Jasmina Popović, politička komentatorica HRT-a : TRENUTNO, NAIME, PREVLADAVA MIŠLJENJE DA HDZ IMA DOBRE ŠANSE ZA POBJEDU NA IZBORIMA, ALI DA ĆE IMATI OZBILJNIH PROBLEMA SA SASTAVLJANJEM SABORSKE VEĆINE KOJA JE POTREBNA DA SE PREUZME VLAST

Posted: 4. Septembar 2015. in Intervjui

Jasmina PopovicNajnovije izjave premijera Milanovića, koji je sarkastično rekao da o datumu odlučuje predsjednica i da je to jedan od  rijetkih poslova koje predsjednici u Hrvatskoj moraju obaviti, govore da je lopticu pokušao prebaciti na igralište predsjednice Grabar Kitarović i HDZ-a, pokušavajući od HDZ-a izmamiti datum koji bi njima najviše odgovarao. HDZ se za sada nije upecao na tu ješku, ali u konačnici datum ne bi trebalo ni skrivati niti se s njime poigravati.….Popularnost predsjednice, iako je u postocima puno niža od one koju su svojedobno imali Mesić i Josipović, puno znači HDZ-u, jer stavlja u drugi plan osobnu nepopularnost Tomislava Karamarka ( prema anketama on čvrsto drži tu poziciju mjesecima) i posve je jasno da je predsjednica Grabar Kitarović cijelo vrijeme u dvije kampanje: jednoj koju odrađuje za svoju bivšu stranku i drugoj, kojom od prvog dana ovog odrađuje pripreme i za svoj drugi mandate…..Kada bi rejtinzi prvaka najjačih stranaka odlučivali o izborima onda ni jedan ni drugi ne bi dobro prošli. No u Hrvatskoj je praktično već dugo  na snazi  dvostranačje, bolje rečeno dvoblokovlje, i građani rijetko daju šansu opcijama koje su izvan ta dva bloka…..Ako gledamo interese građana, teme bi trebale biti gospodarstvo, nezaposlenost, siromaštvo, opća društvena regresija u Hrvatskoj. Više puta se, upravo u anketama, pokazalo da politički obračuni i polarizacija koju nameću političke stranke nisu do kraja presudne za odluku građana, iako za dio birača imaju presudnu težinu (ili mi ili oni)…..Na 8.izbornu jedinicu se posebno pažljivo gleda jer je u Istri 25 godina na vlasti IDS, koji se sada koleba između Josipovića i SDP-a, a u Rijeci SDP u kojem je trojac Linić-Komadina- Obersnel bio neupitan…..Ono što Hrvatskoj treba su stručni, razumni i objektivni ljudi koji će provoditi jasne politike i  biti svjesni i okruženja i međunarodnih okolnosti i strujanja u kojima se Hrvatska nalazi. Ono što politika trenutno nudi su, nažalost, jalove rasprave i prepucavanja o datumu izbora i besramna ulagivanja i utrkivanja koja će omogućiti bolju poziciju na listama kako bi se ponovo neki, koji to svojim rezultatima i ne zaslužuju, našli ako već ne u ministarskim, a ono bar u saborskim klupama.  No, to je već drugi dio priče o hrvatskoj politici, načinu na koji je nastala i razvijala se i koliko je doista demokratska i korisna za građane…..

Poštovana gospođo Popović! U pripremi ovog razgovora dogovorili smo se da će njegova tema biti predstojeći parlamentarni izbori u Republici Hrvatskoj, pa ćemo se i držati dogovora. Dakle, još nije utvrđen termin istih, ali najčešće se okvirno spominje mjesec novembar. Da li je realno da izbori budu održani, recimo 15. novembra, kako neki predlažu, odnosno tri dana pred obilježavanje 24. obljetnice pada Vukovara?

