Mr. Bajro ef. Džafić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Doboj: GRADONAČELNIK PETROVIĆ JE PRVI, IZ SVOG DŽEPA, DONIRAO SREDSTVA U IZNOSU OD 5.000 KM ZA GRADNJU MEDŽLISA

Posted: 25. Maj 2015. in Intervjui
Bajro ef. DzaficImamo 11 257 članova Islamske zajednice. Brojno stanje Bošnjaka po opštinama je sljedeće: na području  Doboja  25  472, Doboj Istoka  10 579, Doboj Juga 3 697 i Usore  157, odnosno ukupno 39 905 Bošnjaka.….Mektebska nastava se odvija  u 32 mekteba sa upisanih   1 452 polaznika. Od ukupnog broja djece to je 53,77%. Sa ovim stanjem nismo, normalno, zadovoljni.Što se tiče sigurnosti,  ako pod ovim pojmom mislimo na fizičku sigurnost, onda je ona zadovoljavajuća.Međutim, postoji problem inspektora u MUP – ovima Republike Srpske koji  vrijeđanje putem grafita nikako da otkrivaju…..Najveće kršenje ljudskih prava je u obrazovanju. Radi se o organizovanom i planskom kršenju od strane Ministarstva obrazovanja u Republici Srpskoj.….Međunacionalni i međukonfesinoalni odnosi u Doboju,kada su u pitanju obični građanini, su sasvim solidni. Problem čine određene politike, konkretno sada u Doboju  dio odbornika iz SNSD-a koji  kreiraju politiku međunacionalne mržnje.….Moj odnos i Obrena Petrovića je  prijateljski. U stvari, još prije deset godina, mi smo  otvoreno počeli sarađivati u cilju  približavanja naroda i otvaranja  samog grada Doboja. Tada smo bili pioniri tog otvaranja. Nije nam bilo nimalo lahko – svi su nas napadali. Mene moji, njega njegovi. Mi smo izdržali…..Što se tiče  zemlje u Kotorskom, mogu reći samo da su  pogrešni ljudi vodili ovaj proces, na pogrešan način i izgubili spor…..Dnevni kapacitet kuhinje je 1 300 obroka  za kategoriju poplavljenih, bez obzira na nacinalnu i ideološku pripadnost. Što se tiče nacionalne strukture korisnika, u postotku to izgleda ovako:  80 % Srba, 15% Bošnjaka i 5 % Hrvata…..
Koliko džemata čini vaš Medžlis, da li su svi u jednom entitetu i koliko Bošnjaka-muslimana živi na tom području?
DŽAFIĆ: Doživio je sve podjele koje je  je doživjela i Bosna i Hercegovina u Dejtonu.Tako da se prostire na dva entiteta – Republiku Srpsku i Federaciju,  dva kantona – Zeničko- dobojski i Tuzlanski kanton, te četiri opštine – Doboj, Doboj Jug, Doboj Istok i Usoru. Na području Doboja ima 17 džemata sa sedamnaest džamija, Doboj Juga  2 džemata sa  četiri džamije, Doboj Istoka 9 džemata sa 10 džamija i na području Usore 1 džemat  sa jednom džamijom. Imamo 11 257 članova Islamske zajednice. Brojno stanje Bošnjaka po opštinama je sljedeće: na području  Doboja  25  472, Doboj Istoka  10 579, Doboj Juga 3 697 i Usore  157, odnosno ukupno 39 905 Bošnjaka.
A koliko Bošnjaka trenutno živi u samom gradu Doboju?
DŽAFIĆ:Na području Doboja ima 25 472 Bošnjaka.
doboj-dzamija-selimija                                                            Obnovljena Selimija džamija u Doboju
Kakva je situacija sa vjerskom poukom te vjeronaukom za djecu na području Medžlisa?
DŽAFIĆ: Mektebska nastava se odvija  u 32 mekteba sa upisanih   1 452 polaznika. Od ukupnog broja djece to je 53,77%. Sa ovim stanjem nismo, normalno, zadovoljni. Gledajući u prošlost po ovom pitanju stanje je bilo lošije. Svake godine povećavamo broj upisanih i kvalitet  nastavnog procesa. Rezultati  su vidljivi u  ovoj godini. Na provedenim takmičenjima smo 4. na području Muftiluka zeničkog a imamo i drugo mjesto iz discipline, Kur'an – stariji polaznici. Takođe imamo osvojeno 2. mjesto  polaznika mujezina na području  Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Kakav je položaj Bošnjaka na području opštine Doboj po pitanju sigurnosti te ljudskih prava?
DŽAFIĆ: Što se tiče sigurnosti,  ako pod ovim pojmom mislimo na fizičku sigurnost, onda je ona zadovoljavajuća.Međutim, postoji problem inspektora u MUP – ovima Republike Srpske koji  vrijeđanje putem grafita nikako da otkrivaju. Svi u Doboju, kao i u svakom drugom gradu, znaju ko piše uvredljive grafite. Međutim, kada se grafit pojavi i prijavi, mediji iz Republike Srpske ga ne evidentiraju a inspektori naprave namjerno traljav izvještaj  da se ne može protiv počionilaca  pokrenuti prekršajni ni krivični postupak.
doboj - grafit
Klasičan primjer je paljenje američke zastave u Doboju, na američkom kutku.  Inspektori su  došli a prije njih vjerovatno nekoga poslali da uklone materijalne dokaze i konstatovali da  nejmaju počinioca. Međutim, gradonačelnik je skinuo snimak kamere sa Hrvatskog doma  na kojoj se vide počinioci i odnošenje dokaza. Nakon slanja snimka američkoj ambasadi, počinioci su otkriveni.
Na ovo stanje je nabolje reagovao gradonačćelnik Doboja Obren Petrović, jasno kazavši na Al-džaziri da su  Bošnjaci i Hrvati ugroženi. Možemo mi prekriti grafite, ali ne možemo prekriti bol, strah i tugu u srcu čovjeka.
Ostali  elementi  sigurnosti su  relativni.Najveće kršenje ljudskih prava je u obrazovanju. Radi se o organizovanom i planskom kršenju od strane Ministarstva obrazovanja u Republici Srpskoj. Kada je u pitanju Islamska vjeronauka, dozvoljavaju da se prave kombinacije odjeljenja koje nisu nikako  u skladu sa pedagoškim standardima, a u Pravoslavnoj vjeronauci takve kombinacije nejma. Pedagoški zavodi na ovakvu praksu uopšte  do sada nisu reagovali. Ja sam u zadnja dva mjeseca reagovao na ovaj problem  i prema Ministarstvu i prema Rijasetu te stoga upravo imamo  u srijedu 27. 05. 2015. godine Savjetovanje  koordinartora  iz Republike Srpske  kod mene u Doboju.
Sa grupom nacionalnih predmeta je sasvim drugačija situacija. Nje nejma ili se bosanski jezik izučava kao dopunska nastava. Međutim, ministar Mutabdžija je za ovu školsku godinu donio plan u kojem treba da se izučava bosanski jezik, 5 časova sedmično. Ni jedna škola to ne izvodi niti iko na to reaguje a ovaj akt je zvaničan i svi su ga stavili u ladice samo za neku drugu upotrebu. Stoga sam pozvao u srijedu potpredsjednika Republike Srpaske Ramiza Salkića na ovo savjetovanje da i o tome razgovaramo.  Ovdje se radi o  rušenju identiteta naroda putem obavještajne metode „da  Vam drugi uči djecu onako kako on hoće“. Za ovo svi snosimo odgovornost a prvenstveno zvanična bošnjačka politika.
 
