Mario Mažić, Programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava – Hrvatska: ŽAO MI JE ŠTO NAŠE POLITIČARE TREBA PODSJEĆATI ŠTO JE TO ODGOVORAN ODNOS PREMA PROŠLOSTI, NO TO JE NAŠ POSAO

Posted: 3. Mart 2015. in Intervjui

mario mazicInicijativa je osnovana 2003. godine, no programe u svim zemljama u kojima djeluje danas počela je provoditi 2009. U Hrvatskoj je osnovana krajem 2008. godine….. S jedne strane, nastojimo pridonijeti procesu priznavanja prava onima čija su prava grubo prekršena tijekom sukoba, a s druge, izgraditi institucije i društvo u kojem su građani zaštićeni od mogućnosti ponovne ugroze prava. Rječju, promoviramo odgovorno otvoreno društvo temeljeno na vrijednostima ljudskih prava….. Žao mi je što naše političare treba podsjećati što je to odgovoran odnos prema prošlosti, no to je naš posao. Vjerujem kako ćemo u sljedećih nekoliko godina ipak imati priliku svjedočiti osnivanju REKOM-a, a Inicijativa mladih za ljudska prava duboko je predana ovoj ideji…..Političari radije traže opravdanja, izbjegavaju otvoreno govoriti o teškim greškama učinjenima 1990-ih zbog kojih mnogi ljudi i danas pate. Konačno, svaka država nastoji promovirati narativ temeljen na nacionalnim mitovima prije nego na činjenicama. To je simbol nezrelih i neodgovornih društava….. Svaka je država dužna učiniti sve u njezinoj moći da adekvatno odgovori na teška kršenja ljudskih prava iz prošlosti. Kada se toj dužnosti pristupi sustavno i odgovorno, a to bude uključivalo ne samo instumentalne mehanizme, nego i doprinos društvenoj promjeni kroz reformu obrazovnog sustava koji mora biti utemeljen na činjenicama i razvoju kritičkog mišljenja; kada se oslobodimo dominacije nacionalnih i nacionalističkih mitova; kada više pažnje posvetimo suosjećanju s patnjama ljudi i kada to suosjećanje ne bude ovisilo o etničkom podrijetlu, proces pomirenja bit će na pravom putu, a naša će društva biti odgovornija…..

Kada je osnovana Inicijativa i u kojim ex-jugoslovenskim republikama, danas državama, ima svoje programe?

MAŽIĆ: Inicijativa je osnovana 2003. godine, no programe u svim zemljama u kojima djeluje danas počela je provoditi 2009. U Hrvatskoj je osnovana krajem 2008. godine. To je stoga što je osnivanju uvijek prethodilo iskazivanje interesa od strane mladih iz zemlje u kojoj se osniva. Danas djeluje na području BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije. No, Inicijativa ima i outreach aktivnosti te je članica niza europskih i globalnih mreža pa ima i širi doseg djelovanja.

logo

Šta je vaša misija i šta promovirate?

MAŽIĆ: Inicijativa je osnovana s osnovnim ciljem da pridonese spriječavanju ponavljanja nasilnih sukoba na području bivše Jugoslavije. No, u Inicijativi razumijemo da za osiguranje trajnog mira nije dovoljno samo instrumentalno onemogućiti sukob. Kako bi stanje mira bilo osigurano, potrebno je izgraditi stabilne i učinkovite, ali istovremeno responzivne i odgovorne institucije, temeljene na principima demokracije i ljudskih prava. Također, potrebno je raditi na društvenoj promjeni prema demokratskoj političkoj kulturi i otvorenom društvu. Zbog toga, pristup Inicijative je poprilično širok te uključuje monitoring rada institucija, izvještavanje prema domaćim, regionalnim i međunarodnim mehanizmima za ljudska prava, zagovaranje osnivanja novih mehanizama (posebno u području tranzicijske pravde), obrazovanje, provođenje kampanja i sl. S jedne strane, nastojimo pridonijeti procesu priznavanja prava onima čija su prava grubo prekršena tijekom sukoba, a s druge, izgraditi institucije i društvo u kojem su građani zaštićeni od mogućnosti ponovne ugroze prava. Rječju, promoviramo odgovorno otvoreno društvo temeljeno na vrijednostima ljudskih prava.

Koji su aktuelni projekti Inicijative u Hrvatskoj?

