Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna (SBK/KBS): SREDNJOBOSANSKI KANTON JE VEOMA ATRAKTIVNA TURISTIČKA DESTINACIJA

Posted: 27. Maj 2015. in Intervjui

miroslav-matoševićOpćenito, Srednjobosanski kanton gledajući cjelokupno, veoma je atraktivna turistička destinacija koja pored bogate kulturno-povijesne ponude ima izniman i zimski turistički proizvod obzirom da na području Kantona postoji i radi 7 skijaških centara i skijališta……Vjerski objekti tri konfesije daju posebnu draž ovom području, od kojih su brojni i zaštićeni nacionalni spomenici…..Jedan od ključnih problema predstavljaju putevi do planinskih centara koji se redovno održavaju ali su u lošem stanju. Također većina centara zahtjeva i nova ulaganja u infrastrukturu (skijaška infrastuktura, bolja signalizacija i sl.)…..U prošloj godini na području Srednjobosanskog kantona zabilježeno je 194 034 noćenja. Ovdje je potrebno napomenuti da se još uvijek veliki broj gostiju ne prijavljuje tj. da se nalaze izvan sustava prijave i odjave turista, pa je brojka od 194 034 noćenja zasigurno i veća za 40 %. Prosječno zadržavanje gostiju je 4,93 ali to je rezultat prije svega ostvarenih noćenja koja se ostvare u banjskim centrima gdj su zadržavanja duža……Ove godine broj manifestacija je zaista velik, a znatno su unapređene u odnosu na ranije godine, tako da samo u 6. i 7. mjesecu imamo veliki broj kvalitetnih manifestacija……

Gospodine Matoševiću! Koliko općina čini taj Kanton (i koje su) i zašto je to područje po mnogima već prepoznato kao atraktivna turistička destinacija?

MATOŠEVIĆ:Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna čini 12 općina: Fojnica, Kiseljak, Kreševo, Busovača, Vitez, Travnik, Novi Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Dobretići.

Većina ovih općina imaju svoje prepoznatljivosti i već su sada atraktivne turističke destinacije.

Općenito, Srednjobosanski kanton gledajući cjelokupno, veoma je atraktivna turistička destinacija koja pored bogate kulturno-povijesne ponude ima izniman i zimski turistički proizvod obzirom da na području Kantona postoji i radi 7 skijaških centara i skijališta. Također, s obzirom na bogatu povijest, konfiguraciju terena, klimu floru i faunu velike su mogućnosti razvoja vjerskog (Ajvatovica – najveće dovište muslimana u Europi i sv. Ivo u Podmilačju), sportskog, planininskog, ribolovnog i lovnog turizma te gotovo svih vrsta ekstremnih sportova: brdskog biciklizma, paragliding, rafting…

Za one koji ne poznaju taj dio naše zemlje, hoćete li reći kako doći do Travnika kopnenim ili zračnim putem?
 
MATOŠEVIĆ:Travnik je smješten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine i do Travnika je moguće doći preko više magistralnih pravaca, najpristupačniji su: (GP)-granični prijelaz
travnik
Bihać(GP)–Banja Luka Donji Vakuf- Travnik  
Gradiška(GP)–Banja Luka- Donji Vakuf-Travnik
Slavonski Brod(GP)-Doboj-Zenica- Travnik
Kamensko(GP)-Livno/Tomislavgrad-Kupres-Bugojno-Travnik

Travnik ne posjeduje aerodrom i najbliži međunarodni aerodrom nalazi se u Sarajevu oko 80 km istočno od Travnika. Travnik je sa Sarajevom povezan veoma kvalitetnim autobusnim linijama.

 
Koji su to prirodni, privredni, društveni i ini resursi koji SBK/KBS čine jedinstvenom turističkom destinacijom?
 
MATOŠEVIĆ: Srednjobosanski kanton jedinstvenim čine njegov geografski položaj- centralni dio u Bosni i Hercegovini, specifičnost reljefa (brdsko-planinsko područje sa tri dominantne doline: Vrbaska, Lašvanska i Lepenička), specifična flora i fauna, termalni izvori, netaknuta priroda i prelijepa jezera, a kao posebnost i specifičnost možemo izdvojiti i njegove kulturno-povijesne elemente gdje su na svakom koraku u gotovo svakoj općini vidljiva obilježja istoka i zapada, tako da danas na području Srednjobosanskog kantona postoje brojni nacionalni spomenici kulture koji zasigurno ovo područje čine specifičnim. Vjerski objekti tri konfesije daju posebnu draž ovom području, od kojih su brojni i zaštićeni nacionalni spomenici.
guca gora
                                                     Samostan Guča Gora
Koje ste oblike turizma do sada razvili?
 
