Isen Gaši, predsjednik Romskog savjeta i potpredsjednik Svjetske organizacije Roma (Rromanipen) iz Crne Gore: ROMI U CRNOJ GORI SU POLITIČKI DISKRIMINISANI

Posted: 6. April 2015. in Intervjui

isen gasi-1Zvanični podaci iz Popisa 2011. pokazuju  da u Crnoj Gori živi oko 6200 Roma  ili oko 1% od ukupnog stanovništva Crne Gore…..Romi su u Crnoj Gori vjekovima prisutni, međutim malo se o njima govorilo, afirmativno skoro nimalo. Od konstituisanja prvog Romskog nacionalnog savjeta 2008. problem Roma je podignut na jedan veći nivo ili, kako bi se reklo, problem Roma je institucionalizovan…..Dalje, proporcionalna zastupljenost Roma u institucijama sistema je najblaže rečeno, katastrofalna. U organima lokalne uprave nema niti jednog pripadnika romske zajednice, nema ih skupštinskim u radnim grupama. Nema ih u Parlamentu Crne Gore, jer je izborni cenzus  za Rome jednostavno nedostižan…..U poređenju sa drugim državama u regionu, stanje Roma u Crnoj Gori po pitanju diskriminacije je daleko blaže. Romi u Crnoj Gori jesu politički i ekonomski diskriminisani, ali ne i bezbjedonosno…..Na  svu sreću ratne strahote Romi u Crnoj Gori nisu osjetili, zahvaljujući  mudroj politici države Crne Gore. Ono što nas je pogodilo to su bile sankcije, koje su inače pogodile i ostale zajednice u Crnoj Gori…..Romi su u ovom trenutku daleko bolji organizovani od Egipćana i mi se  trudimo da i za njih obezbjedimo ista prava kao i za nas, uostalom ljudi smo i svi potičemo od jednog zajedničkog pretka Adama i Eve…..

Kao i prethodni, i ovaj intervju je načinjen u povodu predstojećeg (8. aprila) Svjetskog dana Roma. I ovom prilikom, vjerujte mi na riječ, imao sam zanimljivog i dostojnog sugovornika. Uostalom, uvjerite se i sami.

Koliko Roma trenutno živi u Crnoj Gori?

GAŠI: Zvanični podaci iz Popisa 2011. pokazuju  da u Crnoj Gori živi oko 6200 Roma  ili oko 1% od ukupnog stanovništva Crne Gore.

Od kada potječe značajnije prisustvo pripadnika Vašeg naroda u toj zemlji?

GAŠI: Romi su u Crnoj Gori vjekovima prisutni, međutim malo se o njima govorilo, afirmativno skoro nimalo. Od konstituisanja prvog Romskog nacionalnog savjeta 2008. problem Roma je podignut na jedan veći nivo ili, kako bi se reklo, problem Roma je institucionalizovan. Dakle, institucije su počele da se aktivno uključuju u rješavanju problema romske zajednice u Crnoj Gori.

Jesu li Romi u Ustavu Crne Gore priznati kao nacionalna manjina i da li kao takvi ostvaruju svoja prava? Konkretnije, kakav je položaj Roma u Crnoj Gori?

GAŠI: Crna Gora je Ustavom definisana kao građanska i u njemu je precizno navedeno da je manjina svaka zajednica, koja je brojčano manja od preovladavajuće zajednice (Crnogorci) koja im svoj jezik, kulturu, tradiciju…., što znači da niti jedna manjinska zajednica nije spomenuta u Ustavu, osim u preambuli Ustava. Tu se spominju Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani i Hrvati, Roma nažalost nema u Preambuli Ustava, što indirektno  znači da joj nije priznat status manjinske zajednice.

Nigdje, pa ni kod nas, nije sve idealno, naročito kad su u pitanju Ustavna prava Roma. Tu prije svega mislimo na autentičnu zastupljenost romske zajednice u crnogorskom Parlamentu. Dalje, proporcionalna zastupljenost Roma u institucijama sistema je najblaže rečeno, katastrofalna. U organima lokalne uprave nema niti jednog pripadnika romske zajednice, nema ih skupštinskim u radnim grupama. Nema ih u Parlamentu Crne Gore, jer je izborni cenzus  za Rome jednostavno nedostižan.

Postoje li neki oblici diskriminacije prema Romima i hoćete li navesti eventualne primjere?