MAŽIĆ: Inicijativa u Hrvatskoj ima nekoliko osnovnih programa. Aktivni smo u području tranzicijske pravde, dijaloga o prošlosti, poticanja regionalne suradnje i pomirenja, imamo širok program praćenja i zagovaranja ljudskih prava te razne obrazovne i aktivističke programe usmjerene mladima.

Postoji li neko tijelo koje, eventualno, koordinira provedbu programa u svim državama zapadnog Balkana?

MAŽIĆ: Svaka Inicijativa mladih za ljudska prava je neovisna nevladina organizacija koja provodi aktivnosti na području države u kojoj djeluje na način koji, po prosudbi članova/ica i aktivista/kinja, najbolje odgovara na izazove u toj zemlji. Međutim, regionalne programe provodimo u suradnji i koordinaciji s drugim Inicijativama u regiji. Stoga imamo tijelo koje se zove Regionalna koordinacija, a koje čine direktori/ce svake od Inicijativa. Ovo tijelo koordinira regionalne aktivnosti naše mreže. Kako bismo olakšali ovu koordinaciju, upravo smo u procesu osnivanja formalne regionalne mreže čije će članice biti Inicijative iz ovih 5 zemalja.

Svojevremeno ste sproveli kampanju za REKOM. Kako je ona završila?

MAŽIĆ: Aktivni smo u Inicijativi za osnivanje REKOM-a (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i teških kršenja ljudskih prava na području bivše Jugoslavije) od početka. Sudjelovali smo i organizirali niz konzultacija na kojima je razvijan mandat buduće Komisije. Godine 2011. smo proveli regionalnu kampanju prikupljanja potpisa podrške građana u suradnji s nizom drugih organizacija, a u koordinaciji Inicijative mladih za ljudska prava iz Hrvatske i Srbije. Ova je kampanja prikupila preko 500.000 potpisa. Sada smo aktivni u procesu političkog zagovaranja. Još uvijek tražimo osnivanje REKOM-a i politička se podrška okuplja oko ove ideje. Problem nam predstavlja to što zagovaranje radimo u danas 7 država, pa se često dogodi da kad smo na korak od postizanja konsenzusa, dođe do izbora u jednoj ili više država, pa moramo ponovno raditi zagovaranje. Ovo usporava proces, ali od početka smo svjesni ovih okolnosti kao izazova. Osobno vjerujem da nam države duguju osnivanje ovakve komisije. Duguju nam da saznamo činjenice, duguju nam da činjenicama spriječimo buduće manipulacije brojkama i događajima jer smo vidjeli tijekom 1990-ih koliko te manipulacije poviješću mogu biti opasne i koliki potencijal imaju u izazivanju mržnje i netrpeljivosti, prvenstveno kroz sijanje straha. Žao mi je što naše političare treba podsjećati što je to odgovoran odnos prema prošlosti, no to je naš posao. Vjerujem kako ćemo u sljedećih nekoliko godina ipak imati priliku svjedočiti osnivanju REKOM-a, a Inicijativa mladih za ljudska prava duboko je predana ovoj ideji.

Ko su vaši strateški partneri?

MAŽIĆ: Surađujemo s nizom nevladinih organizacija, institucija, međunarodnih i međuvladinih organizacija i sl. Strateški su nam partneri mreže u čijem smo članstvu – Međunarodna koalicija mjesta sjećanja (New York, SAD), Europski antirasistički pokret – EGAM (Paris, Francuska), Svjetski pokret mladih za demokraciju (Washington, SAD) i dr. Partner nam je i MKSJ u Haagu. S Tribunalom godinama provodimo projekte koji pridonose razumijevanju njegova rada među mladima. Blizak i važan partner nam je Fond za humanitarno pravo od kojeg smo mnogo naučili o radu u području tranzicijske pravde. Imamo i važna partnerstva s akademskim institucijama u zemljama regije i inozemstvu.

Kako komentirate nedavno izrečenu presudu Međunarodnog suda pravde po međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije? Pokazuju li te zemlje spremnost da se suoče sa vlastitim zločinima?

