Sanela Bešić, izvršna direktorica Kali Sara – Romskog informativnog centra iz Sarajeva: STATUS ROMSKE DJECE U ŠKOLAMA NA PODRUČJU BiH JE ZABRINJAVAJUĆI

Osnovni cilj formiranja RIC-a je borba protiv diskriminacije Roma stvaranjem pozitivne medijske slike o Romima, predstavljanjem pozitivnih primjera iz zajednice te očuvanjem jezičke, kulturne i historijske baštine romske populacije….. Politička situacija u BiH je komplikovana i teška generalno. Političke partije vode računa isključivo o tri konstitutivna naroda. Citiram jednog političara: “Dok ja rješavam probleme konstitutivnih naroda teško da mi ostane vremena za „ostale“. I to je ogledalo ili primjer da se rješavanje problema Roma rješava ovisno od dobre volje pojedinaca…..Učešće ostalih, kako je Ustav definisao sve one koje nisu pripadnici tri konstitutivna naroda, je diskriminirajući. Mi na žalost nemamo mogućnost da učestvujemo u radu  zakonadavnih i izvršnih  tijela u BiH  a to naravno ima i odraza i na sve ostale nivoe vlasti….. Mi smo u sklopu projekta “Zajedno za inkluzivno i nediskirminatorno obrazovanje romske djece u Kantonu Sarajevo” identifikovali više slučajeva diskriminacije…..

Ovo je treći u nizu intervjua sa predstavnicima Roma. Povod je isti: Svjetski dan Roma. Ovoga puta sam razgovarao sa jednim od predstavnika (konkretno, s predstavnicom) romske nacionalne manjine iz naše domovine.

Kada je uspostavljen RIC i šta je bio cilj njegovog organiziranja?

BEŠIĆ: Romski informativni centar (RIC) uspostavljen je 2007. godine kroz projekt „Podrška romskoj nacionalnoj manjini u BiH u efektivnom zagovaranju i izvještavanju“. Projekt su finansijski podržali američki State Department i World Vision Inc. Osnovni cilj formiranja RIC-a je borba protiv diskriminacije Roma stvaranjem pozitivne medijske slike o Romima, predstavljanjem pozitivnih primjera iz zajednice te očuvanjem jezičke, kulturne i historijske baštine romske populacije. RIC je u aprilu 2009. godine registrovan kao udruženje i puni naziv je Kali Sara-Romski informativni centar.

Programski ciljevi Kali Sare RIC-a su zastupanje interesa Roma kroz saradnju s relevantnim institucijama i organizacijama, razvijanje znanja i vještina iz oblasti ljudskih prava i evropskih integracija, jačanje kapaciteta mladih i žena, podizanje svijesti BH javnosti o romskim pitanjima putem medija, doprinos jačanju civilnog društva.

Koji projekti su do sada realizirani?

BEŠIĆ:

• RIC -Kampanja zagovaranja u sklopu projekta ”Podrška najugroženijim romskim grupama u Bosni i Hercegovini ”

• Podrška romskoj nacionalnoj manjini u BiH u efektivnom zagovaranju i izvještavanju

• Revizija akcionog plana za obrazovne potrebe  Roma u BiH

• Decade Watch BiH

• RIC -Kampanja zagovaranja u sklopu projekta ”Podrška najugroženijim grupama Roma u BiH i Socijalna inkluzija i regionalna podršku marginalizovanim zajednicama “

– Regionalna konferencija u sklopu projekta” Imam pravo na ljudska prava  “, Sarajevo, BiH- Češka Republika

• Regionalna konferencija “jezik, istorija i kultura Roma”

• Osnaživanje Romkinja za zapošljavanje i samozapošljanje

• Standardizacija Romskog jezika na Balkanu

• Romi u javnosti

• Organizacija konsultativnih sastanaka na temu ” Inkluzija romske djece i porodica u BiH sa fokusom na obrazovanje, zdravstvo, rani rast i razvoj , socijalna i dječija zaštita

• Jačanje DOT strategije u BiH i unaprijeđenje plana borbe protiv tuberkuloze, uključujući  MDR i TB i kontrolu infekcije: Cilj 5 ”  Poboljšati kontrolu tuberkuloze /TB-a u romskoj populaciji i drugim vulnarabilnim grupama”

• Praćenje i popularizacije Dekade Roma romskim građanima Republike Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Bugarske

• Program osnaživanja zdravlja žena

• Decade intelligence

• Zajedno  za inkluzivno i nediskriminatorno obrazovanje romske djecu u Kantonu Sarajevo

• Grant sredstva Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice romskim nevladinim orgnaizacijam za očuvanjem etničkog, kulturnog i jezičnog identiteta Roma/Romkinja Bosne i Hercegovine

• Podrška nacionalnim akcionim planovima za uključenje Roma u BiH

• Sigurnosne potrebe Roma u BiH

• Zajedno  za inkluzivno i nediskriminatorno obrazovanje romske djecu u Kantonu Sarajevo

• Decade Focal Point 2013

• Razvoj kapaciteta  Roma za realizaciju EU  fondova

• Incijativa za institucionaliziranje romskog jezika u obrazovni sistem BiH

• Decade Focal Point  2014

• Decade of Roma Inclusion -BiH predsjedavanje -regionalna konferencija “Inkluzivno i nediskriminatorno obrazovanje romske djece “

A koji su u toku?

