Prof. dr. Ivo Banac, profesor emeritus na Univerzitetu Yale i redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: POSEBNA LINIJA S DODIKOM PALA JE S JOSIPOVIĆEM, PREMDA U HRVATSKOJ JOŠ UVIJEK IMA SPONZORA TE LINIJE

Posted: 29. Juni 2015. in Intervjui

ivo banacNažalost, ne postoji mogućnost da se Mihailoviću ponovno sudi. Mislim da to ništa ne mijenja. Ni Hitler nije izveden pred sud, ni Pavelić, pa ih ta okolnost nipošto ne ekskulpira niti mijenja njihovu zasluženu reputaciju. To što će četnički simpatizeri mahati ovom presudom također mnogo ne mijenja…..Sudska rehabilitacija Draže Mihailovića sigurno ne unaprijeđuje odnose između Srbije i njenih susjeda, ali ti odnosi nikad nisu bili normalni, jer postoji ponor između srpskih pogleda na niz pitanja dvadesetog stoljeća i iskustava drugih…..Budite sigurni da se Nikolić i Vučić o tomu neće očitovati. A i zašto bi, kad je riječ o njihovim političkom odabiru. Uostalom, ne znam koliko mrtav čovjek može okoristiti s povratkom svih ljudskih i građanskih prava…..Ljudska potreba za uljepšavanjem povijesti je mnogo ustrajnija od mogućnosti relativno malog broja dobrih povjesničara da povijest prikažu, ukoliko to uopće mogu, onakvom kakva je bila……Katolička crkva u Hrvatskoj, ali i brojni drugi javni činioci, uključujući i IVZ, imaju jasan stav o naravi posljeratnih komunističkih pokolja. Oni ih ne taje, na Bleiburgu ili drugdje…..Ni kod nas ni u svijetu ne postoji klasična desnica i ljevica. Za mene antikomunizam nije desni nego demokratski stav, a ipak svaka kritika komunizma izlaže vas optužbama da ste ne samo desničar nego i fašist…..Nova predsjednica je bila na mnogim mjestima od inauguracije, ali niste je primijetili u Banja Luci. Mislim da i nećete. Posebna linija s Dodikom pala je s Josipovićem, premda u Hrvatskoj još uvijek ima sponzora te linije. Čitajte „Večernji list“ pa će vam biti jasno…..Činjenica je da su destruktivne snage među bh. Hrvatima u defanzivi. Bilo bi dobro kad bi nešto slično bilo na djelu u drugih bh. naroda…..

Gospodine Banac, ako Vi komentirate presudu Višeg suda u Beogradu od 14. maja ove godine u predmetu Draža Mihailović? Ima li ta presuda, zapravo, neku ideološku i političku pozadinu?

BANAC: Nema tu mnogo prostora za komentar. Nedvojbeno je da je Draža Mihailović 1946. godine osuđen u političkom procesu na vojnom sudu kojim je stvarno upravljala Komunistička partija. Cilj procesa nije bio utvrđivanje pravde nego likvidacija političkog protivnika. Netko će reći da bi rezultat bio isti, da je Mihailović suđen pred posve nepristranim sudom. S tim bih se složio, ali tako doista nije bilo. Nažalost, ne postoji mogućnost da se Mihailoviću ponovno sudi. Mislim da to ništa ne mijenja. Ni Hitler nije izveden pred sud, ni Pavelić, pa ih ta okolnost nipošto ne ekskulpira niti mijenja njihovu zasluženu reputaciju. To što će četnički simpatizeri mahati ovom presudom također mnogo ne mijenja. Četništvo i velikosrpska ideologija općenito ne mogu se rehabilitirati upravo radi svojih žrtava, posebno u BiH i Hrvatskoj. Jedino žrtve mogu rehabilitirati počinitelje, a to se neće dogoditi dok god postoji otpor trajnim velikosrpskim pretenzijama.

Da li bi se nakon ove presude mogli narušiti odnosi Srbije sa zemljama regiona?

ivo banac-2BANAC: Kad ti odnosi nisu bili narušeni? Sudska rehabilitacija Draže Mihailovića sigurno ne unaprijeđuje odnose između Srbije i njenih susjeda, ali ti odnosi nikad nisu bili normalni, jer postoji ponor između srpskih pogleda na niz pitanja dvadesetog stoljeća i iskustava drugih. Samo kroz zadnjih mjesec dana nižu se incidenti: od traženja izručenja Haradinaja i Orića, preko Vulinovih provokacija u Jadovnom, do proglašenja 5. kolovoza Danom sjećanja na stradale i prognane Srbe u Srbiji i RS-u, dakle upravo na dan kad je slomljena velikosrpska okupacija dijelova Hrvatske i znatno oslabljena velikosrpska vojna sila u BiH.

Treba li se državni vrh Srbije javno očitovati s obzirom da je četnički komandant iz Drugog svjetskog rata, Draža Mihailović, proglašen neosuđenim i da su mu posthumno vraćena sva ljudska i građanska prava?

BANAC: Budite sigurni da se Nikolić i Vučić o tomu neće očitovati. A i zašto bi, kad je riječ o njihovim političkom odabiru. Uostalom, ne znam koliko mrtav čovjek može okoristiti s povratkom svih ljudskih i građanskih prava. To, zapravo, koristi samo onima koji mu žele odati javne počasti, ali to su sa spomenicima na Ravnoj Gori i drugdje radili i dosad…

Postoje li u Hrvatskoj inicijative za revizijom novije povijesti?