MATOŠEVIĆ:Najznačajniji oblici turizma koji su prisutni na Srednjobosanskom kantonu su:
Zimski turizam: najveća koncentracija skijališta u Bosni i Hercegovini obzirom na administrativnu podjelu: sedam skijaških centara i skijališta (SRC Vlašić-Travnik,
vlasic
RC Brusnica Vranica-Fojnica, SRC Raduša-Gornji Vakuf-Uskoplje, SKI Busovačka planina i Pridolci – Busovača, SKI Rostovo – Bugojno i SKI Ranča-Jajce,
Banjsko-lječilišni turizam: osnovu banjsko-lječilišne ponude na Kantonu čini općina Fojnica tj. RC Reumal i Aquareumal kao centri za liječenje i rekreaciju.U ova dva centra godišnje se ostvari oko 140 000 noćenja koje ostvaruju pored domaćih gostiju i gosti  iz Europe i zemalja Bliskog istoka.
reumal

Planinski turizam: Srednjobosanski kanton pretežito je brdsko-planinsko područje koje je obzirom na današnje standarde veoma privlačno radi svoj dobre očuvanosti i nataknute prirode. Prema pojedinim analizama Bosna i Hercegovina zauzima vodeće mjesto u svijetu po mogućnosti razvoja brdskog biciklizma te su u posljednjih nekoliko godina, obzirom na trend primijećene brojne aktivnosti vezane za razvoj ovog sporta i rekreacije. Također, na našim planinama veoma je atraktivno i planinarstvo – hiking gdje na svakoj općini postoji po nekoliko planinarskih domova i nekoliko planinarskih društava. Staze su obilježene i veoma atraktivne. Također na planini Vlašić postoji mogućnost i drugih rekreacijskih sadržaja koji su stvoreni u posljednjih nekoliko godina.

Lovni turizam: lovni turizam je nekada bio brend Srednjobosanskog kantona, a posebno općine Bugojno i Donji Vakuf gdje je u lovnom gazdinstvu Koprivnica lovio i Predsjednik Jugoslavije Tito. U ovom momentu na svakoj općini egzistira najmanje jedno lovno društvo sa svim potrebnim resursima (čeke. lovački domovi i sl). Specifičnosti su lov na vuka, medvjeda, lisicu, divlje svinje, srndaća i dr.

Kulturni turizam: kako sam ranije naveo, bogata prošlost ovih krajeva kreirali su i stvorili bogato kulturno povijesno nasljeđe u ovim prostorima: 3 franjevačka samostana-muzeja (Fojnica, Kreševo i Guča Gora) te brojne crkve nacionalni spomenici kulture, bogata islamska arhitektura džamije, turbeta, česme koje su također u najvećem broju nacionalni spomenici kulture, srednjovjekovna baština sa svojim starim gradovima i gradinama te nekropolama stećaka (Maculje na Rostovu, Guča gora, Brajkovići…). U ovom domenu najinteresantniji su gradovi Jajce, Travnik i Kreševo sa svojim starim gradovima i nacionalnim spomenicima.

Ribolovni turizam: dovoljno je reći da se ove godina na rijeci Vrbas (Donji Vakuf)  te na Velikom i malom Plivskom jezeru održava svjetsko prvenstvo u mušičarenju – flyfishingu pa da se stekne dojam o turističkim resursima ribolovnog turizma na rijekama. Na području Srednjobosanskog kantona postoje brojni, dobro uređeni ribolovni reviri i staze o kojima se brinu i gospodare ribolovna društva na svakoj općini.

Vjerski turizam: kada govorimo o vjerskom turizmu, tu se zaista nameću brojne i neograničene mogućnosti turističkog razvoja. Obzirom na specifičnosti tri religije koje su prisutne na ovom području, vjerska turistička ponuda nije samo značajna već i zanimljiva. Kao najznačajnije vjerske manifestacije nameću se svakako Ajvatovica (Prusac) kao najveće dovište muslimana u Europi,

ajvatovica_prusac_01

 te sv. Ivo u Podmilačju (Jajce) na kojima se okupi i po 100.000 ljudi.

Podmilacje

Da li aktuelni infrastrukturni objekti s kojima raspolazete zadovoljavaju potrebe turističke potražnje?
MATOŠEVIĆ:Po tom pitanju svaka destinacija je “priča” za sebe. Na planinskom centru Vlašić raspolažemo sa oko 11 000 ležaja u veoma kvalitetnim smještajnim objektima tipa hotela, motela, pansiona i privatnog smještaja tipa vikend objekti, dok su na drugim područjima smještajni kapaciteti znatno skromniji ali u skladu sa potreba i potražnjom. Jedan od ključnih problema predstavljaju putevi do planinskih centara koji se redovno održavaju ali su u lošem stanju. Također većina centara zahtjeva i nova ulaganja u infrastrukturu (skijaška infrastuktura, bolja signalizacija i sl.)
 
Koliko se turisti prosječno zadržavaju na području SBK/KBS, odnosno koliko je noćenja ostvareno, naprimjer, u prošloj godini?
 
