Lament biskupa Komarice

Posted: 22. August 2015. in Intervjui

BericPiše:Gojko BERIĆ

Biskup Franjo Komarica je čitavo vrijeme rata bio tamo gdje prema planovima domaćih i stranih vladara rata i mira nije trebao biti.

Uprkos pritiscima da ode, ostao je u svojoj banjalučkoj biskupiji, gledajući kako se ona nezaustavljivo prazni od katoličkih vjernika. Išao je od nemila do nedraga nastojeći da njihov odlazak nekako zaustavi, ali protiv sile se ništa nije moglo. Veliki egzodus katoličkog življa iz banjalučke regije dogodio se prije 20 godina. Kad je zbog toga protestovao kod gradonačelnika Predraga Radića, ovaj mu je rekao: “Tako je naređeno iz vrha.” Ipak, biskup se nadao da će se mnogi od njih jednog dana vratiti. Do sada ih se vratilo svega tri odsto! S vremena na vrijeme, biskup Komarica podsjeti javnost na surovu stvarnost, ali sve što tim povodom ima reći svodi se na lament nad jednom ljudskom tragedijom. Danas je to razočaran i tužan čovjek, kivan na sve koji su smišljeno i na razne načine sprječavali povratak Hrvata. U tome su bile solidarne i srpske i hrvatske vlasti, a s njima i međunarodni faktori.

Jedini čije ime biskup ni danas ne pominje je tadašnji “predsjednik svih Hrvata” Franjo Tuđman, koji je Miloševiću predao Posavinu u zamjenu za teritorije na kojima su u Hrvatskoj živjeli krajinski Srbi. Govoreći o pomenutom egzodusu Hrvata, Komarica je krajem prošle sedmice rekao da su tome prethodili “vrlo dramatični događaji kada su ovuda prolazile kolone izbjeglica srpske nacionalnosti sa područja tzv. Republike Srpske Krajine”.

Na iznenađenje mnogih, biskup Komarica je početkom 2012. pristao da primi Orden časti Republike Srpske, kojim ga je u znak “zasluga za pomirenje” odlikovao predsjednik Dodik. Za razliku od Komarice, koji nije imao hrabrosti da odbije Dodikovo priznanje, banjalučki muftija Edhem Čamdžić odbio je da primi pomenuti orden, svjedočeći time o današnjem položaju Bošnjaka u Republici Srpskoj, koji, zajedno s Hrvatima, praktično predstavljaju građane drugog reda. Komarica je svoj gest pravdao time jer drži da je kršćanska dužnost – praštanje. Međutim, bilo je u toj farsi koliko Dodikovog licemjerja, toliko i biskupovog oportunizma.

One dvije ljudske kolone iz avgustovskih dana 1995., jedna srpska i jedna hrvatska, jedna koja je stizala na prostor banjalučke regije i druga, koja je zauvijek odlazila iz nje, bile su slika i prilika primijenjene formule o “humanom preseljenju stanovništva”. Iako su njihove sudbine bile slične, one su u sebi nosile ratom razbuktalu balkansku mržnju. Nedavno sam na HRT-u 3 gledao njemačku filmsku dramu “Hannah Arendt” redateljice Margarethe von Trotte, sa Barbarom Sukowom u naslovnoj ulozi, snimljenu prije tri godine. To je priča o najvažnijim godinama života slavne Jevrejke, koja je izvještavala sa suđenja Adolfu Eichmannu, jednom od glavnih organizatora holokausta. Njen feljton u pet nastavaka objavljen je u američkom New Yorkeru, a potom kao knjiga “Eichmann u Jeruzalemu – Izvještaj o banalnosti zla”. I sama logorašica, koja se uspjela spasiti pribavivši američku vizu, Arendt je do teze o “banalnosti zla” došla analizirajući Eichmannov iskaz na suđenju. Ona u ovom nacisti nije vidjela nikakvog monstruma, već čovjeka lišenog svakog kritičkog mišljenja, tupoglavog činovnika koji se zakleo Hitleru i koji je spreman da svoju zakletvu poštuje do kraja, potpuno nesposoban za bilo kakvu empatiju. Nacistički režim sastojao se od miliona Nijemaca sličnih Eichmannu. Banalni ljudi bili su tvorci “banalnog zla”. To je strašno iritiralo preživjele iz holokausta, koji su očekivali da će za njihov užas Arendt optužiti demonske pojedince, a ne zbir običnih Nijemaca.

Napisati, pored ostalog, kako “vjeruje Eichmannu” kad tvrdi da nikad nije osjećao mržnju prema Jevrejima, već da je isključivo bio posvećen “izvršavanju naloga”, razbjesnilo je Jevreje širom svijeta. Bila su to teška iskušenja za ovu ženu ledene racionalnosti, autoricu kapitalne knjige “Izvori totalitarizma”. Mossad joj je prijetio, a u anonimnim porukama nazivana je nacističkom kurvom. Napustili su je i mnogi prijatelji, koji nisu mogli da joj oproste što je u Eichmannu vidjela tek poslušnog otpravnika vozova u nekoj stanici u provinciji. Među njenim zaključcima do kojih je došla prateći čuveno suđenje, za nas je možda najinteresantniji onaj koji govori da je u temelju holokausta bila nacistička teorija o “suvišnim ljudima”, etničkim zajednicama koje dakle predstavljaju “višak” i koje treba ukloniti. Hitler je takvom bezuslovno smatrao jevrejsku naciju. Među “suvišne ljude” spadali su i Srbi i Romi. Nalik toj teoriji bio je i rasistički srpsko-hrvatski dogovor o “humanom preseljenju stanovništva”.

Bio je to sinonim za brutalno etničko čišćenje, zločinačku operaciju koja je uključivala progon i masovne likvidacije civila.

Genocid u Srebrenici i drugi zločini nad Bošnjacima svjedoče o tome da su ih Milošević i Tuđman smatrali “viškom”. Baš kao što je kolona očajnika iz Krajine predstavljala ljude koje je Tuđman smatrao “suvišnim” na hrvatskoj teritoriji, a kolona banjalučkih Hrvata ljude koje su Srbi smatrali “viškom” na “svojoj” teritoriji. Plan o komadanju Bosne i Hercegovine ipak se pokazao kao neostvariv, Bošnjaci nisu mogli biti pobacani u Neretvu, kako je to zamišljao Božidar Vučurević, ali je etničko čišćenje zadalo smrtonosni udarac bh. multietničkom društvu.

(Preuzeto iz “Oslobođenja” od 20.08.2015.)

komentara
  1. Zdravko margic niodkud kaže:

    je zadaloje ali se netrjezne neki jos,njihasu olako kupili i oturili para zaduzili drzaavu,i sute saa i Bakiri,za lagumdzije da nepricam,a za ove Covice se zna oj sokole daosimi krili pardon oj Tuszmane.dabogda u paklu gorio,stosi posavinu pokorio.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s