PRAZNE SE AMERIČKI ZATVORI

Posted: 31. Oktobar 2015. in Intervjui

Iako je jedno od prvih obećanja američkog predsjednika Obame u predizbornoj kampanji za prvi izborni predsjednički mandat bilo liberalizacija zatvorskih sankcija i ukidanje zloglasnog američkog zatvora Guantanamo na Kubi, tek ovih dana dolazi do djelimične realizacije njegovih težnji. Po nalogu Obame danas i u narednih nekoliko dana iz saveznih američkih zatvora biće otpuštemo 6.000 zatvorenika, kojima su smanjene zatvorske kazne. Američki predsjednik Obama do danas još nije uspio ispuniti  jedno od prvih obećanja datih tada u predizbornoj kampanji da će zatvoriti zloglasni zatvor Guantanamo na Kubi.

Rezultat slika za americki zatvori

Masovno otpuštanje zatvorenika iz Američkih zatvora

Prema udarnim vijestima američkih medija danas će iz američkih zatvora  početi masovno otpuštanje zatvorenika, najveće u dosadašnjoj američkoj historiji. Po najavi predsjednika Obame, iz saveznih zatvora danas i u nekoliko narednih dana biće otpušteno 6.000 nenasilnih počinitelja (nonviolent offenders). A ovo bi mogao biti samo početak. U narednih nekoliko godina zatvorske kazne biće ublažene i iz američkih zatvora će biti otpušteno još 46.000 zatvorenika. Njima će biti smanjene izrečene kazne za nasilnička i druga  kaznena djela na osnovu federalnih smjernica. Za one koji zatvorsku kaznu izdržavaju radi šverca i zloupotrebe droga kazne će u prosjeku biti smanjene za dvije godine.

U posljednjih pet godina u SAD je smanjen broj krivičnih dijela za 12%. Svima koji će napustiti zatvor danas i narednih dana američke socijalne služne nude programe rehabilitacije, prije svega pomoć u traženju posla i stana. Ovakvi programi su nužni, jer je uočeno da se od svaka četiri zatvorenika tri vraćaju ponovno u zatvor. Jedan od glavnih razloga za smanjivanje kazni je da se smanji prenatrpanost američkih zatvora.

Angažman vermontskog senatora Sandersa  

Za ublažavanje sankcija i smanjivanje zatvorskih kazni već duže se zalaže vermontski senator Bernie Sanders (74), koji je uz Hillary Clinton glavni demokratski kandidat za američkog predsjednika u izbornoj kampanji za izbore naredne godine. Prema tvrdnjama Sandersa u SAD je više zatvorenika nego u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta. SAD čine 4,4% svjetske populacije, a u svojim zatvorima drže 22% svih zatvorenika. Razlog za to Bernie vidi u činjenici što mnoge američke kompanije dopušteno  profitiraju od masovnog zatvaranja, pa preko svojih lobija izglasavaju zakone koji im to omogućavaju. Te privatne kompanije korumpiraju politički proces i postale su industrija koja je uložila milione dolara da bi se izglasali zakoni kojima se povećava zatvaranje nasilnika. Na osnovu toga dugo držanje u zatvorima izgrađeno je kao poslovni model po kojem država garantira popunjenost zatvora. Usluge za otpuštanje iz zatvora su toliko skupe, da predstavljaju vrstu pljačke zatvorenika i njihovih porodica. Iz tih razloga Sanders se zalaže za zakone koji će smanjiti zatvoreničku populaciju i dati veće šanse za otpuštanje iz zatvora uz odgovarajuću stručnu procjenu rizika.  Fokus američkog društva po njemu  bi morao biti u preventivnom liječenju ljudi i osiguravanju boljih uvjeta onima koji odsluže zatvorsku kaznu.

Zatvorenici  Guantanama još čekaju svoju slobodu

Nakon dugogodišnjih protestnih zahtjeva i urgencija britanskih vlasti danas je iz zatvora Guantanamo otpušten posljednji engleski državljanin Shaker Aamar, za koga se nagađalo da se borio za Al- Kaidu i bio plaćenik Osame bin Ladena, a koji je bez konkretne opotužbe i izrečene kazne proveo u Guantanamu punih 13 godina. Oženjen je britankom i ima 4 djece. Uhapšen je u Afganistanu, gdje je bio predstavnik humanitarne organizacije. I nije on jedini. U oktobru 2008.godine u BiH je uhapšen i deportovan  u Guantanamo sirijac Abu Hamza- Imad Al Husein, označen kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Sada je u zatvoru u Ist. Sarajevu, a bez optužbe i presude  je zatvoren već 8 godina.