POPOVIĆ: 15. 11. je jednako realan datum kao i neki drugi koji se spominju, a sam datum će ovisiti o političkoj odluci vladajućih. U njihovim je rukama saborska većina i mogu odlučiti kada raspustiti Sabor, a ako to bude 22. 9.  onda se mogući izbori mogu održati bilo koje nedjelje u rasponu od 25. 10. pa do 22.11. No, jedan je ministar prije par dana, uz šeretski osmijeh, u novinarskim  kuloarima rekao da će izbori ipak biti u siječnju, čime se podiglo još malo nepotrebne prašine. Najnovije izjave premijera Milanovića, koji je sarkastično rekao da o datumu odlučuje predsjednica i da je to jedan od  rijetkih poslova koje predsjednici u Hrvatskoj moraju obaviti, govore da je lopticu pokušao prebaciti na igralište predsjednice Grabar Kitarović i HDZ-a, pokušavajući od HDZ-a izmamiti datum koji bi njima najviše odgovarao. HDZ se za sada nije upecao na tu ješku, ali u konačnici datum ne bi trebalo ni skrivati niti se s njime poigravati. Svi znamo da slijede izbori, a kako neslužbena kampanja već traje doista bi jedino logično bilo da Sabor na svojoj sjednici obavi potrebne tehnikalije i da nakon toga predsjednica odredi datum.

Kome bi, po Vašem mišljenju, više odgovaralo da se izbori eventualno održe što prije – SDP-u ili HDZ-u?

 POPOVIĆ: I kod jednih i kod drugih mogu se naći razlozi za i protiv brzih izbora. U slučaju SDP-a to je sigurno pokušaj kapitaliziranja donekle pozitivnih rezultata koje su ostvarili, dobre turističke sezone, najave rješavanja problema švicarskog franka, socijalne mjere za najugroženije itd. Brzi izbori bi onemogućili dulju raspravu o svemu onome što Vlada u svom mandatu nije učinila, a trebala je. Osim toga bilo bi im lakše otupiti oštrice koje će im HDZ sigurno upućivati. Isto tako, raniji izbori bi natjerali  ostale raspršene opcije s lijeve strane spektra da se izjasne s kim će nakon izbora  (OraH, Josipović, IDS) i time olakšaju planove za postizborno trgovanje sa ostalima. Trenutno, naime, prevladava mišljenje da HDZ ima dobre šanse za pobjedu na izborima, ali da će imati ozbiljnih problema sa sastavljanjem saborske većine koja je potrebna da se preuzme vlast, što znači da se do zadnjeg prebrojanog glasa i zadnjih pregovora sa svim zainteresiranim strankama ( a sve one imaju svoje ambicije i zahtjeve) neće znati tko će predsjednici moći otići s potpisima saborske većine i tražiti mandat za sastav vlade.

S druge strane, odugovlačenje ne ide baš u prilog ni HDZ-u. Prednost u anketama ( a i  nepovjerenje u ankete) nije nedostižna, dio birača lijevog spektra koji inače možda ne bi ni izašao na izbore razočaran sadašnjom vladom i lošom ponudom na ljevici je ipak spreman izaći zbog straha od pobjede HDZ-a i jačanja ekstremnije desne opcije pa i to kvari račune HDZ-u, koji inače ima stabilno, vjerno i disciplinirano biračko tijelo. HDZ je osim toga ispucao varijantu s jačanjem ekstrema, građane više zanimaju egzistencijalne  teme, a pokazalo se da HDZ tu baš i nema neke odgovore, osim par rečenica ‘o nesposobnoj, neodgovornoj i najgoroj vladi u povijesti’. Njihov ekonomski  program, kojeg rade u suradnji s njemačkim institutom, još uvijek nije predstavljen u cijelosti i obećali su da će s njim izaći kada se bude znao datum izbora, tako da se još uvijek više slute nego znaju ekonomske  smjernice eventualne HDZ-ove vlade. HDZ bi isto tako želio ranije izbore kako bi do kraja iskoristio svoje dosadašnje pobjede na izborima za Europski parlament i za predsjednika države. Popularnost predsjednice, iako je u postocima puno niža od one koju su svojedobno imali Mesić i Josipović, puno znači HDZ-u, jer stavlja u drugi plan osobnu nepopularnost Tomislava Karamarka ( prema anketama on čvrsto drži tu poziciju mjesecima) i posve je jasno da je predsjednica Grabar Kitarović cijelo vrijeme u dvije kampanje: jednoj koju odrađuje za svoju bivšu stranku i drugoj, kojom od prvog dana ovog odrađuje pripreme i za svoj drugi mandat.  

