Mr. sci. Suad Huskić, Općinski načelnik Tešnja: TEŠANJ JE, HVALA BOGU I SVIMA KOJI SU DALI SVOJ DOPRINOS, PREŽIVIO I POSTAO BOLJI I USPJEŠNIJI NEGO ŠTO JE TO NEKAD BIO

Posted: 18. Oktobar 2015. in Intervjui

huskic-nacelnik-tesnja-320x200 Tešanj se spominje još u XII stoljeću, a pod ovim imenom od 1461. godine u darovnoj povelji Radivoju Krstiću kojom mu njegov stric, kralj Stjepan Tomašević daruje „grad Tešanj na Usori“…..Od starih utvrda i spomenika tu su džamija Ferhadija izgrađena oko 1564. godine, tešanjska Tvrđava, jedna od najvećih (6.296  m² površine) i najznačajnijih objekata te vrste u BiH, ali vrijeme njene gradnje još nije utvrđeno……Rano se, dakle, u Tešnju pojavljuju školske institucije, a 1856. godine spominju se čak i tri medrese. Prije toga (1761) postojala je Hadži Muhamedova muallimhana (učiteljska škola). Godine 1867. u tešanjskom kadiluku postojalo je 16 mekteba. Pravoslavna škola u Tešnju osnovana je 1833, a franjevačka 1837. godine u Sivši, selu kod Tešnja koje je centar katoličkog življa…..Danas nam pokušavaju spočitati ove stvari i često spominju Tešanj u negativnom kontekstu, bez ikakva osnova, namećući priču o nekom ekstremizmu i slično, tako da zapravo mi i danas plaćamo cijenu agresije, kroz medijski spin, iskrivljavanje istine, medijski senzacionalizam i sl……Kao i mnoga druga područja u Bosni i Hercegovini agresija nas je koštala vrlo skupo. Reći ću da smo imali oko 150 civilnih žrtava rata, djece, žena, staraca. Dešavai su se zločini u avioraketiranju, čak u oktobru 1995. godine, koji još nisu rasvijetljeni. Imamo preko 550 djece koja su ostala bez svojih roditelja, preko 500 ljudi je ranjeno i oni su danas invalidi različitih kategorija. To je vrlo visoka cijena za slobodu, za nezavisnost Bosne i Hercegovine i njen suverenitet…..Tešanj je 1991. godine imao 6.976 zaposlenih na prostoru općine koja je tada bila veća površinom i brojem stanovnika. Po statističkim podacima iz poreske uprave danas je u Tešnju zaposleno oko 10.050 osoba skoro 50% više radnih mjesta ukazuje da je tešanj prevazišao predratni nivo razvoja i proizvodnje……U prošloj godini smo imali smanjenje broja nezaposlenih za oko 2,4 %, i trenutno smo općina sa najnižim procentom nezaposlenih u Zeničko – Dobosjkom Kantonu. Očekujemo da se ovaj trend smanjenja broja nezaposlenih nastavi i u 2015. godini….. Prema posljednjem popisu Tešanj ima 46135 stanovnika i ubraja se u red najgušće naseljenih općina, oko 300 stanovnika po km2……Općina Tešanj je kroz historiju poznata po svom odnosu prema knjizi, međutim sve do sada Tešanjska biblioteka nije imala svoje vlastite prostorije. Čak smo jedna od rijetkih, moguće je i jedina općina u BiH i šire, koja u svom grbu ima simbol knjige…..No, ono što smatram najvažnijim čuvanju spomena na Musu Ćazima Ćatića, jeste odnos spram kulture koji danas Tešanj ima. U vrijeme kada je u Sarajevu zatvoren zemaljski muzej, mi smo u Tešnju otvorili svoj muzej. Prvi smo izgradili novi objekat biblioteke…..

Gospodine načelniče! U želji da kroz ovaj razgovor predstavim mojim čitateljima Tešanj sa nekoliko aspekata, da započnemo sa onim iz rane historije vašeg grada. Kada se prvi put spominje pod tim imenom i šta biste još izdvojili iz tog perioda a što bitno određuje identitet Tešnja, kroz sva vremena njegovog postojanja?

