Mladen Tarbuk, intendant Dubrovačkih ljetnih igara: SAME IGRE SU HRVATSKI PROZOR U SVIJET I UJEDNO NAOČALE KROZ KOJE SVIJET GLEDA HRVATSKU

Posted: 24. August 2015. in Intervjui
mladen-tarbuk
U biti ne postoji neka formirana tradicija, postoje mnoga zanimljiva i drugačija rješenja od uobičajene predaje ključeva od Grada glumcima. Danas se odnos  Igara i Grada značajno promijenio, pa bi bilo logičnije predati ključeve vlasnicima brojnih apartmana, kafića i restorana…..Budući da smo već na koncu festivala, mogu reći da su svi financijski i statistički pokazatelji bolji od prošlih godina, unatoč smanjenju od 12% na programskom planu…..Prepuno gledalište je ushićeno popratilo ovu intimnu večer sevdaha, koju je Amira uz našu pomoć savršeno ostvarila…..Nažalost u Hrvatskoj ne postoji neki dokument kulturne strategije za tako daleku budućnost, ali postoji velika želja Dubrovnika da se kandidira za Evropsku prijestolnicu kulture 2020. Aplikacije na papiru su dobro napisane, a sad preostaje prijeći s riječi na djela…
Mladen Tarbuk (1962), jedan od najsvestranijih umjetnika na hrvatskoj glazbenoj sceni, djeluje s jednakim uspjehom kao skladatelj, dirigent, muzički pisac, pedagog i producent.
Kruna njegove raznovrsne karijere je bio koncert s orkestrom Concert-Verein održan 2008. u bečkom Musikvereinu. Tom prigodom se na programu, uz Haydnova i Mozartova djela, našla i njegova skladba Sebastian u snu.
Kao dirigent je postigao međunarodni ugled djelujući pet godina, 2004-2009, kao stalni gost dirigent Njemačke opere na Rajni u Düsseldorfu, te gostujući u raznim opernim kućama i koncertnim dvoranama, surađujući pri tom s brojnim uglednim simfonijskim orkestrima i opernim kućama (Kanada, Meksiko, Njemačka, Austrija, Italija, Češka, Mađarska…).

Glazbeni život Hrvatske je obilježio velikim opernim produkcijama Muzičke akademije u okviru ciklusa „Lisinski subotom“, višegodišnjom suradnjom sa Simfonijskim orkestrom HRT, s kojim je snimio tisuće minuta pretežno hrvatske glazbe, te osnivanjem Simfonijskog puhačkog orkestra HV. Usprkos brojnih smetnji je u kratkom periodu kao intendant HNK uspio ponuditi hrvatskoj javnosti niz vrhunskih predstava (Glorija, Lady Macbeth Mcenskog okruga, Don Carlos, Tristan i Izolda, Bajadera, Romeo i Julija).

Kao skladatelj se još zarana, pojavio na međunarodnoj sceni. 1990. na međunarodnom festivalu Gaudeamus Amsterdam se praizvela njegova skladba Martyre d'un jongleur, te je, na prvom međunarodnom skladateljskom natječaju Beč 1991., kojem je predsjedavao Claudio Abbado, njegova skladba Medida del tiempo dobila preporuku za izvedbu. Potom je 1993. dobio dvije prve nagrade na međunarodnim natjecanjima Ernst Vogel i Tolosa, te kasnije i brojne hrvatske nagrade (Šulek, četiri puta Slavenski, Papandopulo, HAZU, Nagrada KD Vatroslav Lisinski). Skladbe su mu izvođene na značajnim festivalima suvremene glazbe (Europamusicale München, Musicora i Le Temps de Soufle Paris, Trieste Prima, Svjetski dani glazbe Manchester 1997, World Saxophone Congress Glasgow, Musikprotokoll, Hörrohr i Erasmus u Grazu, Moskovska jesen, Muzički biennale Zagreb). Djela mu se pojavljuju na brojnim nosačima zvuka (HoneyRock, Orfej i Cantus). Njegov balet Tramvaj zvan čežnja je otvorio Svjetske dane glazbe 2005. u Zagrebu. Njegov opus broji 75 skladbi, od solističke i komorne glazbe do velikih simfonijskih i scenskih formi.

Kao pedagog djeluje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj predaje kompoziciju, orkestar i muzičku teoriju.

Vršiteljem dužnosti intendanta Dubrovačkih ljetnih igara ministrica kulture prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić imenuje ga 21. listopada 2014., nakon što je dvije sezone obnašao dužnost pomoćnika intendanta Krešimira Dolenčića za glazbeni program. Intendantom je, na dvogodišnji mandat, imenovan 1. veljače 2015. 

Gospodine Tarbuk! Dok vodimo ovaj razgovor (obavljen 15. augusta ove godine, op. B.G.), dijeli nas deset dana od zatvaranja ovogodišnjih, 66. po redu Dubrovačkih ljetnih igara (DLJI). Međutim, uoči njihovog otvaranja, 10. jula, javno ste komentirali zašto je bilo odstupanja od tradicionalnog otvaranja te manifestacije. Hoćete li to pojasniti i mojim čitateljima?