MAŽIĆ: Presuda je očekivana, ali vrlo značajna u tome što je ustvrdila političku; ideološku pozadinu zločina koji su počinjeni. Ona je još jedan podsjetnik koliko je važno da države ozbiljnije pristupe procesu suočavanja s prošlošću. A po mom sudu države zasad ne pokazuju ovu spremnost u dovoljnoj mjeri. Političari radije traže opravdanja, izbjegavaju otvoreno govoriti o teškim greškama učinjenima 1990-ih zbog kojih mnogi ljudi i danas pate. Konačno, svaka država nastoji promovirati narativ temeljen na nacionalnim mitovima prije nego na činjenicama. To je simbol nezrelih i neodgovornih društava. Otvorena pitanja se sporo rješavaju jedno po jedno, više inercijom i pritiskom izvana nego na temelju stvarne, iskrene volje.

Kako se, po Vašim spoznajama, pravosuđe Hrvatske odnosi prema zločinima počinjenim u toj državi, bilo da se radi o zločinima Srba nad Hrvatima te obrnuto?

MAŽIĆ: Inicijativa prati procese tranzicijske pravde, pa tako i procesuiranje ratnih zločina. U nekoliko proteklih godina postignut je određen napredak gdje su se sudovi više profesionalizirali i kako su suđenja za ratne zločine prebačena na 4 velika županijska suda. Ovo je također uglavnom učinjeno pod pritiskom EU. Međutim, tvrdimo kako određena razina diskirminacije još uvijek postoji. Manjim se intenzitetom istražuju i procesuiraju zločini počinjeni od strane hrvatskih snaga, a posebice se slabo procesuiraju oni koji su bili više pozicionirani i koji nose zapovjednu odgovornost za zločine. Budući da je jasno kako vjerojatno neće moći biti procesuirani svi koji nose odgovornost za počinjene zločine, vjerujemo kako je država dužna prvenstveno procesuirati najodgovornije, a to izbjegava raditi.

Skupa sa Fondom za humanitarno pravo iz Beograda se zalažete za reparaciju žrtvama ratnih zločina počinjenih i nad Srbima i nad Hrvatima. Zar to ne zvuči kao utopija u aktuelnom trenutku odnosa između Srbije i Hrvatske?

MAŽIĆ: Vjerujem da ne. Bilo lako ili teško, radi se o nečemu što je obveza naših država. U tom smislu, one bi morale naći način da riješe ova otvorena pitanja i daju adekvatan odgovor onima kojma su prava grubo prekršena tijekom sukoba.

Da li je moguće pomirenje među narodima bivše SFRJ prije zadovoljenja postulata istine, pravde i prava te suočavanja određenih društava na tim prostorima sa vlastitom prošlošću?

MAŽIĆ: Ja vjerujem kako je upravo zadovoljenje ovih postulata condicio sine qua non pomirenja. Pomirenje je bez toga nemoguće, a čak i da ga zamislimo, ono bi bilo isprazno i neodrživo.

Za kraj: pomirenje među narodima je složen i dugotrajan proces. Ima li naznaka da je on (proces) otpočeo na prostorima bivše SFRJ i koliko bi, realno, mogao potrajati?

MAŽIĆ: Taj proces traje. Ja ne vidim mogućnost da jednoga dana magično kažemo ‘evo, gotovo je, pomireni smo’. To je trajan proces jer su zločini počinjeni u sukobu 1990-ih stalan podsjetnik na važnost izgradnje demokratskog, otvorenog i odgovornog društva. I Inicijativa mladih za ljudska prava dio je tog procesa. Inicijativa za REKOM dio je tog procesa. Niz društvenih aktera djeluje u tom smjeru. Niz političara ovom je procesu značajno pridonio. Međutim, ono što je potrebno kako bi pomirenje uznapredovalo je odgovoran pristup vladajućih elita. Odgovoran pristup rješavanju niza otvorenih pitanja. Svaka je država dužna učiniti sve u njezinoj moći da adekvatno odgovori na teška kršenja ljudskih prava iz prošlosti. Kada se toj dužnosti pristupi sustavno i odgovorno, a to bude uključivalo ne samo instumentalne mehanizme, nego i doprinos društvenoj promjeni kroz reformu obrazovnog sustava koji mora biti utemeljen na činjenicama i razvoju kritičkog mišljenja; kada se oslobodimo dominacije nacionalnih i nacionalističkih mitova; kada više pažnje posvetimo suosjećanju s patnjama ljudi i kada to suosjećanje ne bude ovisilo o etničkom podrijetlu, proces pomirenja bit će na pravom putu, a naša će društva biti odgovornija.

Hvala Vam velika za ovaj razgovor.

RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (656)

bg-vlasinje

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s