BANAC: Ima ih i bit će ih. Ljudska potreba za uljepšavanjem povijesti je mnogo ustrajnija od mogućnosti relativno malog broja dobrih povjesničara da povijest prikažu, ukoliko to uopće mogu, onakvom kakva je bila.

Iza nas je još jedna obljetnica bleiburške tragedije. Da li se oltar na Bleiburgu zloupotrebljava kao politička govornica od strane vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj, konkretno, kardinala Bozanića?

BANAC: Katolička crkva u Hrvatskoj, ali i brojni drugi javni činioci, uključujući i IVZ, imaju jasan stav o naravi posljeratnih komunističkih pokolja. Oni ih ne taje, na Bleiburgu ili drugdje. Uostalom, zašto bi poglavari Katoličke crkve u Hrvatskoj tajili svoja stajališta, pa i politička. To je dio demokratskog diskursa. Ne živimo u vremenima kad se samo slušalo, a ne i govorilo, kad je samo jedan Titov govor mogao pokrenuti lavinu represije. Naravno, aktivno sudjelovanje na javnoj sceni nosi i rizike. Bit će onih koji će se javno izrečenoj riječi javno usprotiviti. I to je dio demokratskog diskursa. Što se kardinala Bozanića tiče, on vrlo diskretno koristi mogućnosti javnih nastupa.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je neoficijelno obišla i Jasenovac i Bleiburg. Komentar?

BANAC: Bolje je reći privatno, jer ništa vezano uz funkciju šefa države ne može biti neoficijelno. To je njena odluka. Osobno mislim da su godišnji komemorativni rituali, ne samo u Hrvatskoj, postali mjesta planirane nelagode. Možda bi barem državni službenici s tim trebali prekinuti. Ne postoji obveza polaganja vijenaca osim možda na državne praznike, a i to selektivno. Barem se meni tako čini.

Desnica je u popriličnoj ofanzivi u zemljama nastalim na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Ima li ljevica adekvatan odgovor na to? Postoji li danas, ustvari, ljevica u klasičnom smislu riječi, kako na našim prostorima tako i šire?

ivo_banacBANAC: Ne bih se zamarao takvim pitanjima. Ni kod nas ni u svijetu ne postoji klasična desnica i ljevica. Za mene antikomunizam nije desni nego demokratski stav, a ipak svaka kritika komunizma izlaže vas optužbama da ste ne samo desničar nego i fašist. Djeca nomenklature brane zatečene privilegije. Je li to lijevi stav? Ne bih rekao. U današnjoj Europi desnica se bori protiv imigranata, posebno muslimanskih. Nisam primijetio da se naši socijaldemokrati tomu naročito suprotstavljaju. Prije par dana Milanović je rekao da će Hrvatska preuzeti stanoviti broj izbjeglica „ali samo jednom, jer nemamo kapaciteta za više“. Nekoć je klasična ljevica bila internacionalistička i borila se za ukidanje privatnog vlasništva. Današnja tzv. ljevica u najboljem se slučaju bori protiv prekomjernog otpuštanja državnih činovnika, svoje stvarne baze. Očito je da su stare definicije desnice i ljevice došle kraju.

Tijekom predsjedničke predizborne kampanje u Hrvatskoj javno ste apelirali da  “hrvatski predsjednik mora prekinuti posebne odnose sa RS-om”. Zašto ste uputili takav apel i imate li saznanja da je to novoizabrana predsjednica Hrvatske do sada učinila ili da će, eventualno, učiniti?

BANAC: Nova predsjednica je bila na mnogim mjestima od inauguracije, ali niste je primijetili u Banja Luci. Mislim da i nećete. Posebna linija s Dodikom pala je s Josipovićem, premda u Hrvatskoj još uvijek ima sponzora te linije. Čitajte „Večernji list“ pa će vam biti jasno.

Kako, inače, vidite aktuelne odnose između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske? Ima li nekih bitnijih promjena nakon smjene na Pantovčaku?

BANAC: Zaustavljen je jedan trend, ali, na prvi pogled paradoksalno, poboljšanje odnosa bit će moguće tek onda kad „regionalne snage“ napuste zagrebačko Ministarstvo vanjskih poslova. Naravno, mnogo ovisi i o unutarnjim odnosima u BiH. Činjenica je da su destruktivne snage među bh. Hrvatima u defanzivi. Bilo bi dobro kad bi nešto slično bilo na djelu u drugih bh. naroda.

Na samom kraju: Bosna i Hercegovina još uvijek diše na škrge po Aneksu IV Dejtonskog sporazuma. Dokle će tako moći i hoće li i ko bi to mogao, eventualno, skinuti “luđačku košulju” sa tijela naše zemlje?

BANAC: Daytonski ustav zajamčen je čl. X., st. 1. istog Ustava. Dakle, moguće ga je mijenjati samo odlukom Parlamentarne skupštine „najmanje dvotrećinskom većinom glasova nazočnih u Zastupničkom domu“. Ni ta formula nije jasna. Zašto „nazočnih“? Što ako ih je nazočno samo 9? Hoću reći, zar ne  bi bilo bolje mijenjati stvari iznutra i ne „čekajući Godota“? Možda taj vanjski Godot nikad ne dođe…

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

BANAC:

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (693)

plitvice-ferhadija

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s