BEŠIĆ:

• Podrška socio-ekonomskoj inkluziji romske populacije u BiH kroz podršku u u stambenoj i socio ekonomskim mjerama sa proaktivnom participacijom lokalnih vlasti i drugih lokalnih zainteresovanih grupa

• Decade Focal Point 2015

• Podrška povećanju upisa romske djece u predškolsko obrazovanje

Ko su vaši partneri u realiziranju vaših aktivnosti i projekata?

BEŠIĆ: UNHCR BIH (SDC AND LIECHTENSTEIN), US Department of State -World Vision Inc.-World Vision BiH, UNICEF BiH, Open Society Institute , Ministry of Foreign Affairs of the Czech Republic, Fond otvoreno društvo CR, UNICEF MDGF i OSCE BiH, Agencija za ravnopravnost spolova BiH-Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH  FIGAP program finansiran od strane SIDA, ADA, DFID and SDC, EU IPA 2009, World Vision BiH-Global fond  za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, Decade Trust Found, Suzan  G. Komen for the cure , American Jewish Joint Distribution Committee, Decade of Roma Inclusion Secretariat  Foundation, EU BiH –EIDHR, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Atlanska incijativa BiH, Svjetska banka, CARITAS.

Kako vidite položaj Roma u Kantonu Sarajevo, pa i šire, u političkom smislu, naprimjer? Jesu li Romi zastupljeni u političkom životu tog Kantona?

BEŠIĆ: Politička situacija u BiH je komplikovana i teška generalno. Političke partije vode računa isključivo o tri konstitutivna naroda. Citiram jednog političara: “Dok ja rješavam probleme konstitutivnih naroda teško da mi ostane vremena za „ostale“. I to je ogledalo ili primjer da se rješavanje problema Roma rješava ovisno od dobre volje pojedinaca. Činjenica je da ustavna rješenja kao i Izbornog zakona nisu u korist nas predstavnika „ostalih“.  U institucijama  koje su savjetodavnog karaktera  ima predstavnika Roma  kao što je Vijeće nacionalnih manjina BiH , entitetska vijeća,  Odbor za Rome pri Vijeću ministara BiH –ali to su savjetodavana tijela i oni mogu samo predlagati određena rješenja ali kako se to u BiH najčešće završava to su samo preporuke i završavaju tako.

Hoćete li komentirati neimplementaciju presude Sejdić-Finci, s obzirom da je gospodin Dervo Sejdić pripadnik vaše nacionalne manjine u BiH?

BEŠIĆ: Sejdić je potpredsjednik Udruženja Kali Sara i naravno da o cijeli slučaj pratimo od samog početka. Iako su međunarodne konvencije sastavni dio našeg Ustava ona se ne primjenjuju i krše svakodnevno. Učešće ostalih, kako je Ustav definisao sve one koje nisu pripadnici tri konstitutivna naroda, je diskriminirajući. Mi na žalost nemamo mogućnost da učestvujemo u radu  zakonadavnih i izvršnih  tijela u BiH  a to naravno ima i odraza i na sve ostale nivoe vlasti. Ova se presuda mogla relizirati do sada da je bilo političke volje, ali nje nema jer kako sam i na početku rekla naše političke partije isključivo vode računa o  interesima  „tri konstitutivna naroda“ i ostali ih ne interesuju.

Kakva je situacija sa statusom romske djece u školama, barem na području na kojem djeluje vaše Udruženje? Ima li još uvijek diskriminacije i hoćete li navesti eventualne primjere?

BEŠIĆ: Na žalost status romske  djece u školama na području BiH je zabrinjavajući . Mi smo u sklopu projekta “Zajedno za inkluzivno i nediskirminatorno obrazovanje romske djece u Kantonu Sarajevo” identifikovali više slučajeva diskriminacije. Ti slučajevi se odnose od odbijanja škole da upišu romsko dijete u osnovnu školu, odbijanja učitelja /nastavnika da u njihov razred bude upisano romsko dijete, odbijanje/zahtjevanje roditelja da u „njihovu”  školu ili razred ne treba da bude romske djece jer njihova škola „nije ciganska škola”. Neromski roditelji odbijaju  da njihovo dijete sjedi u istoj klupi sa romskim djetetom. Jedan se slučaj desio kada je nastavnik namjerno provocirao romskog učenika  nazivajući ga pogrdnim nazivima, nazivajući njega i sve pripadnike lopovima itd. Zatim matletiranje od strane djece – desio se jedan slučaj u kojem su dvoje neromske djece tjerali romskog dječaka da svaki dan jede hranu iz smeća.“

Diskriminacija se ogleda i u puštanju djece da prelaze iz razreda u razred, da dođu do 5. ili 6. razreda a da se ne znaju ni potpisati. Ovih slučajeva ima više i kao naš doprinos u sklopu gore navedenog projekta izrađen je Antidiskriminacijski program i Pravila za prepoznavanje i zaštitu djece od slučajeva diskriminacije.