HUSKIĆ: Općina Tešanj se nalazi u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, u Zeničko-dobojskom kantonu Federacije BiH. Površina općine je 163 km². Tešanj se spominje još u XII stoljeću, a pod ovim imenom od 1461. godine u darovnoj povelji Radivoju Krstiću kojom mu njegov stric, kralj Stjepan Tomašević daruje „grad Tešanj na Usori“. U svom gradskom jezgru Tešanj baštini niz kulturno-historijskih arhitektonski vrijednih spomenika; Tešanjska tvrđava, Sahat kula, Eminagića konak, Ferhadija džamija. Od starih utvrda i spomenika tu su džamija Ferhadija izgrađena oko 1564. godine, tešanjska Tvrđava, jedna od najvećih (6.296  m² površine) i najznačajnijih objekata te vrste u BiH, ali vrijeme njene gradnje još nije utvrđeno.

Tesanj-Ferhadija

Sahat-kula, jedna od svega četiri u BiH koje još i danas rade (od ukupno 21 koliko ih ima u BiH), izgrađena je u davnom 17. stoljeću. Visoka je 18,5 metara. Tu je i Eminagića konak, biser porodičnog graditeljskog umijeća. Smatra se da datira još iz 1860. godine. Osim toga u Tešnju je mezar velikog bosanskohercegovačkog pjesnika i prevodioca Muse Ćazima Ćatića (1880-1915), kao i mezar Gazi Ferhad-bega na kome je epitaf pisan nesuh pismom, što je najstariji islamski zapis tog kraja.

Kada se u Tešnju pojavljuju prve školske institucije i koje?

HUSKIĆ:Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Njegova vakufnama garantuje rad školske institucije u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju.

Rano se, dakle, u Tešnju pojavljuju školske institucije, a 1856. godine spominju se čak i tri medrese. Prije toga (1761) postojala je Hadži Muhamedova muallimhana (učiteljska škola). Godine 1867. u tešanjskom kadiluku postojalo je 16 mekteba. Pravoslavna škola u Tešnju osnovana je 1833, a franjevačka 1837. godine u Sivši, selu kod Tešnja koje je centar katoličkog življa.

Sivšu je 1842. godine posjetio fra Ivan Franjo Jukić “radi ustrojstva knjižnice”. Godine 1870. ustanovljena je kiraethana (čitaonica). Valja spomenuti i muftiju (najviši muslimanski vjerski autoritet u jednom okrugu) Mustafu Šefki Užičanina koji je 1868. godine uvakufio vrijednu biblioteku. Dolaskom Austro-Ugarske vlasti Tešanj je uključen u tadašnje reforme obrazovnog sistema i gradnju prvih novih škola.

Koliko je Tešanj “koštala” agresija na BiH, kako u ljudskim životima tako i u infrastrukturnom, stambenom i ekonomskom pogledu?

HUSKIĆ:Kao i mnoga druga područja u Bosni i Hercegovini agresija nas je koštala vrlo skupo. Reći ću da smo imali oko 150 civilnih žrtava rata, djece, žena, staraca. Dešavai su se zločini u avioraketiranju, čak u oktobru 1995. godine, koji još nisu rasvijetljeni. Imamo preko 550 djece koja su ostala bez svojih roditelja, preko 500 ljudi je ranjeno i oni su danas invalidi različitih kategorija. To je vrlo visoka cijena za slobodu, za nezavisnost Bosne i Hercegovine i njen suverenitet.

Naravno bilo je i materijalnih razaranja stambenih objekata, javnih i vjerskih objekata, proizvodnih prostora i sl. Izgubljene su dragocjene godine i dio poslovnih veza koje su postojale.

Tešanj je u jednom periodu (više od 9 mjeseci) bio u potpunom vojnom okruženju, opsadi, pa je eto, hvala Bogu i svima koji dali svoj doprinos, preživio i postao bolji i uspješniji nego što je to nekad bio.