Što se građana tiče, a o njihovim interesima se vodi najmanje računa u političkim igrama, za njih bi raniji izbori bili bolji, jer bi ih, ako ništa drugo, poštedjeli beskrajne kampanje i besmislenih obećanja.    

Kada je riječ o terminu raspisivanja izbora, premijer Milanović kaže da je to “posao predsjednice…. jedna od rijetkih dužnosti i obveza predsjedničkih…” Komentar?

 POPOVIĆ: Klasični Milanovićev sarkazam kojem često u javnim istupima, osobito ako mu se netko zamjerio, ne može odoljeti. Poznato je da se svojedobno zalagao za izbor predsjednika države u parlamentu smatrajući da ta funkcija uz ovakve ovlasti ne zaslužuje direktne izbore i pokazuje da ga užasno nervira svako predsjedničko ‘petljanje’ u  one dijelove politike za koje nema ovlasti ( vidjelo se to i za vrijeme Josipovića). Osim toga, Predsjednica ga je nekoliko puta ‘ubola’ svojim izjavama na račun Vlade, čak i traženjem ostavke i kritiziranjem premijera i Vlade u inozemstvu,  i on ne propušta priliku da joj vrati i da joj pokaže gdje joj je mjesto. Tako je i u ovoj izjavi dodao da se ona može i konzultirati oko datuma s kim želi, aludirajući da će to vjerojatno biti s HDZ-om. Točno je da predsjednik države raspisuje izbore, ali  to se događa nakon što se vladajući dogovore o raspuštanju Sabora, a koliko znamo na vlasti je još uvijek SDP sa svojim partnerima. Predsjednica je , pak, sa svoje strane najavila da će nakon raspuštanja Sabora, a prije odluke o datumu izbora, provesti konzultacije sa svim parlamentarnim strankama da ne bi ispalo da se konzultira samo sa svojom bivšom strankom. Naravno da je Milanović jedva dočekao takvu izjavu da bi mogao reći da konzultacije smatra potpuno nepotrebnima.

Prema nekim ranijim istraživanjima o popularnosti političara, najnepopularniji je Tomislav Karamarko a odmah do njega predsjednik SDP-a i aktualni premijer Zoran Milanović. Ako je njihov prag popularnosti i danas nizak u hrvatskom društvu, da li bi to moglo bitno utjecati i na rezultate predstojećih izbora?

POPOVIĆ: Kada bi rejtinzi prvaka najjačih stranaka odlučivali o izborima onda ni jedan ni drugi ne bi dobro prošli. No u Hrvatskoj je praktično već dugo  na snazi  dvostranačje, bolje rečeno dvoblokovlje, i građani rijetko daju šansu opcijama koje su izvan ta dva bloka. Tako da i u ovom slučaju osobna popularnost Karamarka i Milanovića neće biti presudna, ali im je nepopularnost sigurno uteg kada se radi o obraćanju građanima. Isto tako, i u HDZ-u i u SDP-u ima onih koji nisu sretni sa svojim predsjednicima, ali kritične mase koja bi to promijenila nije bilo ni puno prije izbora,  pa se ne očekuju ni neki veći potresi sada kada se svi koncentriraju na kampanje.