MATOŠEVIĆ:U prošloj godini na području Srednjobosanskog kantona zabilježeno je 194 034 noćenja. Ovdje je potrebno napomenuti da se još uvijek veliki broj gostiju ne prijavljuje tj. da se nalaze izvan sustava prijave i odjave turista, pa je brojka od 194 034 noćenja zasigurno i veća za 40 %. Prosječno zadržavanje gostiju je 4,93 ali to je rezultat prije svega ostvarenih noćenja koja se ostvare u banjskim centrima gdj su zadržavanja duža.
 
Imate li usporedne pokazatelje o broju noćenja za prvo tromjesečje ove u odnosu na isti period prošle godine?
 
MATOŠEVIĆ:Radi se o neznatnom povećanju od oko 4 %, ali u ovoj godini je zasigurno puno veći broj gostiju nego u prošloj godini (iznimna zimska turistička sezona) ali jedna “nespretna” uredba Ustavnog suda dozvolila je mogućnost da se gosti-turisti ne prijavljuju od 31.01.2015.godine te su podaci u najmanju ruku skromni.
 
Svjesni smo ekonomske krize, pa i nekih drugih koje su dio bh. stvarnosti. Ipak, ulažete li i dalje u razvoj turističke privrede?
 
MATOŠEVIĆ:Na području Srednjobosanskog kantona bez obzira na ekonomsku situaciju i dalje se ulaže u turističke kapacitete i sadržaje. Primjer je svakako poduzeće Fis d.o.o. sa svojom turističkom ponudom (zabavni i rekreacijski sadržaji) na planini Vlašić. Samo u par zadnjih godina izgrađeni su kvalitetni smještajni kapaciteti i spa centri (Hotel Blanka Resort&Spa na Vlašiću sa 5 zvjezdica i Hotel “Central” u Vitezu), Etno selo Čardaci sa svojim vodenim parkom, znatna su ulaganja u sadržaje i u Jajcu na Velikom Plivskom jezeru u okviru Hotela “Plivsko jezero”,
plivska jezera
novoizgrađeni ski centar “Raduša”,  također u planu su i investicije u skijašku infrastrukturu – nove staze i moderni sustav vertikalnog transporta na Vlašiću, gotovo svi zimski centri u posljednje dvije godine opremljeni su sustavom za umjetno zasnježavanje, u okviru apartmanskog naselja Aquareumal trenutno se gradi novi smještajni objekt visoke kategorije, na Rostovu je već započela izgradnja novog rekreacijskog centra… Na primjer, samo Turistička zajednica SBK/KSB godišnje direktno izdvaja oko 120 000 KM samo za kulturnu i povijesnu baštinu na Kantonu, plus sredstva koja se ulažu u promociju naših resursa.

 Da li i kako, eventualno, u realizaciji vaših planova i projekata, participiraju institucije vlasti, kako na lokalnim nivoima tako i SBK, odnosno F BiH?
 
MATOŠEVIĆ:Turistička zajednica SBK/KSB ima veoma dobre odnose pogotovo sa lokalnim vlastima ali u zadnje vrijeme i privatnim sektorom. U realizaciji planova institucije vlasti najviše sudjeluju svojim grantovima koji su obzirom na ekonomsko stanje u državi u ovom momentu zaista skromni. Pokušavaju se realizirati određeni planovi zajedničkim aktivnostima, svaka institucija u domenu svojih ovlasti.
 
I, na kraju, idemo ususret ljetu 2015. Hoćete li najaviti neku manifestaciju u okviru vaših ukupnih turističkih aktivnosti na ljeto, naprimjer na Plivskim jezerima kod Jajca, u samome Jajcu pa i drugdje?
 
MATOŠEVIĆ:Ove godine broj manifestacija je zaista velik, a znatno su unapređene u odnosu na ranije godine, tako da samo u 6. i 7. mjesecu imamo veliki broj kvalitetnih manifestacija od kojih bi izdvojio:

-30.-31.05. Sajam turizma i poduzetništva “STEP 2015” u Jajcu;
-06.06.-14.06. Pozorišne/kazališne igre BiH u Jajcu;
-11.-14.06. Sajam obrta i turizma u Donjem Vakufu;
-15.05.-14.06. Ajvatovica – vjerska manifestacija (14.06.2015. centralna manifestacija);
-16. -22.06. Svjetsko prvenstvo u fly fishingu 2015 u Jajcu i Donjem Vakufu;
-24.06. Vjerska manifestacije Sv.Ivo u Podmilačju – Jajce ;
-7.mjesec – skokovi u vodu sa vodopada u Jajcu;
vodopad-skokovi
-03.07.-06.07. Moto susreti  (internacionalna smorta GREMIUM) oko 3000 učesnika – Vlašić;
-30.07.-03.08. 3FOK – Outdor foto i film festival u Kreševu….,te brojni drugi događaji i manifestacije manjeg karaktera.

 
Hvala Vam velika za ovaj razgovor.
 
MATOŠEVIĆ:
 
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (684)
vrbas-miso
 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s