Ono što je važno reći, jeste da je ta odbrana bila poštena i časna. U svim susjednim općinama su pronađene masovne grobnice i otvoreni ili završeni slučajevi ratnih zločina, a u Tešnju toga nije bilo. Bili smo dostojanstveni u odbrani prostora i mnogo je prijemjera koji to potvrđuju.

Danas nam pokušavaju spočitati ove stvari i često spominju Tešanj u negativnom kontekstu, bez ikakva osnova, namećući priču o nekom ekstremizmu i slično, tako da zapravo mi i danas plaćamo cijenu agresije, kroz medijski spin, iskrivljavanje istine, medijski senzacionalizam i sl.

Da li je tešanjska privreda danas dostigla prijeratni nivo proizvodnje i plasmana proizvoda i usluga?

HUSKIĆ:Nakon završetka rata, privredni potencijal na području općine Tešanj se proširio i uzdigao na viši nivo. Neka preduzeća nisu preživjela tranziciju, ali djelatnosti jesu. Šta više, razvila su se nova preduzeća iz temelja, sa novim tržištima i stabilnim poslovanjem koja danas upošljavaju veći broj radnika nego 1991. godine. U posljednje dvije godine Tešanj je povećao broj novootvorenih radnih mjesta za skoro 15% na 1400. U posljednje četiri godine izvoz iz ove Općine je porastao za gotovo 90 % na oko 350 miliona KM. Na području Općine posluje 2.255 poslovnih subjekata, a čak 23 najveće kompanije sa većinskim privatnim kapitalom čija sjedišta su u Tešnju, nalaze se među 100 najvećih u Bosni i Hercegovini.

Tešanj je 1991. godine imao 6.976 zaposlenih na prostoru općine koja je tada bila veća površinom i brojem stanovnika. Po statističkim podacima iz poreske uprave danas je u Tešnju zaposleno oko 10.050 osoba skoro 50% više radnih mjesta ukazuje da je tešanj prevazišao predratni nivo razvoja i proizvodnje.
Trenutno imamo prisutnih 17 investitora iz devet zemalja svijeta (uglavnom zemlje članice Evropske unije). Do sada se nije desilo da je bilo koja firma koja je došlai investirala u Tešnju, propala, zatvorila djelatnost i otišla. Ko dođe i ostane, ko investira i uspije, ko uspije proširuje dalje svoju djelatnost i povećava broj radnih mjesta. U strukturi zaposlenih veliko prisustvo imamo u metalskoj industriji, proizvodnji dijelova za automobile, tekstilnoj industriji i naročito prehrambenoj industriji. Iz Tešnja se različiti proizvodi izvoze u preko 60 zemalja svijeta i sada smo na oko 350 miliona KM izvoza.

Ono što nas raduje je da u posljednje dvije godine imamo porast investicija i broja zaposlenih. Nastojimo podržavati takvu klimu i ambijent kroz gradnju poslovne infrastrukture, čak kroz model da nekome dodijelimo besplatno zemljište i oslobodimo plaćanje bilo kakvih taksi i naknada, samo ako će brzo otvoriti nova radna mjesta. Jedan od naših glavnih ciljeva je otvaranje novih radnih mjesta.

Koji privredni subjekti su nositelji privrednog razvoja Tešnja danas?

HUSKIĆ:Privredna društva poput MANN HUMMEL-a  koje spada među 4 najveća izvoznika u Kantonu,

Tesanj- Mann Hummel

ili HIFA OIL koja je naveći uvoznik i distributer nafte i naftnih derivata na području Zeničko-dobojskog kantona su primjeri firmi koje čine okosnicu trenutnog i budućeg razvoja općine. Pored ovih privrednih društva nosioci privrednog razvoja su u oblasti metalne industrije:

– POBJEDA dd Tešanj, Fabrika pumpi i prečistača – proizvodnja pumpi za ulje i vodu za motorna vozila;

– FAD dd Jelah, Tešanj, Društvo za proizvodnju autodijelova –  proizvodnja kočionih komponenti-diskova;

– ENKER dd Tešanj, Tvornica svjećica i industrijske keramike-proizvodnja svjećica za sve motore sa unutrašnjim sagorijevanjem, industrijskih zapaljivača i pozicija industrijske keramike;

– BME doo Kraševo, Tešanj-proizvodnja metalnih konstrukcija i dijelova konstrukcija;

– MEDENA-COMMERC doo Tešanj – Obrada metala, izrada metalnih konstrukcija, održavanje postrojenja, remont kotlovnica i procesne opreme, i dr.