Da li su, i koliko, zapravo, ankete pouzdan orijentir za prognoziranje rezultata izbora, konkretno u Republici Hrvatskoj?

POPOVIĆ: E da, sada kreće rat anketama i njihovim tumačenjima te međusobnim stranačkim objedama o  tome tko je naručio koje rezultate. Ankete su se prethodnih godina pokazale kao alat kojim se može donekle utjecati na javnu percepciju, jer ako tjednima pumpate nečiju prednost ili nepopularnost, dio građana ipak podlegne tom utjecaju. Ankete su obično više služile kao pokazatelj trendova, osobito kada se radilo o pojavi novih lica ili stranaka, no povjerenje u njih je sve manje, jer su se pokazale lošim prognozerima. Sjetimo se samo prednosti koju su ankete davale Josipoviću u odnosu na Grabar Kitarović da bi na kraju rezultat bio vrlo tijesan.

No, stranke ne odustaju od ispitivanja pulsa javnosti i one bogatije naručuju ankete za svoje potrebe kako bi se u kampanji korigirale ovisno o  izbornim jedinicama.  

Koje teme bi mogle biti preovlađujuće u predizbornoj kampanji dviju najvećih stranaka, naprimjer?

POPOVIĆ: Ako gledamo interese građana, teme bi trebale biti gospodarstvo, nezaposlenost, siromaštvo, opća društvena regresija u Hrvatskoj. Više puta se, upravo u anketama, pokazalo da politički obračuni i polarizacija koju nameću političke stranke nisu do kraja presudne za odluku građana, iako za dio birača imaju presudnu težinu (ili mi ili oni). S druge strane, ako izuzmemo one koji su unaprijed blokovski opredijeljeni, ostaje više od 40 posto građana koji nemaju svoje favorite koji tek traže kome bi se priklonili. U tom dijelu populacije se najčešće očekuje da ih se pridobije nekim programom. Oni bi svojim glasovima , ako se odluče za neke treće stranke, mogli izazvati pomutnju na dva pola, iako raspršenost glasova na manje stranke zbog d'Hontove metode najčešće ide u prilog velikima. Vidjet ćemo što će inicijative poput Mosta, Živog zida , Bandićeve stranke, koalicije  Čačić-Josipović- Linić donijeti, hoće li postići iole značajniji rezultat i kome će se nakon izbora prikloniti.   

Gotovo je izvjesno da će se desiti drugačije predizborne te postizborne koalicije. S tim u vezi spominje se borba ljevice za 8. izbornu jedinicu.Kako bi, eventualno, rezultati te borbe mogli značajnije utjecati na raspored snaga u budućem sazivu Sabora, pa i Vlade?

POPOVIĆ: Na 8.izbornu jedinicu se posebno pažljivo gleda jer je u Istri 25 godina na vlasti IDS, koji se sada koleba između Josipovića i SDP-a, a u Rijeci SDP u kojem je trojac Linić-Komadina- Obersnel bio neupitan. Sada je Linić na drugoj strani, a IDS se još uvijek koleba između koalicije s Josipovićem ili sa SDP-om. Iako je to naizgled sve slično, kada se o političkoj poziciji radi svi pripadaju tzv.ljevici,  za SDP je to vrlo neugodna situacija,  jer ne stoje dobro ni u Zagrebu, a izgube li dobar rezultat u Rijeci i IDS kao koalicjskog partnera u Istri, onda su  vrlo oslabljeni kao stranka. Ipak su to bile njihove najjače ‘utvrde’.

A može li popularnost predsjednice Grabar Kitarović, koja je, bez obzira što je zamrznula članstvo u nekoj političkoj stranci, kako joj Ustav nalaže, ipak “vojnik Partije” (HDZ-a), na određeni način neutralizirati nepopularnost Karamarka pa time i pomoći HDZ-u kao stranci na izborima?

POPOVIĆ: Već sam  o tome prethodno nešto rekla. Predsjednica će, bez obzira na deklarativno odmicanje od stranačkih stvari,  biti percipirana kao HDZ-ov adut u parlamentarnim izborima.

