Gabriela Selam Pató, potpredsjednica Svjetske organizacije Roma “Rromanipen”, novinarka, književnica i publicistkinja iz Budimpešte: JEDNAKO SU VAŽNI I HRANA DUŠE I DUH HRANE !

Posted: 5. April 2015. in Intervjui
GabrielaDanas u Mađarskoj živi blizu 10 miliona stanovnika i prema posljednjem popisu stanovništva gotovo 309.000 ljudi su se izjasnili kao Romi. Mnogi strahuju da priznaju svoj romski identitet zbog drastičnog obima negativne  diskriminacije…..Joseph Erzherzog je bio najistaknutiji pojedinac za Rome koji se zalagao za prikupljanje i predstavljanje naših vrijednosti….. S obzirom na  pripadnost ovoj nacionalnosti mnogi su bili ubijeni, s lažnim eksperimentima mučeni, osakaćeni, deportirani u koncentracijske logore te poslani u logore smrti. U Komarom, “Star Monostor-u” bio je sabirni centar, odakle su bili poslani vozovima dalje na svoje mjesto smrti  preko slovačke granice, a veliki broj – u hiljadama, se još uvijek vode kao nestali.….Godine 1987., Kalman Lakatos, romski pisac, procjenjuje da je 70.000 Roma ubijeno u Mađarskoj…..I to je sramota za XXI stoljeća u Europi, kultura morala, da ljudi ne dobiju legitimitet. Nema sramote u tome što bismo trebali biti ponosni na nas, ako smo u skladu s vrijednostima svojih korijena, jer ih drugi ionako neće nikada zamijeniti s našima!….Kao što sam rekla, stanovništvo zemlje je 10% romsko ili romske reprodukcije, Mađari se sve manje odlučuju za djecu, a broj stanovnika romske nacionalnosti donosi veliku napetost. Nezaposlenost i ekstremno siromaštvo stvaraju začarani krug za nedovoljno kvalificirane. Romski ugled sve više naginje prema desnom krilu propagande kao žrtveno janje……

Koliko Roma danas živi u Mađarskoj i kakav je njihov tretman  od strane vlasti i lokalnog stanovništva?
Selam Pató: Danas u Mađarskoj živi blizu 10 miliona stanovnika i prema posljednjem popisu stanovništva gotovo 309.000 ljudi su se izjasnili kao Romi. Mnogi strahuju da priznaju svoj romski identitet zbog drastičnog obima negativne  diskriminacije. Za maloljetne, roditelji potpisuju papir o njihovoj nacionalnosti te iz opreza oni ne iskazuju etničku pripadnost svoje djece kako ne bi povrijedili bilo koji od njihovih budućih planova. No, opreznije procjene govore da taj broj realno iznosi  oko 500 hiljada. Ja i iskusni romski intelektualci  javno iskazujemo zabrinutost da bi broj pripadnika romske populacije mogao realno biti i do  jedan milion ljudi, što znači da je to10% od mađarskog stanovništva.
Po Zakonu o nacionalnosti iz 1993. svaka etnička skupina u Mađarskoj ima pravo osnovati vijeće. Bila sam tamo od početka, u prvom ciklusu, kao glavni činovnik Romskog vijeća. 22 godine predsjednik Nacionalnog vijeća Roma ostaje isti čovjek koji je odgovoran za kaznene uvjete po romskim pitanjima. Ja ću otvoreno reći da ovaj sistem ne samo da ne podržava romske probleme, nego ih i  podriva.
Postoji nekoliko ljudi koji drže te stvari u svojim rukama tako da manje od 10% od novca zapravo ide namjenski za potrebe Roma, dok sve ostalo za private potrebe tih ljudi.
Među našim građanskim organizacijama ne postoji kohezija, samo rivalstvo i borba da se steknu monopolističke pozicije. Veliki je problem u našoj zemlji nemogućnost formiranja unutarnje kohezije.
Možemo navesti 3 veće skupine Roma: tradicionalna (oni koji još uvijek govore romski jezik), zatim oni koji su zaboravili jezik (muzičari, naročito) te romungro, ili kako se na arhaičnom rumunjskom jeziku kaže “Beas” romany's-, a tu su i podvrste međusobno različite, te stotine manjih arhaičnih skupina koja ne pokušavaju pronaći suradnju kako bi izgradili društvo!
 