Dugogodišnje iskustvo u proizvodnji dijelova za automobilsku industriju i industriju motora doprinosi pouzdanosti u kvaliteti proizvodnog programa firmi u oblasti autoindustrije. Više od 50 godina vodi se briga o kupcima, sprovode visoki zahtjevi kvaliteta uz primjenu znanja u svim fazama procesa rada, od projektovanja do servisiranja tržišta.

Oblast drvnoprerađivačke industrije karakterišu dizajn i proizvodi visoke kvalitete koji su svoje tržište već duži period pronašli širom Evrope. Zastupljenost prirodnih materijala, najkvalitetnijeg drveta,  visokog  stepena obrade i savremenog dizajna proisteklo kao plod saradnju sa eminentnim svjetskim dizajnerima namještaja i enterijera, karakteristike su jednog broja privrednih subjekata u ovoj oblasti:

  1. ARTISAN“ doo Tešanj – proizvodnja namještaja od drveta. Izvoz na tržište Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Švedske, Švicarske, Danske, Velike Britanije. Na brojnim sajmovima i izložbama širom svijeta osvojeno niz nagrada. U nizu novinskih natpisa  vezanih za ovu firmu izdvajamo: „Kad se dotaknu vrijedne ruke bosanskih artisana i um Karima Rashida, jednog od najcjenjenih svjetskih dizajnera, tada se iz običnog drva voćke počnu stvarati posebni uporabni predmeti. Karim, čovjek koji u tržišnom smislu pretvara u zlato sve čega se dotakne, ušao je u saradnju s tešanjskim „Artisanom“, jednom od najpoznatijih tvrtki u BiH za proizvodnju vrhunskog namještaja.
  2. NORD-ENT doo Tešanj – Firma čiji je kapital u cijelosti stanog porijekla. Proizvodnja namještaja od u šest vrsta drveta. Najveći dio proizvodnje (preko 90%) se izvozi preko firme „Pilat&Pilat Produkties“ iz Holandije. Završno tretiranje drveta nije štetno po ljudsko zdravlje i tome se pridaje poseban značaj.
  3. SALKIĆ doo Jablanica, Tešanj – proizvodnja unutrašnje i vanjske građevinske stolarije, izvođenje zanatskih radova u građevinarstvu, proizvodnja namještaja.
  1. U oblasti prehrambene industrije asortimanom i obimom proizvodnje izdvajaju se:
  2. AS doo Tešanj – grupacija, koja djeluje i prehrambenoj i tekstilnoj industriji i trenutno je vodeća u BiH. Izvršila akviziciju Vispaka, Klasa, Napretka, Oaze. U Tešnju imaju i pogone proizvodnje keksa i konditorskih proizvoda;
  3. MADI doo Tešanj – proizvodnja pilećeg mesa i mesnih prerađevina. Jedna od dvije vodeće kompanije u BiH u ovoj oblasti;
  4. SUBAŠIĆ doo Tešanj – proizvodnja pekarskih proizvoda i tjestenine;
  5. JAMI doo Kraševo, Tešanj – proizvodnja gotove hrane;
  6. DUKAT doo Tešanj- proizvodnja mlinskih i pekarskih proizvoda;
  7. BIO ŠAMP doo Šije, Tešanj – proizvodnja i prerada šampinjona  i bukovača;
  8. ZLATNA KAP Opća zemljoradnička zadruga, Jelah, Tešanj – otkup, prerada i plasman mlijeka, i dr.