Kako ocjenjujete aktuelne međunacionalne i međukonfesionalne odnose u Doboju?
DŽAFIĆ:Međunacionalni i međukonfesinoalni odnosi u Doboju,kada su u pitanju obični građanini, su sasvim solidni. Problem čine određene politike, konkretno sada u Doboju  dio odbornika iz SNSD-a koji  kreiraju politiku međunacionalne mržnje.
 
Kakav je Vaš odnos sa predstavnicima drugih vjerskih zajednica na području opštine, te predstavnicima vlasti? Posebno, kakav je Vaš odnos sa načelnikom Obrenom Petrovićem?
 
DŽAFIĆ:U Doboju postoji Međureligijski odbor za saradnju  kao filijala Međureligijskog vijeća nan nivou Bosne i Hrecegovine. Članovi ovog MOS-a su predstavnici svih vjerskih zajednica  koji rade zajedno određene projekte, druže se  kao vid  pokazivanja i preporuke otvaranja vjerskih zajednica jednih prema drugima. Međureligijski odbor  ima ciljane grupe – omladinu i odrasle.  Međutim, i prije osnivanja ovog odbora mi smo imali projekat  pod nazivom, „Otvorena vrata Doboja“. Cilj ovog projekta  je da svi učenici osnovnih i srednjih škola obiđu sve vjerske objekte –   crkve, džamije, jevrejsku opštinu itd….,te da se upoznaju sa učenjem vjerskih zajednica  i enterijerima bogomolja.

Moj odnos i Obrena Petrovića je  prijateljski. U stvari, još prije deset godina, mi smo  otvoreno počeli sarađivati u cilju  približavanja naroda i otvaranja  samog grada Doboja. Tada smo bili pioniri tog otvaranja. Nije nam bilo nimalo lahko – svi su nas napadali. Mene moji, njega njegovi. Mi smo izdržali. Sada nas tapšaju po ramenima. On je pravi poliitčar koji želi dobro Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima. Ogromnu pomoć je pružio  povratnicima u infarstrukturi, zapošljavanju, otvaranju privrednih objekata i izgradnji vjerskih objekata. On je prvi donio sredstva za gradnju Medžlisa iz svog džepa u iznosu od 5000,00 KM.

