Tatjana Vukobratović Spasojević, voditeljica Pravnog odjela Srpskog narodnog vijeća u Republici Hrvatskoj: CILJ JE BIO DA INFORMIRAMO RASELJENE SRBE DA DOJAVE, A NE DA ODJAVE SVOJE PREBIVALIŠTE

Posted: 18. Mart 2015. in Intervjui

tatjana spasojevic vukobratovic Nastojimo pomoći svima, dati pravovaljane i prvovremene upute i savjete. U svim onim predmetima u kojima je potrebna pomoć odvjetnika imamo i angažiranu odvjetnicu koja može predmet pratiti i u sudskim procesima…..Pravni tim SNV-a pruža besplatnu pravnu pomoć svima koji se obrate za takvu vrstu pomoć bez obzira da li su pripadnici srpske nacionalne manjine ili ne. Najveći broj naših stranaka su povratnici u Republiku Hrvatsku, prije svega u urbane sredine, obzirom da se u ovom trenutku najveći broj povratnika vraća isključivo prema Programu stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava…..Znači svima onima koji se nalaze izvan teritorije RH, najviše u Srbiji, sugerirano je da reguliraju ovu zakonsku obavezu, te da u navedenom roku odjave ili dojave svoje prebivalište…..Od stupanja na snagu Zakona provodili smo razne aktivnosti, prije svega, u cilju da informiramo raseljene Srbe da obave svoju zakonsku obavezu i zadrže prebivalište u RH. Cilj je bio da dojave, a ne da odjave svoje prebivalište. U tu svrhu tokom 2013. i 2014. organizirali smo nekoliko tribina u Novom Sadu i Beogradu na temu reguliranja prebivališta…..Prema evidenciji MUP-a izbrisano je na dan 29.12.2014. 254.222 osobe, od toga broja 131.050 su Hrvati, 37.234 su Srbi, 70.682 su nepoznate nacionalnosti, 7.504 su ostali (Muslimani-3.293, Albanci-1450) i drugo. Znači ne radi se isključivo o hrvatskim Srbima…..Najviše Srba izbjeglo je 1995. u Srbiju, tamo se i danas nalazi gotovo 42000 registrairanih izbjeglica; dosta ih je i u BiH, u Republici Srpskoj – nešto više od 6000. Značajan povratak počeo je krajem 90-tih, vrhunac je bio 2001. kada se vratilo 15000 izbjeglica. Nakon toga povratak jenjava, posljednjih godina se vraća tek po nekoliko stotina ljudi godišnje. Procjena je da se u RH vratilo otprilike 133000 Srba, no tek je manji dio njih i ostao, otprilike 48%…..

Vaš pravni tim, između ostaloga, pruža besplatnu pravnu pomoć  onima kojima je potrebna. O kakvim se slučajevima najčešće radi i da li je neko od građana koji su se obratili vama pa onda nadležnim institucijama, uspio da dođe do cilja u svojoj pravnoj borbi?

 VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: Pravni tim SNV-a pruža besplatnu pravnu pomoć svima koji nam se obrate za pomoć. To činimo na različite načine: pružanjem usmene pravne pomoći, davanjem informacija, pisanjem raznih podnesaka, dopisa i drugo. Suradnja sa nadležnim institucijama je vrlo važna. SNV-e pored centralnog ureda pravne pomoći u Zagrebu ima urede u Karlovcu, Rijeci, (uredovne dane u Puli i Daruvaru). Nastojimo proširiti pravnu mrežu. U posljednjih nekoliko godina u našim izvještajima zapažamo da nam se najveći broj slučajeva odnosi na rješavanje pitanja stambenog zbrinjavanja van područja posebne države skrbi i unutar područja posebne državne skrbi, obnove porušene imovine za vrijeme rata,  zatim statusna pitanja povratnika i izbjeglica, imovinsko pravna pitanja (uzurpacija vlasništva, neriješeno zemljišno-knjižno stanje), konvalidacija radnog staža, pitanja dospjelih, a ne isplaćenih mirovina za vrijeme rata  i drugo. Moramo naglasiti da su neka od navedenih pitanja,  nažalost još uvijek politička, a ne pravna pitanja. Nastojimo pomoći svima, dati pravovaljane i prvovremene upute i savjete. U svim onim predmetima u kojima je potrebna pomoć odvjetnika imamo i angažiranu odvjetnicu koja može predmet pratiti i u sudskim procesima.

