Nataša Kovačević, koordinatorka Programa za zaštitu životne sredine pri NGO Green Home iz Podgorice: ZAŠTITA PRIRODE DEFINITIVNO NIJE U PRIORITETIMA DRŽAVNE VLASTI, OSIM U DIJELU KOJI JE VEZAN ZA PREDPRISTUPNI PROCES CRNE GORE KA EU

Posted: 6. Maj 2015. in Intervjui

natasa k.NVO Green Home je osnovana prije 15 godina kao neprofitna organizacija koja ima za cilj zaštitu životne sredine i prirodnih resursa, te ostvarenje koncepta održivog razvoja Crne Gore u praksi. Organizaciju su osnovali studenti završnih godina bioloških studija koji su imali želju da se aktivno angažuju u očuvanju i unapređenju životne sredine i pomognu razvoj civilnog društva da djeluje u ovom pravcu…..Kroz projekte trenutno pomažemo izradu Studije izvodljivosti za proglašenje dva zaštićena područja kao spomenika prirode – rijeke Cijevne i Šaskog jezera i pomažemo izradu plana upravljanja za Nacionalni park Skadarsko jezero zajedno sa partnerima iz Svjetske unije za zaštitu prirode i NVO INCA iz Albanije…..U želju za brzom zaradom i kratkoročnim koristima, zaštita životne sredine se predstavalja prvenstveno kao biznis barijera, a zatim i kao dekoracija za deklarisanje u raznim strateškim i planskim dokumentima, a nikako kao stvarni ulazni parametar, po kojem će se procjenjivati i održivo razvijati naša zemlja…..Zaštita prirode definitivno nije u prioritetima državne vlasti, osim u dijelu koji je vezan za predpristupni proces Crne Gore ka EU zbog čega se složene obaveze moraju jednom početi poštovati a država nastaviti sa usaglašavanjem sa evropskim pravnim tekovinama…..Zbog ove specifične situacije ne postoji siguran mehanizam da se nadležne institucije u Crnoj Gori  natjeraju da spriječe propadanje Ulcinjske solane ali je sigurno da država već trpi međunarodne negativne kritike i gubi značajno na međunarodnom političkom rejtingu. Pažnja i pritisak evropskih  zvaničnika je ogromna, zbog čega bi nas nepažljivo vođenje politike u zemlji moglo dovesti u ozbiljne poteškoće…..

Kada je osnovana vaša nevladina organizacija i šta su joj temeljni ciljevi, misija te vizija? Ko su bili njeni osnivači?

KOVAČEVIĆ: NVO Green Home je osnovana prije 15 godina kao neprofitna organizacija koja ima za cilj zaštitu životne sredine i prirodnih resursa, te ostvarenje koncepta održivog razvoja Crne Gore u praksi. Organizaciju su osnovali studenti završnih godina bioloških studija koji su imali želju da se aktivno angažuju u očuvanju i unapređenju životne sredine i pomognu razvoj civilnog društva da djeluje u ovom pravcu.

Green Home je posvećena promociji i sprovođenju ekoloških principa koji bi osnažili održivu budućnost i vodili ka socijalnom i ekonomskom unapređenju  društvenih zajednica u našoj zemlji. U dostizanju ovoga posvetili smo se radu sa različitim interesnim stranama kako bi osnažili saradnju i zajednički rad ka postizanju održive budućnosti i široke prepoznatljivosti Crne Gore kao ekološke države.

Za organizaciju možemo reći da je orjentisanja na monitoring ekoloških politika, lobiranje i zastupanje najboljih rješenja, dok se većina naučnih istraživanja koje pomažu ovaj proces, sprovodi sa visokostručnim saradnicima na eksternom nivou.

 Vi ste koordinatorka jednog od dva programa Organizacije. Šta je cilj Programa za zaštitu životne sredine?

KOVAČEVIĆ:Program za zaštitu životne sredine ima za cilj promociju i pružanje podrške inicijativama u oblasti zaštite prirode i održivog korišćenja prirodnih resursa. On podrazumijeva rad na zaštiti biodiverziteta i održivog upravljanja prirodnim resursima i uglavnom se sprovodi na nivou unapređenja javnih politika u oblasti životne sredine i onom drugom koji je vezan za rad sa pojedincima, društvenim grupama i lokalnim zajednicama.