Općepoznato je da premijer i predsjednica Hrvatske uglavnom ne komuniciraju, ili to čine vrlo rijetko i “na guranje”. Da li ta činjenica opterećuje efikasnost nekih od njihovih dužnosti kada treba da nastupaju zajednički i može li biti neka prevaga na izborima, naprimjer?

POPOVIĆ: Ovlasti su jasno podijeljene, a koliko će se na toj podijeljenosti inzistirati ovisi o samim akterima. Nije vladala ni neka idila na relaciji Josipović- Milanović ili Mesić- Sanader pa su ipak kohabitirali i rješavali uz manje ili veće uzajamne ustupke one dijelove u kojima dijele ovlasti. Do sada se pokazalo da se i predsjednica i premijer,  kada moraju, ipak  pokažu zajedno i čak i komuniciraju, ali i da će izbjeći svaku situaciju koju mogu.  Milanović jasno pokazuje da misli da se nju ne treba bogznašto pitati,a ona jasno pokazuje da je to ljuti. No, pobijedi li HDZ sigurno će biti zanimljivo vidjeti kohabitaciju između predsjednice i premijera koji dolazi iz HDZ-a, kao i njezino ponašanje prema lijevoj opoziciji u tom slučaju.  

Na kraju, šta bi moglo biti presudno za rezultate predstojećih izbora: programi, ideologija, ličnosti, minuli rad, odziv birača, predizborna koalicijska kombinatorika ili nešto još? Ili sve to skupa ili svašta po malo…?

POPOVIĆ: Izlaznost na izbore je jedan od faktora koji su važni da se birači poslije ne bi mogli žaliti. Što se najvećih stranaka tiče one bi najradije da na izbore izađu samo njihovi, ali ipak bude malo šarenije od toga. Visoka apstinencija u svakom slučaju nije dobra, jer dovodi u pitanje legitimitet onih koji odlučuju o životima svih nas, a ujedno pokazuje i da je politička ponuda loša.

No pokazalo se da građani nisu skloni slušati i čitati duge i zamorne stranačke programe i da vrlo često odluke donose više prema nekim impresijama i ideološkom predznaku kojem su i sami skloni, nego prema nekim objektivnim kriterijima i prosudbama o stvarnoj kvaliteti političara i politika koje nude. Upravo zato tzv.neutralni kandidati, koji izbjegavaju jasno ideološko određivanje i pozivaju se samo na programe i teme koji bi trebali biti životni, odnosno rješavati konkretne probleme,  u pravilu lošije prolaze. Tu su hrvatski birači često u kontradikciji sami sa sobom. Dok će često tvrditi da ih politika i političari uopće ne zanimaju i da žele jedino one koji mogu popraviti kvalitetu života i riješiti nagomilane sistemske probleme (dakle reformirati sektore koji ne daju adekvatne rezultate) njihovi izbori su ponekad začuđujuće iracionalni i očito postoji sklonost da povjeruju i onima koji doista ničim ne mogu jamčiti da doista mogu provesti ono što u zanosu kampanje obećaju.  Ono što Hrvatskoj treba su stručni, razumni i objektivni ljudi koji će provoditi jasne politike i  biti svjesni i okruženja i međunarodnih okolnosti i strujanja u kojima se Hrvatska nalazi. Ono što politika trenutno nudi su, nažalost, jalove rasprave i prepucavanja o datumu izbora i besramna ulagivanja i utrkivanja koja će omogućiti bolju poziciju na listama kako bi se ponovo neki, koji to svojim rezultatima i ne zaslužuju, našli ako već ne u ministarskim, a ono bar u saborskim klupama.  No, to je već drugi dio priče o hrvatskoj politici, načinu na koji je nastala i razvijala se i koliko je doista demokratska i korisna za građane.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (702)
vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s