GAŠI: U poređenju sa drugim državama u regionu, stanje Roma u Crnoj Gori po pitanju diskriminacije je daleko blaže. Romi u Crnoj Gori jesu politički i ekonomski diskriminisani, ali ne i bezbjedonosno. Ekonomski su dikriminisani jer ne mogu doći do posla, nemogu da ostvare ustavno pravo koje nalaže na proporcionalnu zastupljenost u organima lokalne uprave. Do danas  nema  niti jednog Roma zaposlenog u pomenutim institucijama. Politički su diskriminisani, jer je za Rome postavljen previsok cenzus za jedan poslanički mandat, što automatski znači da  su politički izolovani i marginalizovani.

Da li biste povukli paralelu između stanja pripadnika Vašeg naroda u Crnoj Gori dok je ta zemlja bila federalna jedinica bivše SFRJ i danas, kada se osamostalila?

GAŠI: Razlika je neuporediva, ne samo za romsku zajednicu, nego za sve građane Crne Gore. To su bila sretna vremena, ko  je htio, taj je mogao raditi. U to vrijeme naši Romi mahom su se bavili trgovinom i dobro su živjeli. Išli su u Tursku i Italiju, kupovali robu i dosta dobro su zarađivali. Danas je druga priča, skoro  svaka romska porodica bori se za golu egzistenciju.

A kako je bilo Romima u toj zemlji za vrijeme krvavog raspada Jugoslavije kada u Crnoj Gori nije bilo rata, ali bilo ga je u njenom komšiluku, a ta zemlja nije baš bila neutralna?

GAŠI: Na  svu sreću ratne strahote Romi u Crnoj Gori nisu osjetili, zahvaljujući  mudroj politici države Crne Gore. Ono što nas je pogodilo to su bile sankcije, koje su inače pogodile i ostale zajednice u Crnoj Gori. Nije bilo lako preživjeti to vrijeme kada za kilogram hljeba ili mlijeka treba da čekate red i na  kraju niste sigurni  da li ćete dobiti namirnicu, jer  su zalihe bile ograničene. Ali za to je kriva međunarodna politika.

Čitajući neke Vaše intervjue uočio sam, između ostaloga, da govorite o “stanju Roma i Egipićna”. Zašto i Egipćana?

GAŠI: Interesantno pitanje. Hvala Vam. Pokušaću objasniti. U Crnoj Gori postoje dvije najranjivije zajednice po pitanju socijalnog i ekonomskog statusa u društvu. Uglavnom nas isti problemi muče i to je ono što nas  spaja. Uostalom Romi su inače prepoznati kao narod koji zna  da  se solidariše  sa onima kojima je pomoć potrebna. Romi su u ovom trenutku daleko bolji organizovani od Egipćana i mi se  trudimo da i za njih obezbjedimo ista prava kao i za nas, uostalom ljudi smo i svi potičemo od jednog zajedničkog pretka Adama i Eve. Tako da i danas zajedničkim aktivnostima pokušavamo da  se izborimo za naša zajednička prava koja su nam ustavom zajamčena. Eto, nadam se  da  sam pojasnio, zašto Romi i Egipćani.

Kako vidite položaj Roma u Evropi danas, posebno odnos EU prema pripadnicima Vaše etničke skupine?

GAŠI: Romi u zemljama Evropske unije imaju neki solidan život, uslove koji su dostojni čovjeku. Međutim, u nekim državama – članicama EU  bezbjedonosna situacija  nije dobra, dakle ni u EU Romi nisu sigurni, ali ni dobrodošli. Kad je u pitanju zapadni Balkan, tu je situacija drugačija, kao što rekoh, najveći broj Roma se bori za golu egzistenciju.

romski kamp u podgorici

Hoćete li izdvojiti zemlje u Evropi i svijetu gdje je, prema Vašim saznanjima, najveća diskriminacija Roma danas?

GAŠI: Mislim da je to Mađarska, iz štampe  smo saznali da u toj državi Romi nisu bezbjedni, formiraju se paravojne formacije koje špartaju romskim naseljima i seju strah kod romskog stanovništva tako da  su i oni primorani da  se  smoorganizuju iz bezbjedonosnih razloga.

Na samom kraju: kako ćete obilježiti ovogodišnji Svjetski dan Roma? Usput, čestitam Vam taj vaš veliki praznik.

GAŠI: Hvala vam na čestitkama. Mi u Crnoj Gori svake godine, sada već tradicionalno organizujemo proslavu Svjetskog Dana Roma, gdje prisustvuju predstavnici Vlade Crne Gore, predstavnici međunarodnih institucija i ambasada. Tom prilikom pokušavamo da im predočimo aktuelno stanje Roma u Crnoj Gori, da im skrenemo pažnju na neke od problema.

Na kraju želim da istaknem da  mi je bilo posebno zadovoljstvo, što sam  bio Vaš sagovornik. Takođe sam Vam zahvalan što ste  se sjetili nas Roma iz Crne Gore.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (670)

bg-vlasinje

 

 

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s