Obzirom da smo organizacija pretežno zavisna od projektnih donacija, aktivnosti nažalost variraju i dobijaju svoj puni zamah zavisno od finansija koje ih podržavaju. Ipak se trudimo da damo svoj maksimalni društveni doprinos u zaštiti životne sredine na nacionalnom nivou, pa su se tako tokom 2014. godine u fokusu programa našle aktivnosti rješavanje sukoba u polju prostornog planiranja, nelegalnih aktivnosti na  vezane za zaštitu biodiverziteta u području Skadarskog jezera ali i aktivnosti iz oblasti uticaja zagađenja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, kao i promocija i jačanje zdravstvenog turizma kao jedan od načina održive upotrebe prirodnih resursa. Kroz projekte trenutno pomažemo izradu Studije izvodljivosti za proglašenje dva zaštićena područja kao spomenika prirode – rijeke Cijevne i Šaskog jezera i pomažemo izradu plana upravljanja za Nacionalni park Skadarsko jezero zajedno sa partnerima iz Svjetske unije za zaštitu prirode i NVO INCA iz Albanije. Pratimo stanje i problematiku prekomjerne upotrebe prirodnih resursa npr. krivolov zaštićenih i lovnih divljih vrsta, uticaj emisija zagađujućih materija u vazduhu u Pljevljima, neplanska upotreba slatkovodnih resursa za razvoj hidroenergetskih objekata i sl.

Kako vidite odnos vlasti, pa i ukupnog društva Crne Gore prema zaštiti životne sredine, naročito u kontekstu prioriteta? Konkretno, u kakvoj je poziciji zivotna sredina i njena zaštita u odnosu na ekonomski razvoj zemlje?

natasa k. - 2KOVAČEVIĆ:U Crnoj Gori je još uvijek na snazi neodrživa razvojna paradigma, pri čemu je prioritet dat haotičnom i neodrživom ekonomskom razvoju, dok su drugi parametri, kao što su životna sredina, društveni i socijalni aspekt obezvređeni do te mjere da se nerijetko ni ne razmatraju kod pojedinih razvojnih planova. Poslednji nacionalni izvještaj Crne Gore o sprovođenju konvencije o biodiverzitetu navodi eksplicitno da je u sektoru energetskog razvoja i izgradnje, najslabije uvrštena komponenta uticaja ovog razvoja na biodiverzitet i životnu sredinu. Ovo je slučaj i kod najnovijeg plana istraživanja nafte i gasa iz podmorja, izgradnje drugog bloka TE Pljevlja ili plana izgradnje četiri visoke HE na Morači. U ovim slučajevima je riječ o zastarjelim tehnologijama koje se planiraju ili prljavim izvorima energije, bez ikakvog inventivnog razmišljanja ili ulaganja sredstava i vremena u alternativna zelena rješenja.

U želju za brzom zaradom i kratkoročnim koristima, zaštita životne sredine se predstavalja prvenstveno kao biznis barijera, a zatim i kao dekoracija za deklarisanje u raznim strateškim i planskim dokumentima, a nikako kao stvarni ulazni parametar, po kojem će se procjenjivati i održivo razvijati naša zemlja.

Strateška i procjena uticaja na životnu sredinu koji bi trebali biti ključni mehanizmi za filterisanje neodrživih planova i projekata, ne ostvaruju svoju svrhu, dok je prostorno planiranje nedostatno i podložno uticajima interesnih grupa i na državnom i nivou lokalnih samouprava. Loš kvalitet podataka koji se primjenjuju prilikom izrade planova i projekata kao i njihov nedostatak, posebno za mikrolokacije u oblasti biodiverziteta, prirodnih karakteristika i sl. dopušta nedopustive zloupotrebe kod strateških i procjena uticaja na životnu sredinu.

Zbog ovoga danas imamo uništen Petrovac sa jezivim hotelima u izgradnji na samoj obali, divljom i neplanskom gradnjom unakaženu Budvu kao prestolnicom turizma ili druge primorske gradove. Analize važećih prostorno-planskih dokumenata pokazuju da je čak 46% površine obalnog pojasa širine 1 km planirano za izgradnju, sa planiranim stambenim kapacitetima od 600.000–800.000 stanovnika i dodatnim turističkim kapacitetima od 350.000 turističkih ležaja do 2020 godine što je ekstremno predimenzionisano, osim ako država ne planira da preseli sve građane države na primorje a o pritiscima na životnu sredinu ne moramo ni govoriti. Napominjem da su svi ovi planovi prošli stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu i odobreni kao valjani i bez spomenutog uticaja.

Crna Gora je na putu prema EU. Da li i koliko ta činjenica daje za pravo nekom optimističkom gledanju u budućnost kada je zastita životne sredine u vašoj zemlji u pitanju? Da li će Brisel snažnije pritisnuti crnogorske vlasti u nekoj fazi pregovora da se odgovornije odnose prema zaštiti životne sredine?