Šta je za Rome u Mađarskoj značio Joseph Erzherzog? Da li sadašnje generacije mađarskih Roma njeguju sjećanja na tog čovjeka? 
josephSelam Pató Joseph Erzherzog je bio najistaknutiji pojedinac za Rome koji se zalagao za prikupljanje i predstavljanje naših vrijednosti. Naučio je naš jezik i napravio rječnik iz svog poznavanja romskog jezika,  napravio planove za projekte koji se zapravo realizirali u vidu  integriranja Roma.  On je bio prvi čovjek na visokom položaju koji su prepoznao našu tragičnu sudbinu, pokušao riješiti naše probleme aktivno, sa svojim načinom razmišljanja, ali s najplemenitijim namjerama, te sa mnoštvom sklonosti i samoodricanja prema nama, pa će po svojim dragocjenim djelima ostati zauvijek upamćen.
 
Da li biste nešto rekli o progonu Roma u Mađarskoj do 1940. i nakon 1940., odnosno za vrijeme-za vrijeme Drugog svjetskog rata? 
Selam Pató: S obzirom na  pripadnost ovoj nacionalnosti mnogi su bili ubijeni, s lažnim eksperimentima mučeni, osakaćeni, deportirani u koncentracijske logore te poslani u logore smrti. U Komarom, “Star Monostor-u” bio je sabirni centar, odakle su bili poslani vozovima dalje na svoje mjesto smrti  preko slovačke granice, a veliki broj – u hiljadama, se još uvijek vode kao nestali. Žene i djeca su tamo umirali. Na tom mjestu smo ustanovili tradiciju  sjećanja, pri čemu svoj doprinos daju romska znanstvena i umjetnička društva.
 
 Da li je početkom Drugog svjetskog rata bio donesen  kakav zakon koji se odnosi na Rome u Mađarskoj i da li su neki vjerski velikodostojnici iz tog vremena u toj zemlji pridonijeli takvom položaju prema Vašim sunarodnjacima? 
Selam Pató: Da, ne tako davno bila sam suočena s činjenicom da je vodeći svećenici surađivali s nacističkom strankom. Nemam nikakve činjenične dokaze o njihovim imenima.

Činjenica je da su crkve bile pod nacističkim nadzorom, lična hrabrost zamisliti kako su crkveni vođe reagirali i kako su napravili popuste. No, treba spomenuti i crkvene lidere koji su postali mučenici u borbi protiv diskriminacije. Mora se zaključiti, dakle, da su odluke ovisile o pojedincima. 3 januara 1939. u Mađarskoj donesen Statut koji se za 267 dokumentiranih etničkih Roma izričito odnosi ne na obespravljenost, nego na javnozdravstvenie propise, 1939. 79 84. Međutim, ja sam, kao novinar, napravila izvještaj na bazi kazivanja starih ljudi koji imaju obitelji, da su mladi ponizne žrtve tih postupaka. 60 godina kasnije, plačući, drhteći tokom pripovijedanja, iskazuju strah i duševnu bol.

Postoje li aproksimativni podaci o broju raseljenih i ubijenih Roma tokom Drugog svjetskog rata u toj zemlji? 

 Selam Pató: Godine 1987., Kalman Lakatos, romski pisac, procjenjuje da je 70.000 Roma ubijeno u Mađarskoj. Štoviše, ako se svaka obitelj  množi po glavi, pobijenih i preživjelih žrtava zajedno,  može se kazati da je ukupan broj romskih  žrtava i do pola miliona, a koji se nalaze u centralnom registru u Parizu.

 
Zahvaljujući vama, imao sam priliku u pripremi ovog intervjua da pročitam jednu Vašu dirljivu životnu priču.Kratka ispovijed Vaše majke mene je, kao i Vas, nagnala na ovo pitanje: Stvarno, čija su “sramota” Romi u Mađarskoj?
 Selam Pató: Mislim da je sramota većinom jer je cilj bio postavljen u krivu. To im ne daje priliku da stanu, a također da zadržavaju svoj identitet. Prisila izbora proizvodi prkos! Nisu uopće upoznati s našom kulturom i moralnim tradicijama i naravno da to ne poštuju. Mi ne dobijamo dozvolu da tako bude! Ili se prilagoditi njihovoj kulturi ili nema šanse da se preživi. I to je sramota XXI stoljeća u Europi, kultura morala, da ljudi ne dobiju legitimitet. Nema sramote u tome što bismo trebali biti ponosni na nas, ako smo u skladu s vrijednostima svojih korijena, jer ih drugi ionako neće nikada zamijeniti s našima!
 