Da li se vama obraćaju samo građani srpske nacionalnosti ili i drugi? Pružate li pravnu pomoć svima koji vam se obrate i ispunjavaju eventualne kriterije da mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć?

VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: Pravni tim SNV-a pruža besplatnu pravnu pomoć svima koji se obrate za takvu vrstu pomoć bez obzira da li su pripadnici srpske nacionalne manjine ili ne. Najveći broj naših stranaka su povratnici u Republiku Hrvatsku, prije svega u urbane sredine, obzirom da se u ovom trenutku najveći broj povratnika vraća isključivo prema Programu stambenog zbrinjavanja povratnika bivših nositelja stanarskog prava. Kako sam i naglasila, pravnu pomoć u uredima pravne pomoći SNV-a mogu dobiti svi koji nam se obrate bez obzira na nacionalnu pripadnost. S obzirom da smo implementni partner UNHCR-a i zajedno sa njima nadgledamo i poduperemo Program stambenog zbrinjavanja, obnove, povratka te integraciju izbjeglica u Republici Hrvatskoj, jasno je da nam se obraćaju i osobe koje su drugih nacionalnosti (najčećše izbjegli iz BiH). Izbjeglicama pomažemo kako u integraciji u RH, tako u rješavanju njihovih statusnih i drugih problema (stjecanje privremenog ili stalnog boravaka i drugo).

Da li ste Vi zadovoljni efikasnošću nadležnih sudova u Hrvatskoj, barem kada su u pitanju predmeti vaših klijenata?

VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: Nismo zadovoljni, rad sudova nije zadovoljavajući, postupci dugo traju. S obzirom na prirodu predmeta naših klijenata mnogi od njih su nažalost izgubili sudske sporove i nisu ostvarili nikakvu satisfakciju (naknadu štete i drugo).

Posljednjeg dana prošle godine u Hrvatskoj je stupio na snagu Zakon o prebivalištu. Kakve je posljedice po pripadnike srpske manjine u RH, koji su se zatekli izvan teritorija te zemlje,  do sada prouzrokovala primjena tog zakona?

 VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: Zakon o prebivalištu stupio je na snagu 29.12.2012. Odredbom navedenog Zakona određena je obaveza svima onima koji se nalaze van RH duže od godinu dana da obavijeste MUP o svom boravaku izvan RH. Isto tako pružena je i mogućnost onima koji nisu podigli nove osobne iskaznice (nakon 1991.) da se odjave iz RH bez ikakvih pravnih sankcija, a i onima kojima je istekla osobna iskaznica dulje od 15 dana da je produže. Također, ovaj rok od godinu dana (koji je produžen još jednu godinu, do 29.12.2014.) odnosio se i na one koji su bili prijavljeni na adresama BB ili O, oni su morali da u ovom periodu promjene svoju osobnu iskaznicu na adresu sa kućnim brojem. Znači svi oni koji su se nalazili na dana stupanja na snagu Zakona o prebivalištu van RH bili su dužni dojaviti ili odjaviti svoje prebivalište u RH.  Svi oni koji žele zadržati prebivalište u RH trebali su dokumentirati razlog svog izbivanja iz RH. Na taj način bi zadržali svoje prebivalište i dobili o tome potvrdu od MUP-a da zadržavaju prebivalište na rok od 5 godina.  To su mogli potkrijepiti slijedećim dokumentima: potvrdom da su izbjeglice, da su u radnom odnosu, da se školuju, liječe u inozemstvu, da su izdržavana osoba ili da su u Programu obnove ili stambenog zbrinjavanja, a da nisu još ostvarila ta prava.

Znači svima onima koji se nalaze izvan teritorije RH, najviše u Srbiji, sugerirano je da reguliraju ovu zakonsku obavezu, te da u navedenom roku odjave ili dojave svoje prebivalište.

Vi iz SNV-a ste tražili i dobili odgodu primjene toga zakona, ako se ne varam, čak za dvije godine. Kakve ste aktivnosti u tom razdoblju činili prema raseljenim Srbima iz Hrvatske?

 VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: SNV je inzistiralo na odgodi primjene zakona u dva navrata. Prvi put smo uspjeli i zahvaljujući našim aktivnostima taj rok je produžen do 29.12.2014. Pokušali smo ovaj rok produžuti na još bar 6 mjeseci ( do 30.6.2015.) ali u tome nažalost nismo uspjeli. Od stupanja na snagu Zakona provodili smo razne aktivnosti, prije svega, u cilju da informiramo raseljene Srbe da obave svoju zakonsku obavezu i zadrže prebivalište u RH. Cilj je bio da dojave, a ne da odjave svoje prebivalište. U tu svrhu tokom 2013. i 2014. organizirali smo nekoliko tribina u Novom Sadu i Beogradu na temu reguliranja prebivališta. Na navednim tribinama zajedno sa pravnim timom SNV-a prisustovali su i predstavnici MUP-a RH, te konzularnih odjela Veleposlanstva RH u Subotici i Beogradu. Također, smo u našim medijima obavještavali sve one na koje se zakon odnosi o njihovim pravima i obavezama.

Reagiranje na primjenu spomenutog zakona gospodina Miodraga Linte, predsjednika Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji, vi iz SNV-a ste okvalificirali kao “…širenje panike bez potrebe…” Hoćete li to pojasniti?

 VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: Mišljenja sam da takvim izjavama stvaramo prije svega dezinformacije koje nikako ne idu u korist rješavanja zaostalih pitanja iz perioda rata, a posebno onih koji se tiču „običnih, malih ljudi“. Točno je da je MUP RH na dan 29.12.2014. izbrisao 254.222 osobe, ali nije točno da su to većinom Srbi. To su osobe koje nisu u ovom zakonskom roku regulirale svoje prebivalište u RH, točnije to su: oni koji nisu nikada podigli svoju osobnu iskaznicu nakon 1991., zatim oni kojima je istekla osobna iskaznica, a nisu je produžili (zadnje dvije godine) i na kraju oni koji su imali O i BB, a nisu promjenili svoju  osobnu iskaznicu (iako je bila važeća), a to su bili obavezni jer su u međuvremenu dobili kućni broj (napomena sve kuće u RH imaju kućne brojeve). Mišljenja sam da je posljednja kategorija osoba najviše oštećena prije svega zbog toga što se pretpostavlja da je ovom obavezom bilo obuhvaćeno i veliki broj osoba starije životne dobi koje su imale trajne osobne iskaznice, a koje su više iz nemogućnosti i neznanja propustile obaviti zakonsku obavezu. Prve dvije kategorije odnose se u više slučaja na one osobe koje stvarno ne žive u RH i koje nisu često dolazile u RH.

Koje kategorije građana srpske nacionalnosti su izbrisane iz evidencije prebivališta? Da li se samo radi o hrvatskim Srbima ili ima i drugih?

 VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: S obzirom da podatak o nacionalnoj pripadnosti nije obavezan, odnosno osoba se ne mora izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti prilikom prijave prebivalište, ako ne želi, MUP RH raspolaže podacima  o nacionalnosti samo u onim slučajevima kada je osoba to izrazito napisala. Prema evidenciji MUP-a izbrisano je na dan 29.12.2014. 254.222 osobe, od toga broja 131.050 su Hrvati, 37.234 su Srbi, 70.682 su nepoznate nacionalnosti, 7.504 su ostali (Muslimani-3.293, Albanci-1450) i drugo. Znači ne radi se isključivo o hrvatskim Srbima. Moram naglasiti još jednu činjenicu. Naime, brisanje iz evidencije prebivališa je proces koji će se nastaviti po službenoj dužnosti. Naime, MUP ima ovlasti da u svakom pojedinom slučaju utvrdi da li neka osoba stvarno živi u RH ili ne. Smatra se prema zakonu da netko stvarno živi ukoliko boravi bar 3 mjeseca godišnje. U svakom slučaju namjera je zakonodavca da riješi pitanje fiktivnih prijava, te da utvrdi da li netko stvarno živi ili ne u RH. Zbog toga smo svima onima koji su bili u mogućnosti apelirali da dojave svoje prebivalište, jer to podrazumjeva i slobodu kretanja i slobodnog boravka izvan RH, bez opasnosti od brisanja iz evidencije prebivališta. MUP će u narednom periodu, s velikom vjerovatnoćom, provjeravati određene adrese i utvrđivati činjenično stanje. Za utjehu je da će se o svemu voditi upravni postupak, u kojem će stranka moći učestvovati i poduzimati određene radnje u svoju koristi.