Podsjećamo da je zatvor Guantanamo na Kubi oformio bivši američki predsjednik George W. Bush nakon terorističkog napada na SAD 11.9.2001. godine. U Guantanamu je trenuto 149 zatvorenika, a trećinu čine strani državljani. Njih 78 ne predstavljaju nikakvu opasnost i mogu biti odmah otpušteni, ali se traže treće zemlje u koje bi mogli biti deportovani, jer ne mogu ostati u SAD niti se vratiti u vlastitu zemlju. Od 71 zatvorenika koji ne mogu biti otpušteni, optužnica je do sada podnesena samo protiv 10 zatvorenika.

Zemlje sa najviše zatvorenika

Prema podacima BBC  News u američkim zatvorima se nalazi 2,193.798 zatvorenika ili 737 na 100.000 građana.  Njih 21,2% je suđeno po internacionalnim zakonima, a u ukupnom broju zatvorenika žene čine 8,9%. Zatvorski kapaciteti SAD popunjeni su sa 107,6%.  To je jedan od ključnih razloga što je u SAD pokrenuta kampanja da se zatvori rasterete.  Najveći broj zatvorenika u odnosu na brojnost populacije iza SAD je u Kini, gdje trenutno kaznu izdržava 1,548.498 zatvorenika ili 118 na 100.000, a od toga 4,6% su žene. Na listi zemalja sa najvećim brojem zatvorenika u odnosu na broj stanovnika slijede Rusija sa 874.161 zatvorenikom, Ukrajina sa 162.602, Indija 332.112, Južnoafrička republika 158.501, Poljska 89.546, Meksiko 214.450, Brazil 371.482,  Engleska i Wels 80.002, Španjolska 63.991 itd.

Nisu u zatvorima samo prekršitelji zakona

Veliki dio ljudi u raznim dijelovima svijeta danas nema pravo ni na osnovne slobode, iako nisu učinili ništa loše, nisu prekršili nikakve zakone. Nisu slobodni i nemaju slobode jer predstavljaju etničku manjinu ili su druge boje kože ili druge vjere od onih s kojima žive. Veću slobodu i veća prava imaju zatvorenici u zatvorima evropskih zemalja, nego slobodni građani bošnjačke nacionalnosti u Rs.  U Republici srpskoj sada manjinski Bošnjaci, koji su nakon agresije i etničkog čišćenja činili svega 5 do 7 posto populacije, a danas čine blizu 20%, nemaju nikakvih prava. Diskriminirani su na sve moguće načine.Žive kao u zatvoru. U školama bošnjačka djeca nemaju pravo na svoj  jezik, a odrasli imaju formalno pravo na rad, ali ne mogu doći do radnog mjesta. I dok se u zemljama zapadne demokratije često izriču drakonske kazne za sitne pronevjere, pljače i utaje, u BiH, posebo u Rs, najteži ratni zločini se blago sankcionišu, amnestiraju ili se već izrečene kazne nedopustivo smanjuju.

U prošloj godini BiH je imala 3.750 osuđenih, ali je na izdržavanju kazne bio 3.021 zatvorenik, jer za njih oko 500 nije bilo mjesta u zatvorima pa su izvršavali zatvorsku kaznu obavljajući radove za opšte dobro, a njih 230 služilo je kaznu služeći se elektronskom narukvicom. U BiH se nastoji izjednačiti broj zatvorenika sa brojem zatvorskih mjesta. Trenutno se grade ili proširuju zatvorski kapaciteti u Vojkovićima za 350 zatvorenika, Mostaru 450, Bijeljini 250, Sokolcu 200. Prema podacima Vijeća Evrope na 100.000 stanovnika  u BiH dolazi 76,6 zatvorenika, u Hrvatskoj 102,1 a u Srbiji 139,7.

Pražnjenje američkih zatvora i liberalzacija kaznenih sankcija imaće nesumljivo jak uticaj i na druge zemlje svijeta. Ali američki zatvori će se i dalje prekomjerno puniti, dok u Sjedinjenim državama pravo na nošenje oružja bude važnije od prava na zdravstvenu zaštitu. Da bi se u tome ostvarila željena poboljšanja trebaće uz efikasnu prevenciju i osiguravanje boljih uvjeta za život licima koja odsluže zatvorsku kaznu i izmjena zakonskih rješenja koja imaju direktan uticaj na ove oblasti društvenog života.

Burlington, Oktobra 31, 2015

Zijad Bećirević

Zijad_Becirevic2

komentara
  1. Zdravko margic niodkud kaže:

    pa onaj kogaje oformio taj bush onbi trebo u zatvor jer je on napao 10 septembra i onje napao i avganistan i irak i sve redo porusio ponje terorista i onje ratni zlocinac ubijo je i cvile ali nece pobjweci bozijoj kazni nema mu dalje kad melek smrti dodje i dusu pocne vaditi ondace tek vdijeti muke i svatiti daje izgubljen.ne samo on svi oni sto su sanjim to tako radili.i ostali koji su neposlusni bili i nisu ljuski zivili kakoim je naredjenu u casnim knjigama i poslanik boziji kakoje naredio iti isto ija.ali srevom dalekosmo od njihjove moci kao busove i te tajne elite.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s