Doboj - gradonacelnik Petrovic

U javnosti je bilo nekih reakcija džematlija Kotorskog da im se, kako se navodi, od strane opštinskih vlasti oduzima zemlja, pa čak i vakufska, u svrhu gradnje nekih drugih objekata na tim parcelama. Da li su ti navodi tačni i šta, inače, imate reći na to?
DŽAFIĆ: Što se tiče  zemlje u Kotorskom, mogu reći samo da su  pogrešni ljudi vodili ovaj proces, na pogrešan način i izgubili spor. Ja  i gradonačelnik smo im nudili način na koji se mogao dobiti  dio zemlje. Međutim,  nisu slušali nas nego nekog drugog i to je završena stvar. Što se tiče vakufa,  na području mog Medžlisa, odnosno na području Doboja nije oduzet ni jedan centimetar zemlje. Nasuprot tome mi smo  u prošloj godini izvršili deeksproprijaciju, vratili  vakufsku parcelu u vlasništvo i posjed Islamskoj zajednici  u roku od  dvadeset dana. Dakle, kada se proces vodi na kvalitetan način, može se dobiti. Mada moram kazati da smo najviše problema u vraćanju ove zemlje imali sa Bošnjacima u Kotorskom – članovima  Mjesne zajednice Kotrorsko, koji su se opirali da potpišu izjavu da im zemlja ne treba, kako bi je vratili Islamskoj zajednici.
 
Prije godinu dana Doboj i njegova okolina je mnogo stradao od poplava. Kako su prošli u toj elementarnoj nepogodi objekti Islamske zajednice, naprimjer?
 
DŽAFIĆ: Na svu sreću u proteklim poplavama naši objekti nisu  značajno oštećeni.
 
Koliko je evidentirano korisnika “Narodne kuhinje” u Doboju i da li se radi samo o muslimanima?
 
DŽAFIĆ:Po izbijanju poplava Odlukom Rijaseta formiran je Operativni štab na čijem čelu  sam bio ja, glavni imam po položaju. Prikupili smo i podijelili svim poplavljenim, bez obzira na  nacionalnu pripadnost, oko 200 tona hrane. Smatrali smo da je ovo prva promtna pomoć i da će poplava  ostavit dugotrajne posljedice na stanovništvo. Od 1 997. godine  radim kao spoljni sardnik za potrebe NO „EmmausS – Forum solidarnosti iz Doboj Istoka,  na čijem čelu je Hamzalija Okanović iz Gračanice. Zajednički smo razgovarali i predložili gradonačelniku otvaranje „Narodne kuhinje.“ Od Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinn tražio sam saglasnost za otvaranje kuhinje što sam i dobio. Ovo  je prva kuhinja koju je osnovala Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Nakon prihvatanja, potpisali smo ugovor o partnerstvu  o osnivanju „Narodne kuhinje: NO „Emmaus –Forum solidarnosti“,  grad Doboj i Medžlis Islamske zajednice Doboj. Ugovorom je precizirano da će kuhinja raditi za kategoriju poplavljenih u periodu od 01. juna 2014. do 31 maja 2 015. godine. Dnevni kapacitet kuhinje je 1 300 obroka  za kategoriju poplavljenih, bez obzira na nacinalnu i ideološku pripadnost. Što se tiče nacionalne strukture korisnika, u postotku to izgleda ovako:  80 % Srba, 15% Bošnjaka i 5 % Hrvata.
 
Ima nekih strepnji koje ste javno obznanili da bi “Narodna kuhinja” mogla prestati s radom 31. maja ove godine. O čemu se radi?

DŽAFIĆ: Ugovorom o osnivanju je određen rok  rada kuhinje za  poplavljene. Obzirom da  ima potrebe za kuhinjom, inicirali smo da ona i dalje radi za korisnike – građane koji su u stanju socijalne potrebe po jednim od osnova propisanim Zakonom o socijalnoj zaštiti. Klasifikaciju korisnika po prijavama  i izdavanje rješenja raditi će Centar za socijalni rad Doboj.Ova tri partnera koji su je osnovali ponudili su i drugim organizacijama i nevladinom sektoru da se  pridruže partnerstvu.Za sada je izvjesno da će nam se priključiti Katolička crkva i Crveni krts iz Doboja.

Uz mahsuze selame Vama, Vašim imamima i džematlijama, hvala Vam velika za ovaj razgovor.
 
DŽAFIĆ:
 
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (683)
plitvice-ferhadija

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s