Pobrojani privredni subjekti pored proizvodnje kao osnovne djelatnosti, raspolažu određenim trgovačkim kapacitetima na području općine Tešanj, te pojedini od njih imaju registrirane poslovne jedinice izvan sjedišta,  raspolažu odgovarajućim transportnim kapacitetima. I oni privredni subjekti koji to već nisu učinili, a bave se  proizvodnjom i preradom hrane u cilju stvaranja pretpostavki za izvoz svojih proizvoda uvode standarde kvaliteta primjerene njihovom proizvodnom program.

Kolika je današnja stopa nezaposlenosti na području Općine?

HUSKIĆ:Podatke o broju nezaposlenih redovno pratimo informišući se o trendovima. U prošloj godini smo imali smanjenje broja nezaposlenih za oko 2,4 %, i trenutno smo općina sa najnižim procentom nezaposlenih u Zeničko – Dobosjkom Kantonu. Očekujemo da se ovaj trend smanjenja broja nezaposlenih nastavi i u 2015. godini.  U Tešnju smo pokazali da znamo i hoćemo raditi na povećanju zaposlenosti, a riječ je o cijelom spektru mjera i aktivnosti koje grade i unaprijeđuju poslovni ambijent, od efikasnosti administracije, odsustva korupcije, uređene poslovne infrastrukture, poboljšanja kvaliteta radne snage, pa do različitih modela podrške poslovanju u obliku subvencija ili podsticaja. Za mnoge od ovih stvari dobili smo vrlo značajna međunarodna i domaća priznanja. Sve ovo nas ohrabruje u našem daljem radu.

A kolika je prosječna stopa nataliteta i mortaliteta u posljednjih pet godina, naprimjer?

HUSKIĆ:Prema posljednjim podacima, za prvih 9 mjeseci 2015 godine na području općine Tešanj rođeno je 411 beba. Za isti period, broj umrlih je 282. Provodimo određene mjere demografske politike, jer smo svjesni da prostor bez ljudi nema budućnosti. Posmatrajući vrijeme iza nas, možemo konstatovati da se povećao broj stanovnika i da osim priraštaja ovome doprinosi i migracija koja je povezana sa ekonomskim razlozima. Prema posljednjem popisu Tešanj ima 46135 stanovnika i ubraja se u red najgušće naseljenih općina, oko 300 stanovnika po km2.

Koji su značajniji projekti u toku?

HUSKIĆ:U toku je izgradnja kanalizacione mreže na cijelom prostoru općine Tešanj. To je najveći općinski projekat posljednjih godina za koji su sredstva obezbjeđena putem fondova Evropske unije (IPA), Evropske investicijske banke i općine Tešanj. Projekat se realizuje u saradnji sa Federalnim ministrastvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnim ministarstvom finansija. Očekivana vrijednost projekta je 24 miliona KM, a trenutno su ugovoreni i izvode se radovi na prvih 7 kilometara mreže u vrijednosti od oko 2,5 miliona KM.

Ostvarujemo značajne investicije u poslovne zone. U 2014 i 2015 ulaganja od oko 1 milion KM. Uređujemo postojeće zone i pripremamo nove lokacije za investiranje u Tešanj.

Nedavno smo svečano otvorili novi objekat biblioteke u Tešnju. Investicija od oko 1,2 miliona KM, realizovana u saradnji sa Turskom. To je prvi novi objekat općinske biblioteke u BiH od 1995. godine do danas.

Za koji dan ćemo otvoriti objekat namijenjen za dnevni boravak i rad s djecom sa posebnim potrebama. Donacija našeg sugrađanina Hajrudina Ahmetlića u iznosu od oko 250.000 KM.

Vrlo važna investicija koja je u toku, jeste aktivna podrška studentima. U posljednje tri godine za stipendiranje studenata izdvojeno je oko 1,1 milion KM. To je za nas investicija za budućnost Tešnja i Bosne i Hercegovine.

Nedavno je u Tešnju otvorena nova gradska Biblioteka. Hoćete li reći nekoliko rečenica o tom završenom projektu?