 A da li je Vaša životna priča atipična ili tipična za većinu Roma u toj zemlji?

gabriela-2
Selam Pató: Moj život nije tipičan. Imala sam osam godina kada je Bog stavio korijenima osjećaj misije, prema mojim ljudima da činim dobro i dragocjene stvari. I uvijek mi je dao vrlo snažan identitet. Nikada nisam bila u dilemi jer sam znala što želim i gdje idem. Imala sam 18 godina kad sam počela raditi sa György Rostás-Farkašem. On je čak promovirao književni i javni život romske populacije u Mađarskoj i jedan jedan od najznačajnijih pojedinca u  svoje vrijeme. Kao predsjednik prvog romske  Metropolitan Općine  i romskog znanstvena i umjetničkog društva, on je izdao 50% romske književnosti zemlje. Tako sam imala ozbiljnu bazu koju nema mnoštvo Roma! Vidjela sam svu njenu bijedu, ali nisam je doživljavala kao svoju!
 
Da li se položaj Roma u Mađarskoj značajno promijenio nakon Drugog svjetskog rata,  od 1945. do 1956., te od 1956. do 1989.? 
Selam PatóPrije njemačke okupacije, broj romskog življa u Mađarskoj procjenjuje se na 200 hiljada. Veći broj njih živjeli su životom izvan zadovoljstva, ali počeli su se baviti tradicionalnim zanatima. 50% djece je išlo u školu. Onda je njihov život došao na najnižu tačku u povijesti mađarskih Roma – genocid, od ostatka djece samo 10%  njih pohađali školu u 1957! U svrhu prezentiranja naših kulturnih vrijednosti prva inicijativa je došla tek  1957. Godine 1971. (oko mog rođenja) je bilo istraživanje koja procjenjuje da je romske populacije bilo do 320 hiljada ljudi, a 21% koji pamte svoj jezik, 71% govorilo mađarski, 8% rumunjski, 39% pojedinaca koji su bili stariji od 14 a bili nepismeni. U to vrijeme već je bio program za uklanjanje romskih naselja, uglavnom mladi ljudi su do tada bili polaskani prilikom da podižu nova, ali snovi su nestali noviom promjenom sistema. Omjer zaposlenih na poslovima koji ne zahtijevaju prethodne kvalifikacije smanjio se s 85% na 29%, organiziranje na komercijalnoj osnovi na tržištu rada nadalje nedovoljno mnogo nezaposlenih ljudi je ostavilo bez krova nad glavom, jer nisu mogu platiti svoje stambene kredite.
 
A kakav je položaj Roma u toj zemlji – članici Europske unije danas? Ima li diskriminacije? 
 Selam PatóKao što sam rekla, stanovništvo zemlje je 10% romsko ili romske reprodukcije, Mađari se sve manje odlučuju za djecu, a broj stanovnika romske nacionalnosti donosi veliku napetost. Nezaposlenost i ekstremno siromaštvo stvaraju začarani krug za nedovoljno kvalificirane. Romski ugled sve više naginje prema desnom krilu propagande kao žrtveno janje. Diskriminacija postoji te potiče mlade ljude da ako žele podnošljiv život i perspektivu za sebe, da odbiju originalnu asimilaciju. Prije nekoliko godina, žrtve brutalnog niza napada i ubistava su romske obitelji. Odabrane su privatne kuće serijskih ubojica. Bilo je 9 napada, više od 14 kuća je napadnuto, 6 ranjenih žrtava i 5 teško ozlijeđenih žrtava su bili Romi. Svijet treba znati da je dramatična situacija u Mađarskoj, da neo-nacističke paravojne organizacije ne samo da su legalne u trenutnoj vladi nego se prave slijepe na njihove operacije!

Da li romska djeca imaju nastavu u školama na njihovom materinjem jeziku, na primjer? Je li romski jezik prisutan u medijima?