KOVAČEVIĆ: Zaštita prirode definitivno nije u prioritetima državne vlasti, osim u dijelu koji je vezan za predpristupni proces Crne Gore ka EU zbog čega se složene obaveze moraju jednom početi poštovati a država nastaviti sa usaglašavanjem sa evropskim pravnim tekovinama.

Momenat kada Brisel snažnije pritiska crnogorske vlasti je već nastupio objavljivanjem  izvještaja sa analitičkog screeninga u kojem su navedena početna mjerila koje Crna Gora mora ispuniti da bi se otvorilo pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina. Bez izvršenja mjerila nema otvaranja pregovaračkog poglavlja a bez njegovog otvaranja i zatvaranja nema pristupa EU.

U proteklih nekoliko godina, nadležne institucije u Crnoj Gori su imale priliku da razumiju složenost transpozicije i primjene evropskih pravnih tekovina. Čini se da sada već nije upitno. Problem je u nedovoljnoj posvećenosti i stalnom pokušaju da se izbjegnu obaveze koje se sukobe sa neodrživom razvojnom vizijom pojedinih interesnih grupa i pojedinaca.

Sigurno da u oblasti zaštite životne sredine ima prostora za ispitivanje koruptivnih radnji, posebno kad je riječ o sektorima koji planiraju, upravljaju i daju u koncesije prirodne resurse, bave se prenamjenom zemljišta i slično. U posljednjem izvještaju o napretku, Evropska komisija je otvorila mogućnost otvaranja klauzule o balansu, koja predstavalja blaži oblik suspenzije pregovora koji se manifestuje u blokadi otvaranja novih pregovaračkih poglavlja, dakle ono što bi moglo da se desi sa poglavljem 27, životna sredina, ukoliko nema dovoljnog progresa u poglavljima 23 i 24. Ta dva poglavlja su vezana za sveobuhvatnu borbu protiv korupcije i jačanje efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa.

Nekada se dešava da tijela EU preuzimaju rješavanje problema u našoj zemlji. To je sada slučaj u pregovaračkom procesu. Otvaraju se pitanja i stalno se vode razgovori na tu temu. To se obično radi kada se procijeni da pitanje nije moguće adekvatno riješiti u nekoj državi. Prosto se traži neki optimalni način kako da se sprovede neka mjera, odnosno kako da se taj problem riješi.

Koje biste od značajnijih projekata – završenih i onih koji su u toku, izdvojili?

KOVAČEVIĆ:Green Home trenutno realizuje oko deset projekata na različitim temama od edukacije najmlađih o reciklaži otpada do kampanjskih projekata za održivu hidroenergiju ili uticanje na smanjenje zagađenja vazduha iz rada termoenergetskog postrojenja Pljevlja I i II.

Izdvojila bih projekat „4M ili Monitoring, menadžment i mapiranje prekograničnih morskih Natura 2000 područja“ koji će započeti ovih dana a vezan je za mapiranje staništa u podmorju šest crnogorskih gradova i tri hrvatska lokalna obalna područja. Cilj ovog dvogodišnjeg projekta je da se ojača baza podataka za marinska staništa i vrste koje su od važnosti za evropsku zajednicu kroz istraživanje podmorja, te poboljšaju kapaciteti za monitoring morske trave (Posidonia Oceancia) u prekograničnom dijelu Crne Gore i Hrvatske. Projekat je podržan kroz IPA program prekogranične saradnje Crna Gora – Hrvatska, a realizuje se u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i NVO Med Cem na crnogorskoj strani i NVO Sunce i Javnom institucijom za upravljanje prirodnim vrijednostima Dubrovačko neretvanske županije sa hrvatske strane.

Početkom aprila održana je Međunarodna konferencija o zaštiti ulcinjske Solane. Šta su bili njeni zaključci i da li je i ko dobio neki “domaći zadatak” u vezi s tim?

KOVAČEVIĆ:Prilično je ohrabrujuće to što se desilo na posljednjoj Međunarodnoj konferenciji o zaštiti Solane koja se održala 9. aprila. Vlada se obavezala da obezbijedi 165.000 eura bude li uspostavljena najdalje do polovine juna, dok će lov na teritoriji Solane biti u potpunosti zabranjen. Znajući kakva je bila situacija do sada i da se radi o privatnom posjedu, pitanje je koliko će uspjeti da se uspostavi ovaj način rada javnog i privatnog partnerstva, da ovo područje i dalje ostane zaštićeno.