HUSKIĆ:Koliko mi je poznato, ova naša Biblioteka je jedina gradska bibilioteka koja je sagrađena u posljednje vrijeme u BiH. Općina Tešanj je kroz historiju poznata po svom odnosu prema knjizi, međutim sve do sada Tešanjska biblioteka nije imala svoje vlastite prostorije. Čak smo jedna od rijetkih, moguće je i jedina općina u BiH i šire, koja u svom grbu ima simbol knjige.

Tesanj-biblioteka

Plan za izgradnju zgrade Biblioteke definisan je Strategijom razvoja općine 2007. godine Od tada, općinske adminsitracije u dva mandata su uložile napor i, evo danas imamo savremenu biblioteku na ponos svih građana Tešnja.

Tešanjska Biblioteka je sa svojim bogatim knjižnim fondom značajan i nezaobilazan izvor za istraživanje svih nauka. Biblioteka se posebno ponosi zbirkom izrazito raritetnih djela čiji fond broji ukupno 2000 rijetkih knjiga. Najstarija štampana knjiga je iz 1605. godine, a među najdragocjenijim su i najstariji rukopis na arapskom jeziku koji potiče još iz 1417. godine, te najstariji rukopis na turskom jeziku iz 1560. godine. Posebno je zanimljivo što Biblioteka sadrži knjige koje su nastale prepisivanjem u Tešnju, između ostalog i u tešanjskim medresama.

Zgrada savremene Biblioteke bit će dostupna svim istraživačima, studentima, učenicima, profesorima i ostalim ljubiteljima knjige.

Po meni, nezaobilazna je tema i naš poznati pjesnik Musa Ćazim Ćatić, koji je mlad skončao svoj život upravo u Tešnju, aprila 1915. Na njegovom mezaru u Tešnju stoji isklesano: “Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čuvenstveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.” I tešanjska Gimnazija nosi njegovo ime. Bivši sistem nije bio pravedan prema njegovom djelu, ali vidim da mu je danas, između ostalog, obnovljen nišan. Šta biste Vi rekli o Ćatiću i njegovom tretmanu u našoj književnosti i društvu inače do 90-tih prošloga stoljeća, te poslije? Kako je obilježena 100-ta godišnjica njegove smrti?

HUSKIĆ:Zgrada savremene Biblioteke bit će dostupna svim istraživačima, studentima, učenicima, profesorima i ostalim ljubiteljima knjige. Musa Ćazim Ćatić je nezaobilazni dio Tešnja. Svake godine na njegov rođendan počinjemo proljetnu kulturnu manifestaciju Tešanjsko proljeće. Štampali smo reprint njegove jedine za života objavljene knjige pjesama iz 1914. godine. U novom objektu biblioteke, koji se nalazi u blizini Ćatićevog mezara namjeravamo urediti jedan prostor koji će biti posvećen njegovom životu i djelu. Tešanjska gimnazija nosi Ćatićeevo ime i promovira njegova djela i prenosi ih na mlade.

Tesanj-Musin mezar

No, ono što smatram najvažnijim čuvanju spomena na Musu Ćazima Ćatića, jeste odnos spram kulture koji danas Tešanj ima. U vrijeme kada je u Sarajevu zatvoren zemaljski muzej, mi smo u Tešnju otvorili svoj muzej. Prvi smo izgradili novi objekat biblioteke. Značajno smo obnovili objekte kulturnog naslijeđa i nacionalne spomenike. Centar za kulturu snažno afirmiše razvoj kulture. Zapravo time se borimo za ljepše sutra, za život dostojan čovjeka, za Bosnu i Hercegovinu i njen identitet.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

HUSKIĆ:Hvala i vama na prilici da se predstavim vama i svima onima do kojih dođe ovaj naš razgovor.

RAZGOVARAO:Bedrudin GUŠIĆ (714)

vrbas-miso

komentara
  1. Zdravko margic niodkud kaže:

    kolki je taj spomenik nisan tako se neradi a jeli i teslic u federaciji,zapitaslise ti zasto je to tako.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s