Koliko se do sada vratilo Srba u Hrvatsku a koji su bili izbjegli nakon “Bljeska” i “Oluje”? U kojim dijelovima te zemlje se desio njihov značajniji povratak?

 VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: Najviše Srba izbjeglo je 1995. u Srbiju, tamo se i danas nalazi gotovo 42000 registrairanih izbjeglica; dosta ih je i u BiH, u Republici Srpskoj – nešto više od 6000. Značajan povratak počeo je krajem 90-tih, vrhunac je bio 2001. kada se vratilo 15000 izbjeglica. Nakon toga povratak jenjava, posljednjih godina se vraća tek po nekoliko stotina ljudi godišnje. Procjena je da se u RH vratilo otprilike 133000 Srba, no tek je manji dio njih i ostao, otprilike 48%.  Neposredno nakon rata glavna prepreka povratku je bila sigurnost (niz ubistava povratnika, premlaćivanje, prijetnje i uništavanje imovine), kasnije i danas to postaje ekonomska besperspektivnost i diskriminacija. Neki podaci o stvarnom povratku govore da je među registriranim povratnicima najveći broj stvarnih povratnika u Slavoniju, te Liku, Kordun i Baniju (Banovinu). Činjenica je da su „rani“ povratnici oni koji su se vratili u periodu od 2000-2005 i ostali živjeti u RH, te su bili znatno motiviraniji za povratak od onih koji su se kasnije vratili. Očekivanja su da će se možda vratiti jedan broj osoba zbog provedbe Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja, rješavanja neriješenih pitanja te mogućnosti lakšeg zapošljavanja zbog ulaska RH u Evropsku uniju.

Od čega uglavnom žive Srbi – povratnici u RH i koja im je prosječna starosna dob?

 VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: Nažalost, u RH vratio se najveći broj Srba starije životne dobi ( oko 30 % povratnika ima više od 65 godina) koji uglavnom žive od skromnih mirovina ili se ukoliko ih zdravlje služi bave poljoprivrednom.

Na samom kraju, ukoliko smatrate za potrebnim da uputite neku dodatnu poruku hrvatskim Srbima, ma gdje bili, ali i ostalim građanima RH, izvolite.

VUKOBRATOVIĆ-SPASOJEVIĆ: Željela bih upoznati vaše čitatelje sa ulogom  Srpskog narodnog vijeća – kao Nacionalne koordinacije vijeća srpske nacionalne manjine u RH koja djeluje kao manjinska samouprava Srba na području RH. Koordinacija je osnovana temeljem Ustava RH, Ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina, međunarodnih akata o ljudskim pravima i pravima etničkih zajednica, a historijski je utemeljena na dokumentima koja su kroz nekoliko stoljeća potvrđivala prava Srba s područja današnje RH. Osnovni ciljevi rada su afirmiranje nacionalnih, kulturnih, prosvjetnih, političkih, socijalnih, ekonomskih i svih drugih prava i interesa Srba. SNV djeluje kao mreža koja okuplja općinska, gradska i županijska vijeća Srba. SNV-e svoje aktivnosti provodi kroz slijedeće odjele: Centralni ured, Pravni odjel, Centar za razvoj i investicije, Odjel za kulturu i izdavaštvo, Odjel za informiranje („Tjednik Novosti“), Arhiv Srba u Hrvatskoj te Političku Akademiju SNV-a.

Jedan od važnih ciljeva je i suradnja sa Srbima koji se još uvijek nalaze u izbjeglištvu, te utjecaj na rješavanje i poboljšavanje srpsko-hrvatskih odnosa koji su, nažalost, posljednjih nekoliko godina u silaznoj putanji. Naravno, pozivamo sve one koji imaju pravne ili druge probleme na području Republike Hrvatske da nam se  jave bez obzira gdje trenutno žive.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor. 

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (661)

vrbas-miso

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s