Na konferenciji su učestvovali članovi Parlamenta odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju. Bili su prisutni ambasadori. Jako velika međunarodna pažnja je fokusirana na ovo područje. Treba nešto ovako da se desi, da bi na kraju i naše institucije reagovale, da bi se krenulo u neko rješavanje problema. Želimo da budemo optimistični, ali teško da vjerujemo da će da se desi neka značajnija investicija. Čak ostaje da vidimo da li će ovih 165.000 eura biti uloženo za ispumpavanje slatke i upumpavanje slane vode na površini Solane.

Šta ako se Država i Vlada ogluše na zahtjev upućen sa te Konferencije?

KOVAČEVIĆ:Ako bi smo birali koje je to područje na prostoru Jadrana, Balkana i cijelog Mediterana najekskluzivnije stanište za posmatranje, onda bi sigurno ulcinjska Solana ušla u najuži izbor.

Ipak se radi o privatnom posjedu i postoji mehanizam gdje privatni vlasnik uvijek može da ograniči pristup, kao što je to i sada slučaj, nekim turistima koji bi dolazili da posmatraju ptice, da uživaju u ovom prostoru i svakako da se na jedan bolji i drugačiji način valorizuje ovaj prostor. Nije tajna da određene interesne grupe na ovom prostoru pokušavaju da urade prenamijenu zemljišta u stambene jedinice, što bi donijelo neke kratkoročne koristi. Šta bi to značilo na dugoročnom nivou i za biodiverzitet ovog prostora, to je svakako već rečeno više puta na samoj Međunarodnoj konferenciji.

Zbog ove specifične situacije ne postoji siguran mehanizam da se nadležne institucije u Crnoj Gori  natjeraju da spriječe propadanje Ulcinjske solane ali je sigurno da država već trpi međunarodne negativne kritike i gubi značajno na međunarodnom političkom rejtingu. Pažnja i pritisak evropskih  zvaničnika je ogromna, zbog čega bi nas nepažljivo vođenje politike u zemlji moglo dovesti u ozbiljne poteškoće.

Koliko budžetskih sredstava Vlada Crne Gore izdvaja za zaštitu životne sredine, naprimjer?

KOVAČEVIĆ:Koliko je zaštita prirode visoko na agendi crnogorske Vlade, može se vidjeti iz preskromnih budžetskih izdvajanja za životnu sredinu, koji iznose oko 0,12 posto na godišnjem nivou, što je u odnosu na zemlje EU, koje izdvajaju oko dva posto, značajno ispod prosjeka. Broj sprovedenih tužilačkih istraga za kršenja odredbi zakona iz oblasti životne sredine je ekstremno mali. Nijedan proces za ozbiljno kršenje navedenih odredbi nije okončan, što zapravo ukazuje da je stepen sprovođenja zakona jako nizak.

Ko su vam partneri u zemlji, regionu pa i šire?

KOVAČEVIĆ: Green Home je strateški partner Svjetskog fonda za prirodu (WWF) od 2003 godine i djeluje kao kontakt na nacionalnom nivou za ovu prestižnu organizaciju još od 2003 godine. Već dugo godina sarađujemo sa velikim brojem drugih međunarodnih organizacija u regionu kao što su IUCN, CEEWEB, BankWatch, MIO-ECSDE, Friends of the Earth, kao i sa nevladinim organizacijama iz regiona i šire. Na nacionalnom nivou djelujemo kao tehnički sekretarijat za neformalnu mrežu Natura 2000 info centar koja okuplja 37 ekoloških nevladinih organizacija, dok smo na regionalnom nivou članice upravljačkog tijela za SEE NET mrežu.Smatramo da je saradnja sa svim društvenim strukturama i na svim nivoima neophodna za razvojne procese zbog čega gradimo dijalog i partnerstvo sa javnim i privatnim sektorom, obrazovnim i naučnim institucijama i sl. Imamo dobru komunikaciju sa tijelima EU obzirom da sam ispred organizacije članica pregovaračke radne grupe za poglavlje 27 – Životna sredina, kao i Foruma za životnu sredinu i klimu koji na regionalnom nivou okuplja ekološke NVO radi uspostavljanja dijaloga na nivou Evropska Komisija, nacionalna Ministarstva i civilno društvo, a vezano za probleme sa kojima se kao društvo susrećemo u procesu pristupanja EU tj. sprovođenja evropskih pravnih tekovina u oblasti zaštite životne sredine.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

KOVAČEVIĆ: 

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (677)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s