Početkom juna 2010. organizirali ste Regionalnu konferenciju “Jezik, historija i kultura Roma- juče, danas i sutra”. Šta su bili temeljni zaključci te konferencije? Jesu li se do sada desili neki pozitivni efekti na terenu?

BEŠIĆ: Ovaj projekat je započet iz više razloga . Prije svega jer svakim danom naš maternji jezik izumire i jedan dio našeg identiteta nestaje, što je za  mene lično ali i za moj narod veliki gubitak. S druge strane smatramo da naša djeca trebaju da znaju svoj jezik i da na to imamo pravo. Predstavnici naših insititucija kao najčešće objašnjenje zašto se romski jezik ne izučava u školama navodili su da jezik nije standardizovan. I mi smo ušli u realizaciju ovog projekta sa ciljem da se otkloni ovaj problem .

U Sarajevu u hotelu Holiwood 01. i 02. juna 2010. godine održana je Regionalna konferencija “Jezik, historija i kultura Roma- juče, danas i sutra”. Sudionici konferencije (lingvisti, profesori, pretstavnici romskog i ne-romskog političkog i javnog sektora, pretstavnici internacionalnih organizacija, novinari i lideri romskih organizacija iz 7 zemalja regiona: Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Kosova) su raspravljali  o jeziku, historiji i kulturi Roma i donijeli su slijedeće zaključke o jeziku:

1. Zemlje učesnice preko svojih pretstavnika su se dogovorili da u periodu do marta 2011. raprave Zajednička Opšta načela za sve zemlje učesnice na konferenciji koja će biti početni stadij u regionalnoj standardizaciji romskog jezika;
2. Isto tako, pretstavnici zemalja koji su prisustvovali na konferenciji su donijeli zaključak da se podrži zajednička regionalna proučavanja, istraživanje i izučavanje romskog jezika i kulture na istraživačkoj i akademskoj razini u pomenutim zemljama te prenošenje posebnosti romskog jezika i kulture putem periodičnih izdanja na 4 jezika (romski, makedonski, bosanski i slovenacki), kursevi, edukacijskih seminara, prijevoda,  antologija, izložbi, pozorišnih  dijela i drugo.
3. Krenuti u realizaciju Regionalni časopis, prvi broj za da izađe za mjesec dana, drugi broj do kraja godine a časopis da izlazi 4 puta godišnje.
4. Uspostaviti mrežu romskih profesora i edukatora, uvesti pohađanje nastave na romskom jeziku.
5.  Printanje časopisa na romskom jeziku, slikovnica, knjiga za djecu, historijskih knjiga i druge literature. Ljudi koji govore i koriste romski jezik da imaju literature koja bi im mogla služiti za upotrebu. Nelogično bi bilo tražiti uvođenje romskog jezika u školama a u arhivi ne posjedovati literature na romskom jeziku.
6. Zadržati svoj identitet, jezik, i dijalekt koji je Grubetski u BiH.

7 . Pitanje problema zastupljenosti žena na konferencijama i na kongresima u rješavanju problema jezika, istorije i kulture. Uopće angažman žena romkinja u javnom životu. Zaključeno je da se žene romkinje vrlo rijetko pojavljuju u javnom životu i da ih nema na visokim funkcijama.

8.  Osnivanje radio i TV emisija na romskom jeziku. Svi ljudi imaju pravo da gledaju program na maternjem jeziku. Svaki grad ima jedan lokalni program, država državni program a Romi nemaju niti jedan svoj program.

Zaključci o historiji i kulturi Roma:

1. Umrežavanje romskih regionalnih medija. Tako bi mediji javnosti mogli prikazati sliku trenutnog stanja u regionu a ne da to javnost saznaje preko konferencija, predstavnika udruženja i slično.
2. Oformiti Regionalni centar za istraživanje
3. Poštovati Ustavni zakon koji nalaže da je osnovno školovanje obavezno za svu djecu. Romska djeca u nekim djelovima imaju besplatne udžbenike, zakonom urediti da udžbenike dobiju do početka školske godine a ne pri završetku kada im i ne znače ništa.

Ovo su bili zaključci konferencije i mi smo kao nastavak i svoj doprinos dali sa projektom standardizacije romskog jezika za zemlje zapadnog Balkana, tj. za zemlje bivše Jugoslavije.

Koliko, inače, pripadnika romske nacionalne manjine živi na području Kantona?

BEŠIĆ: Procjene su oko 10 000 . Ovaj broj se konstantno mjenja kako u Sarajevu tako i cijeloj BiH zbog sve učestalijih migracija .

Na samom kraju, zelim Vam svako dobro u životu i radu te čestitam Vam sutrašnji veliki praznik – Svjetski dan Roma. Hvala za ovaj razgovor.

BEŠIĆ: Hvala i vama. I nadam se da će se u narednim godinama situacija promjeniti pozitivno za sve narode u BiH pa i za Rome.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (672)