Selam PatóU Mađarskoj je  2001. broj ljudi koji su se  izjašnjavali da govore romski smanjeni za 8,5%, u ukupnom broju. Iz popisa stanovništva 2011. stanovnika od gotovo 10 milijuna stanovnika Mađarske, 54.339 ljudi se izjasnilo rda govori romski jezik, što je 5% romske populacije. Naš jezik je u velikoj opasnosti! Živjeti u ekstremnom siromaštvu, djeca zauzeta učenjem zapadnih jezika, ne postoji dovoljno interesa za ponovnim učenjem našeg jezika. Jedini časopis je “Kethano Drom”, koji traje već 20 godina, György Rostás-Farkaš je vlasnik, a ja sam urednik. Mi se borimo da  osiguramo zajednički međunarodni književni prostor. Postoje mladi ljudi, ne samo Romi, koji osjećaju svoju misiju u učenju i maternjeg jezika, ali postoje I mali pomaci u literarnom radu. Zahvaljujući internetu,  otvara se novi put prema izvornoj komunikaciji!

Vi ste jedan od potpredsjednika Svjetske organizacije Roma i vjerujem da ste upoznati s položajem svojih sunarodnjaka u drugim zemljama Europe i svijeta. S kakvim se sve problemima suočavaju Romi u drugim zemljama izvan Mađarske, te da li postoje rješenja za njih? 
Selam Pató: Iz mog svakodnevnog komuniciranja s vodećim svjetskim intelektualcima Roma, smatram, možda da su Romi u Ukrajini i Turskoj u dramatičnoj situaciji kao i u Mađarskoj. Ksenofobija u tim zemljama je najdrastičnija, ljudi se osjećaju ugroženima. Paravojnih snage također ubijaju Rome u Turskoj. Siromaštvo u Ukrajini je ogromno. Za zapadne zemlje, posebno nakon ulaska Rumunije i Bugarske 2007. u EU, su imigrirali Romi, znači probleme, se ne može riješiti ljudski! Takav dramatičan istražni izvještaj je pripremljen, uključujući stanje u Njemačkoj. U Italiji i Francuskoj Romi su ozbiljni predmeti mržnje. Uključivo kao Španjolci, gdje je mentalitet dva naroda  prilično u skladu s tim. Međutim, postoji opasnost za korjenitu asimilaciju Roma.
 
I, na samom kraju, uskoro će se Svjetski dan Roma. Kako ćete ga obilježiti u Mađarskoj?
Selam PatóSiromašnim ljudima diljem zemlje pruža se prilika velikih užitaka u dobroj  hrani, piću, muzici i plesu, ali mislim da su jednako važni i hrana duše i duh hrane! Romi u najnaseljenijim općinama i organizacije civilnog društva održat će festivale. Ja ću imati prezentaciju te izložbu u Biharkeresztes-u.

 Želim vam puno sreće i uspjeha u borbi za promicanje i očuvanje romskog identiteta, te u Vašem životu  stvaralačkom radu. Hvala vam puno na ovom razgovoru.

Selam PatóHvala vam za priliku da smo mogli razgovarati o ovim važnim pitanjima. Ja vama želim produktivan rad i puno uspjeha u svim područjima života. Također želim romska mladost njeguje našu baštinu, te otvoriti je kao poklon. Živjeti s tim, proći to ponosno, sretno!

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (669)
vrbas-miso
komentara
  1. Prosszer Gabriella Júlia kaže:

    ÉRTÉKES ÉS FIGYELMET ÉRDEMLŐ ÍRÁS,RIPORT,INTERJU ! GRATULÁLOK SELÁM !A “KETHAN DROM “cimű újságot régebben meg is rendeltem, hogy TÁJÉKOZOTTABB LEHESSEK a hazai és nemzetközi roma ügyekben – és főleg a bámulatosan szines roma kultúra világában, de egy Tiszteletpéldányon kívül többet nem kaptam belőle. Sajnos. A cikk már egy éves, most bukkantam rá – de talán jobb lett volna , ha mégsem találok rá – félreértésre adott okot és törhetetlennek hitt barátságunk volt az ára, annak hogy az itt szereplő neveden szólítottalak. Bocsánatot kértem – ugyan MIÉRT IS ….? – de KŐ SZIVED HAJTHATATLAN MARADT. Míg az enyém elvérzik lassan…ETTŐL FÜGGETLENÜL ÚJRA CSAK GRATULÁLNI TUDOK MINDAZÉRT, AMIT ERŐS HITTEL ELÉRTÉL A NÉPED SZOLGÁLATÁBAN és a MŰVÉSZI PÁLYÁN ,valamint a KÖZÉLET sok területén.
    Maradok ” holtomig a múlhatatlan ” és rajongó tisztelőd : Prosszer Gabriella Júlia.

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s