TARBUK: U biti ne postoji neka formirana tradicija, postoje mnoga zanimljiva i drugačija rješenja od uobičajene predaje ključeva od Grada glumcima. Danas se odnos  Igara i Grada značajno promijenio, pa bi bilo logičnije predati ključeve vlasnicima brojnih apartmana, kafića i restorana. Mi nismo ove godine bili skloni takvim radikalnim potezima, već smo pokušali spojiti najpoznatije dramske monologe iz svjetske literature s odgovarajućim odabirom klasične glazbe, a sve smo to začinili s 3 D projekcijama. Ovako zamišljeno otvaranje se pokazalo prijemčivijim televizijskim gledateljima negoli onima koji su sjedili na tribinama, dakle, naša ciljana publika nisu bili samo građani Dubrovnika.
pogorelic0005
Koliko je ukupno programa planirano da se održi u toku trajanja Igara?
 
TARBUK: Održano je mnoštvo predstava, koncerata, filmskih projekcija, izložbi, uz naglasak na dvije dramske premijere, baletno večer SNG Maribor, te brojne zvijezde klasične, jazz i etno glazbe.
Kako biste ocijenili dosadašnji tok održavanja Igara s aspekta njihovog sadržaja te odziva publike?
 
TARBUK: Budući da smo već na koncu festivala, mogu reći da su svi financijski i statistički pokazatelji bolji od prošlih godina, unatoč smanjenju od 12% na programskom planu.
 
30. jula ja nastupila i vokalna interpretatorka Amira Medunjanin, koju je, između ostalih, pratio i Dubrovački simfonijski orkestar, pod Vašim ravnanjem. Kakve su bile reakcije publike i inače, kako se sevdalinka uklopila u ambijent i sadržaj Igara?
medunjanin_005
 
TARBUK: Prepuno gledalište je ushićeno popratilo ovu intimnu večer sevdaha, koju je Amira uz našu pomoć savršeno ostvarila. Mnogi su otišli s koncerta zagrijanih srdaca, u čemu im je ipak zasmetala techno buka koju proizvodi Revelin “Culture” Club, koji djeluje na katu ispod tarace Revelina na kojem se koncert održavao.
 
U kojoj mjeri je ambijent determinirao repertoar i organizaciju samih Igara do sada?
 
TARBUK: Dr. Fotez je zamislio Igre od njihovog početka 1950 kao ambijentalni festival, i to je nit koja se provlači kroz njih sve do današnjih dana. Uostalom, kako sam Shakespeare kaže: “Cijeli svijet je pozornica…”
 
I ove godine su nekim posjetiteljima omogućene i neke pogodnosti, odnosno popusti. O kojim posjetiteljima i popustima je riječ ?
 
TARBUK: Popuste ima domicilno stanovništvo i umirovljenici, djeca i studenti, ovaj festival je i dalje otvoren prema svim društvenim slojevima…
 
Osim brojnih sponzora, ko su medijski pokrovitelji i medijski partneri ovogodišnjih Igara?
 
TARBUK: Medijski partner je EPH, s naglaskom na Jutarnji list.
 
Koliko ste ove godine izdali novinarskih a koliko fotografskih akreditacija i šta ti brojevi znače u odnosu na prošlu godinu, naprimjer?
 

TARBUK: Domaći novinari 131 (lani 114), domaći fotografi/snimatelji 59 (lani 38), strani novinari 56 (lani 41), ukupno = 246 predstavnika medija. 

 Općenito, šta Igre znače za grad Dubrovnik i Republiku Hrvatsku, ne samo kao središnji kulturni događaj?

TARBUK: Povećanje broja posjetitelja i prodanih karata pokazuje da je kultura na ovim prostorima žilava i da ju je teško dokinuti, ma koliko se mnogi svojski trudili da je unište ili pretvore u medijsko smeće. Same Igre su hrvatski prozor u svijet i ujedno naočale kroz koje svijet gleda Hrvatsku. 
tereza_12
Znakovito zvuči najava ovogodišnjih Igara da su one “mjesto stvaranja, a ne gostovanja…” Hoćete li, ukratko, obrazložiti tu tezu?
 
TARBUK: Ove riječi Mani Gotovac se odnose prije svega na njihov dramski program i pokušaj stvaranja kvalitetnog glumačkog ansambla koji se sastoji od glumaca iz raznih kazališta, kao i slobodnjaka. Nadam se da ćemo sljedeće godine moći i u glazbenom programu najaviti program vlastite izrade.
 
I, na samom kraju, šta je vizija koja inspirira i definira djelovanje DLJI do 2020. godine, naprimjer?
 
TARBUK: Nažalost u Hrvatskoj ne postoji neki dokument kulturne strategije za tako daleku budućnost, ali postoji velika želja Dubrovnika da se kandidira za Evropsku prijestolnicu kulture 2020. Aplikacije na papiru su dobro napisane, a sad preostaje prijeći s riječi na djela…
 
Hvala Vam velika za ovaj razgovor.
 
TARBUK: Hvala Vama na iskazanom zanimanju za jedan od najdugovječnijih evropskih festivala-Dubrovačke ljetne igre.
 
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (698)
vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s