu godinu, ali doživljava svoj vrhunac u četiri ljetna mjeseca, kada je najveća migracija turista.

Koliko mi je poznato, u Postojni i danas postoji Titov trg. Da li naziv Trga ima više turistički značaj nego neki, uvjetno rečeno, ideološki ili…?

Postojna - Titov trg

MARENTIČ:Ideologiju danas pokušavamo izbjeći. Istina je da je potrebno uzeti u obzir povijest i iz nje učiti. S obzirom na činjenicu da je Tito posjetio Postojnu i naziv ostao, ne vidimo u ovom neku ideologiju, nego prevashodno tradiciju multikulturalizma koju je Postojna uvijek pružala svim svojim posjetiteljima i stanovnicima.

Osim turističkih destinacija, koji godišnji događaji u Postojni također privlače pažnju turista?

MARENTIČ:U Postojni ojačavamo sadržaje koji su također magnet za posjetitelje, kao što ih imaju sve turističke destinacije. Dakle, ljeti organiziramo tzv. Carter's Festival koji povezuje suvremenost s tradicijom prijevoza kojeg smo nekad poznavali. Zatim, tu je veliki ljetni festival događanja u organizaciji Općine, kao i nevladinih organizacija. “Ocijenite ljeto” i Festival “Zmaj” mladih u julu i augustu privlače mnoge mještane i posjetitelje, pa ćemo te događaje u budućnosti ojačati.

Koliko prihodi od turizma participiraju u ukupnom proračunu Općine?

MARENTIČ:Danas ugostiteljstvo i turizam u općinskom proračunu predstavljaju 6,6 posto prihoda, što je izuzetno nisko, pogotovo u odnosu na potencijal kojeg ima Općina. Upravo ovih dana javno predstavljamo Strategiju dugoročnog razvoja, tzv VISOP, koja ima specifične ciljeve povećanja važnost turizma u Općini i njegov utjecaj na općinske prihode.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (726)

vrbas-miso
 

 

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s